Korisni savjeti za vaš cvjetnjak

Nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazova, vrijeme je sadnje jednogodišnjih cvjetnih vrsta i uređenja cvjetnjaka za ljetnu sezonu. Jednogodišnje cvjetne vrste ili ljetnice, brzo rastu i vrlo brzo u novoosnovanim vrtovima mogu osigurati boju. Kako se mijenjaju sezonski, pogodne su i za one koji vole svake godine pokušati nešto novo. Duga i obilna cvatnja naglašava ljepotu cvjetnih gredica, ali jednogodišnje cvjetne vrste mogu se koristiti i kao jednogodišnje žive ograde, barijere od jednogodišnjih penjačica, puzave vrste kao pokrivači tla, a pogodne su za uzgoj u ukrasnim posudama, također i kao cvjetne vrste za rez i izradu svježih i suhih aranžmana. Kako odabrati cvjetne vrste, kako osmisliti skladnu cjelinu, kako pripremiti gredicu, na koje razmake saditi te napokon kako ih što dulje održati u punoj ljepoti i raskoši, saznajte iz ovog priloga!

Odabir vrsta

Cvjetnjak može zasjati u punom sjaju samo ako su biljne vrste pravilno odabrane. Prilikom odabira treba prvenstveno voditi računa o potrebama biljaka, stilu uređenja, vlastitim željama, potrebama i mogućnostima njege tj. svijesti o vremenu kojeg možemo posvetiti održavanju vrta. Kad se ljubitelj cvijeća nađe u vrtnom centru ili kod proizvođača ukrasnog bilja očaran ljepotom poželi kupiti više biljaka, ali u svom vrtu nađe se pred problemom u trenutku kad za svaku biljku treba pronaći odgovarajuće mjesto. Napose, ako ne zna kako raste, kako će biti velika i koje uvjete treba zadovoljiti za njezin uspješan rast.

Zbog toga je dobro, prije nego li se uopće krene u nabavu bilja, odabrati stil uređenja vrta usklađen i s veličinom samog vrta. Rustikalni vrt bit će prepun šarenog cvijeća izmiješanog sa začinskim biljem, možda i pokojom povrtnom vrstom, razdijeljen pletenim ili drvenim ogradama. Moderan će biti uređen minimalistički, ponekad čak i monokromatski, samo u jednoj pomno odabranoj boji. Mediteranski vrt obilovat će aromatičnim biljem, s nešto cvijeća intenzivnih boja, vazdazelenim grmovima i stablima agruma u posudama od terakote ako te vrste ne mogu prezimiti na otvorenome. Na većim površinama moguće je razmišljati o cvjetnoj livadi koja će svojim koloritom i mirisima privući brojne kukce i tako doprinijeti povećanju biološke raznolikosti. Odlukom o vrtnom stilu već se sužuje izbor biljnih vrsta i na dobrom smo putu ka skladnijem uređenju vrta.

Za postizanje skladne slike, potrebno je razmišljati i o bojama. Pri tome se mogu kombinirati jednobojne cvjetne gredice od mnogo različitih cvjetnih vrsta ili pak gredice s cvijećem susjednih tonova boja. Vrlo su dinamične gredice suprotnih, komplementarnih tonova kao i one na kojima se koristi manje vrsta, ali šarene gredice poput cvjetne livade.

Osim pomoću biljaka, sklad cijelog vrta postići će se usklađivanjem boja s bojama okoline i pročelja objekata, uporabom detalja kao što su slobodno razmještene biljke u posudama, dizajn ograde sa stilom vrtnog uređenja.

Osmišljavanje zanimljive mješovite cvjetne gredice također traži pažljivo planiranje. Ako je gredica smještena uz zid ili ogradu, više vrste sade se bliže zidu ili ogradi te se postupno sadi bilje nižeg rasta, a završava najnižim ili puzavim biljkama. U slučaju da je gredica vidljiva sa svih strana, najviše biljke sade se u sredinu, a oko njih postupno sve niže.

Potrebe biljaka

Od potreba biljaka na koje moramo paziti prilikom odabira vrsta svakako je osvijetljenost i osunčanost površine i svojstva tla. Većina jednogodišnjih cvjetnih vrsta traži osunčana staništa, a samo manji broj vrsta podnosi zasjenu ili pak bolje uspijeva na zasjenjenom mjestu (begonije, vodenike, fuksije, ukrasne mrtve koprive).

Da bi cvjetna gredica bila lijepa tijekom cijelog ljeta potrebno je i redovito navodnjavanje jer većina jednogodišnjih cvjetnih vrsta raste bolje na umjereno vlažnom tlu. Manje vlage u tlu mogu podnijeti gazanija, osteospermum, kadifice, neveni, statice, slamnato cvijeće, uresnica. Količina vode koju je potrebno dodavati, osim o svojstvima tla, ovisi i o osunčanosti površine, izloženosti vjetru te pokrivenosti gredice biljem. Ako je površina malčirana, prekrivena nekim organskim (slama, kora drveta) ili neorganskim (šljunak) materijalom smanjuje se isparavanje vode iz tla, a osim toga usporava se i rast korova koji bi mogli u velikoj mjeri umanjiti ljepotu cvjetnjaka.

