Pomolozi (stručnjaci za voće i voćarstvo) se ne mogu složiti oko pitanja koje sve sorte krušaka postoje u svijetu. Jedna pomologija iz 19. stoljeća opisuje čak 915 sorti. Zanimljivo je da je belgijski ljekarnik Jean Baptiste van Mons tijekom pedesetak godina svoga selekcijskog rada stvorio više od 400 sorti krušaka, od čega se njih oko 40 proširilo u uzgoju. Stoga se slobodno može reći da je sortiment krušaka iznimno bogat.

U ovom članku će biti opisano neke najvažnije sorte krušaka koje se mogu pronaći u našim rasadnicima kako bismo voćarima olakšali izbor. Sorte će biti opisane prema vremenu dozrijevanja, a bit će istaknuta njihova najvažnija svojstva koja određuju uspjeh u proizvodnji.

Sorte krušaka – Rana Morettinijeva

To je rana sorta koja razvija stabla velike bujnosti, a rodnost je dobra ako joj se prilagodi rezidba. Dobar je oprašivač za druge sorte, a za nju su najpogodniji oprašivači Coscia, Mirandino rosso, Gelertova, Kleržoova, Angulemka, Fetelova, Packhams Triumph, Krasanka i dr. Plodovi dozrijevaju krajem srpnja.

U odnosu na neke druge sorte krušaka njenog vremena dozrijevanja ova sorta je ipak lošijeg okusa. Sorta zahtijeva toplije položaje i plodnija tla. U uvjetima kontinentalne Hrvatske pokazala se jednom od najosjetljivijih sorti na zimsku hladnoću. Pogodna je za sadnju na okućnicama, a u komercijalnim voćnjacima je treba saditi samo na mediteranskom području jer dozrijeva u jeku turističke sezone.

Plodovi su premekani i slabo podnose transport. Kao i sve ljetne sorte, mogućnost čuvanja plodova je ograničena, tako da je treba plasirati na tržište u što kraćem vremenu nakon berbe. Ako je želimo uzgajati na dunji, treba je cijepiti na međupodlogu jer nije dovoljno dobro podudarna.

Viljamovka

To je jedna od najpopularnijih krušaka koju mnogi smatraju i kraljicom krušaka pa se dozrijevanje svih ostalih sorata ocjenjuje u odnosu na njeno vrijeme dozrijevanja koje je u našim uvjetima obično u drugoj polovici kolovoza. S dunjom nema zadovoljavajući afinitet pa je uporaba međupodloge obavezna kada se rabi ova podloga.

Nešto je osjetljivija na zimsku hladnoću pa je treba saditi na toplijim položajima. Ipak treba izbjegavati sadnju u mediteranskom dijelu jer ima povećane zahtjeve za sumom inaktivnih temperatura. Traži dosta vlage pa se najbolji uspjeh postiže uz navodnjavanje.

Dobar je oprašivač za druge sorte, a nju mogu oploditi sorte Gijoova, Klapova, Général Leclerc, Packhams Triumph. Između nje i sorte Avranške ne postoji mogućnost oplodnje.

Conference

Za ovu sortu se često navodi da podnosi niske temperature pa je pogodna za uzgoj u hladnijim područjima. Ima i autora koji navode da su za nju pogodnija područja s umjereno toplom klimom, pa se prije sadnje u lošijim klimatskim uvjetima ipak treba posavjetovati sa stručnjakom. Ima velike zahtjeve za vlagom i ubraja se među najosjetljivije sorte na toplinski udar.

Razvija srednje bujna stabla koja obilno rode uz odgovarajuću njegu. Ako je želimo uzgajati na dunji, treba je cijepiti na međupodlogu. Dobar je oprašivač, a za nju su pogodni oprašivači sorte Gelertova, Avranška, Boskova, General Leclerc, Viljamovka, Klapov ljubimac, Gijoova i dr.

Društvenka

Ovo je kasna jesenska sorta krušaka koja dozrijeva krajem rujna. Plod je velik, okruglasto kruškolik i nesimetričan zbog toga što je uvijek jače razvijena jedna strana. Peteljka je kratka, debela i nakošena. Plod je osjetljiv na pritisak i trenje pa je osjetljiv na manipulaciju i transport. Stoga berbu treba obaviti pažljivo.

Meso je fine teksture, sočno i topivo. Stablo je u punoj rodnosti srednje bujno, ali je kut grananja uzak pa traži dosta povijanja. Ima izraženu sklonost dominaciji vrha, pa je potrebna pažljiva rezidba kako bi se održala obraslost krošnje. Premda se često navodi da je podudarnost s dunjom dobra, treba je ipak cijepiti na međupodlogu želi li se uzgajati na ovoj podlozi.

Cvate kasno, dobar je oprašivač a nju mogu oploditi Conference, Gijoova, Viljamovka, Klapova, Gelertova, Fetelova, Avranška i dr. Uz navodnjavanje i pravilnu njegu rađa dobro, u suprotnom može doći do pojave naizmjenične rodnosti i slabe kakvoće plodova. Treba je saditi na najboljim položajima kako bi ostvarila sav svoj potencijal.

Prethodni članakPileća prsa s pršutom
Sljedeći članakUvijek prava kombinacija
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.