Kao i njezin najbliži srodnik, karda potječe iz Sredozemlja, gdje se uzgaja i troši kao povrće i ljekovita biljka. Danas se najviše uzgaja u sjevernoj Africi u zemljama uz Sredozemno more, dok je kod nas slabo poznata. U obalnom području i na krškim poljima moguć je uzgoj karde za povrće i za stočnu hranu.
Uzgaja se zbog velike rozete lišća od kojih se troši srednje rebro mlađih listova. Kao povrće koristi se svježa za pripremu miješane salate s drugim povrćem i odgovarajućim začinima. Kuhana se koristi kao prilog, a po okusu je slična artičoki.
Karda ima malu energetsku vrijednost, što se vidi iz sastava jestivog dijela: Karda je višegodišnja biljka. Ima
dubok i razgranat korijen, sličan korijenu artičoke. U vegetativnoj fazi
stabljika je skraćena, a na njoj se formira rozeta lišća. Listovi su
lancelasti, duboko urezani, s jakom izraženim srednjim rebrom. Pojedini list
može biti dug do 1 m, a širok 10 do 15 cm. Cvjetna je stabljika visoka 1,2 do
1,5 m, razgranata je i na vrhovima grana nosi cvatove glavice slične artičoki,
samo mnogo sitnije. Cvjetovi su dvospolni, svijetloljubičaste boje. Plod je
ahenija, koja se koristi kao sjeme. U 1 g može biti 20 do 30 plodova odnosno
sjemenki. Minimalna temperatura rasta karde je 7 do 8 stupnjeva, a optimalna 16
do 18 stupnjeva. Biljka može podnijeti blage niske temperature ispod 0
stupnjeva, bez većih oštećenja, a u mirovanju može prezimiti i blaže
kontinentalne zime. Za vrijeme ljetnih suša i visokih temperatura bez
navodnjavanja ulazi u mirovanje. Najbolje uspijeva na dubokim strukturnim tlima
dobre aeracije uz pH 6,5 do 7. Iako nema tako mnogo kultivara kao u
ostalih vrsta povrća, neke sjemenske vrste imaju svoje selekcije prvenstveno na
što veću bujnost biljke, širinu i krhkost srednjeg rebra lista, što manje
bodlji na listu, uspravan rast rozete, što olakšava međurednu obradu i tehniku
izbjeljivanja. Priprema tla i gnojidba za zasnivanje nasada karde jednaka je
kao i priprema tla za artičoku. Karda se može uzgajati kao jednogodišnja ili
višegodišnja kultura, i to iz sjemena, zelenih reznica, ukorijenjenih reznica
sa spavajućim pupovima ili dijeljenjem busa. Ako se uzgaja iz sjemena, sije se
u travnju na razmak redova 120 cm i 30 do 40 cm u redu, na 3 do 5 cm dubine, 2
do 3 kg sjemena po hektaru. Nakon nicanja ostavlja se 7 do 10 tisuća biljaka po
hektaru, a višak se ukloni. Razmnažanjem zelenim reznicama na isti način kao i
artičoka postiže se ujednačeniji nasad. Mjere njege tijekom vegetacije sastoje
se od međuredne obrade, prihrane, a u ljetnom razdoblju navodnjavanja najmanje
svaka 2 tjedna, zaštite od nametnika i odstranjivanja postranih izboja. Od sjetve ili proljetne sadnje do berbe treba 6 do 9 mjeseci. Tri do
četiri tjedna prije planirane berbe karda se izbjeljuje; najstariji je način da
se biljke zagrnu zemljom do 2/3 visine, ali u zadnje vrijeme više se koristi
omatanje rozete crnom PE folijom, tako da 1/3 vrhova lišća ostane slobodna. Cijela rozeta može doseći težinu do
10 kg, a obično 6 do 8 kg, ali bere se samo unutarnji dio, odnosno 30 do 40 %
cijele biljke. Taj dio prema trgovačkim normama teži 1,5 do 3 kg, a ima 9 do 14
listova. Lisna su rebra na bazi široka 7 do 14 cm, a pri vrhu 1,8 do 2,5 cm.
Prinosi karde za tržište u proizvodnim su područjima 20 do 30 t/ha, ali treba
računati da još ostaje oko 2/3 zelene, koja se može koristiti za stočnu hranu.
Od ubrane rozete prikrate se vrhovi lišća, rozeta se veže vrpcom ili gumicom, a
više njih se veže u snopove za prijevoz. Mogu se pakirati u odgovarajuće kutije
ili letvarice. U hladnjači na 0 stupnjeva i 90 do 95 % relativne vlage zraka
može se održati do 2 mjeseca.
Može narasti i do 1,5 m
Izbor kultivara i uzgoj karde
Berba i prinosi
