Kraj ljeta i prvi jesenski dani skraćivanjem dana, nižim jutarnjim temperaturama i blažim osunčanjem donose brojne promjene u vrtove, na balkone, terase, cvjetne prozore.
Osjetljivije se vrste, naročito sobno bilje porijeklom iz toplijih dijelova svijeta, nakon ,,ljetovanja” na otvorenom unose u zatvorene prostore domova ili verandi. Pri tome je potrebno svaku biljku dobro pregledati na moguću pojavu bolesti ili prisustvo nekog štetnika.
Unošenje biljaka u interijer
Ako su biljke zdrave nema prepreka da se unesu u interijer pazeći pri tome na potrebe biljke za svjetlošću i toplinom. Prije unošenja lončanice, uzgojna posuda se očisti od prljavštine i paučine, a potrebno je paziti da supstrat ne bude prevlažan. Također, potrebno je orezati i ukloniti oštećene i suhe dijelove biljke te je urednu i čistu smjestiti na odgovarajuće mjesto. Ako je promjena okolišnih uvjeta prevelika, postoji mogućnost da dođe do odbacivanja listova ili čak venuća biljke.
Jednogodišnje cvjetne vrste, naročito one koje su ocvale i osušile se, potrebno je ukloniti s gredica i iz cvjetnih posuda, no to nije razlog da od sada pa do sredine proljeća cvjetnjaci i balkoni budu prazni, bez boje i života.
Unijeti boje u tmurne zimske dane
Vrijeme je sadnje dvogodišnjih cvjetnih vrsta. Cvjetovima u širokoj paleti boja nude se maćuhice i rogate ljubičice. Mogu se saditi na cvjetne gredice i posude na terasama, balkonima i prozorskim daskama. Cvast će raskošno od jeseni do proljeća unoseći tako boju u tmurne zimske dane. Tratinčice, potočnice, turski karanfili, šeboji su dvogodišnje cvjetne vrste koje se sada sade na cvjetne gredice, no nažalost, njihova cvatnja kreće tek narednog proljeća.
Uz njih se izvrsno uklapaju i geofiti otporni na hladnoću, vrste biljaka s podzemnom stabljikom poput tulipana, narcisa, zumbula, presličice, procjepka, šafrana. Radi se također o vrstama čija će ljepota obogatiti prve proljetne dane. Osim na cvjetne gredice, vrste nižeg rasta mogu se posaditi i u uzgojne posude bilo zasebno, bilo u kombinaciji s drugim vrstama. U jednu posudu moguće je na gusto posaditi i više lukovica ili gomolja pojedine vrste te tako u proljeće imati pravi cvjetni buket.
Kako potaknuti raniju cvatnju lukovičastih vrsta?
Kako su u podzemnim stabljikama pohranjene hranive tvari za rast i razvoj biljke, a tijekom ljeta su se u njima već formirali cvjetovi za narednu cvatnju, moguće je poigrati se krupnijim lukovicama te ih potaknuti na raniju cvatnju kao što je npr. u vrijeme Božića. Najpogodnije su lukovice zumbula. Kako se u maloprodaji nalaze uglavnom lukovice za sadnju u vrtovima u redovnim terminima cvatnje, a za početak cvatnje im je potrebno razdoblje niskih temperatura, za raniju cvatnju potrebno je lukovice zumbula staviti u hladnjak na 2-3 tjedna. Oprez, otrovne su! Nakon boravka u hladnjaku, lukovice se smještaju u vazu, 2-5 mm iznad prokuhane i ohlađene vode u kojoj je komadić drvenog ugljena. Tako pripremljene vaze smještaju se na hladno i tamno mjesto (temperatura niža od 10 °C). Već narednog dana će se iz zdravih lukovica pojaviti čuperak bijelog korijenja. Kad korijen dobro proraste volumen vaze, one se premještaju na tamno, ali toplije mjesto (15-ak °C). Na ovaj način oponašamo dolazak proljeća i cvatni pup počinje se produživati, a cvjetni pupoljci dobivati boju. Kad se počnu otvarati najdonji cvjetovi, vrijeme je da vaza sa zumbulom dobije počasno mjesto i ukrasi boravišni prostor. Zbog intenzivnog mirisa zumbula ne preporuča ga se stavljati u spavaću sobu.
Prozore, balkone i terase u jesen može se obogatiti i ciklamama, kalunom, krizantemama te raznim plodovima poput jabuka, bundeva, ukrasnih tikvica. Na cvjetnu gredicu se može posaditi ukrasni kelj koji će biti zanimljiv do jačih hladnoća i snijega.
Gredice s trajnicama također treba urediti, orezati ocvale cvjetove, ukoniti suhe i bolesne izbojke, a osjetljive biljke zaštiti suhom travom. Vrste jesenske cvatnje (zvjezdani, žednjaci, krizanteme) kao i ukrasne trave na vrhuncu su svoje ljepote i ostavljaju se za kasnije ,,tretmane ljepote”.