Izbor biljaka također treba prilagoditi postojećem tlu u vrtu. Većina jednogodišnjih cvjetnih vrsta traži umjereno plodno tlo, no neke vrste ipak imaju posebne zahtjeve. Tako pjeskovita tla vole zjevalica, ešolcija, vodenika, mak, prkos, kadifice i sporiš. Vapnenasta tla traže plava zvjezdica, neven, lijepa kata, statice, lobularia, ljubičina, kadifice i cinije. Povećanu zaslanjenost u blizini mora podnose zjevalica, neven, atlasov cvijet, dalija, klinčić, prkos, kadifica.

Sjetva ili sadnja?

Sjetva je generativno razmnožavanje biljaka sjetvom sjemena. Većina jednogodišnjih cvjetnih vrsta sije se ranije u klijališta, odnosno u zaštićenim prostorima plastenika, premda se presadnice mogu uzgojiti i na svijetloj prozorskoj dasci u hobi uzgoju kod kuće. Cilj je uzgojiti biljke koje već cvatu na kraju razdoblja u kojem još postoji opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Naime, čim se proljetni dani ustabile i jutarnje temperature se više ne spuštaju ispod 0 °C, mogu se saditi uzgojene presadnice na stalno mjesto.

Iako se posljednjih godina najčešće kupuju presadnice jednogodišnjih cvjetnih vrsta u punom cvatu, neke se vrste mogu uzgojiti sjetvom sjemena izravno na gredicu. Sijati se može sjeme vrsta koje imaju kratak stadij rasta i procvatu brzo nakon sjetve, vrste koje ne podnose presađivanje kao i vrste koje se uzgajaju kao sezonske cvjetne vrste za rez. Sjetva jednogodišnjih cvjetnih vrsta koje je moguće uzgojiti na takav način provodi se u travnju. Neke od tih vrsta su atlasov cvijet, bijeli iberis, purpurni iberis, jednogodišnji suncokret, mnogocvjetni suncokret, pospančica, jednogodišnji kokotić, a mogu i vrste poput kadifica, cinija, ukrasne košarice, različka, nevena, dragoljuba.

Spretniji vrtlari s mogućnošću čuvanja matičnih biljaka tijekom zime na svjetlom i umjereno hladnom prostoru, mogu uzeti reznice onih vrsta koje se u umjerenom klimatskom području uzgajaju kao jednogodišnje dok u svojoj postojbini rastu kao trajnice. S tako očuvanih matičnih biljaka, uz uvjet da su zdrave, mogu se uzeti reznice i staviti na ukorjenjivanje (begonije, lobelije). U tom slučaju radi se o vegetativnom razmnožavanju biljaka.

Kako pripremiti tlo?

Prije sadnje jednogodišnjih cvjetnih vrsta, potrebno je s površine ukloniti prethodnu vegetaciju, očistiti je od korova, dodati organsko gnojivo kao npr. zreli stajski gnoj ili kompost te ga lagano ukopati u tlo. Poželjno je da površina tla bude fino mrvičaste strukture. Na tako pripremljenu gredicu mogu se saditi već prije uzgojene presadnice. Razmaci sadnje ovise o veličini biljke u punom razvoju. Tako se manje biljke poput begonija, plave zvjezdice, lobelije sade na 15 do 20 cm biljka od biljke, niske kadifice, cinije niskog rasta 20-25 cm, visoke kadifice, dalije, vatrena kadulja na 25-30 cm. Gustom sadnjom cvjetnih vrsta niskog rasta može se postići vrlo kompaktna ploha boje u vrtu. Nakon sadnje biljke je potrebno zaliti kako bi se ostvario bolji kontakt korijena s tlom. Nakon toga površina se može prekriti slamom, korom ili šljunkom kako bi se smanjilo isparavanje vode iz tla, usporio rast korova, a prilikom jakih pljuskova izbjegla pojava pokorice.

Održavanje i njega

Tijekom vegetacijske sezone, cvjetne gredice potrebno je redovito održavati. Za vrijeme sušnih razdoblja biljkama je potrebna dodatna voda, naročito ako tlo nije malčirano. Uklanjanje ocvalih cvjetova ili cvatova produžit će cvatnju. Nakon sadnje dok biljke još nisu razvile gusti sklop, iz tla će početi probijati korovi koje je potrebno ukloniti, a nakon kiše razbiti pokoricu na gredici. Redovito praćenje pojave bolesti i štetnika te pravovremeno uklanjanje štetnika, zaraženih i oštećenih biljaka doprinijet će urednom i lijepom izgledu gredice. Problem mogu stvoriti i jake ljetne oluje s vjetrom i pljuskovima, ponekad i tučom nakon kojih će sigurno biti posla na cvjetnoj gredici poput orezivanja polomljenih i oštećenih izbojaka, vezanja visokih biljaka koje su se prignule k tlu.

  Ljetnice za svaki vrt

Plava zvjezdica, mirisna kunica (Ageratum houstonianum), kod nas je jednogodišnja cvjetna vrsta, niskog, grmolikog, zbijenog rasta, visine i promjera 15-25 cm te razgranate stabljike. Listovi su srcoliki, cvjetovi sitni, skupljeni u cvat gronju, bijele, ružičaste, pastelno modre boje. Najčešće se koristi za sadnju obruba ili ploha na gredicama te kao lončanica.

Traži sunčani položaj, zaštićen od jakog vjetra, rahlo tlo, umjerene vlažnosti. Uz obilno zalijevanje i redovito prihranjivanje, cvatnja će biti intenzivna, a dodatno će se potaknuti i produžiti uklanjanjem ocvalih cvatova. Razmnožava se sjemenom ili reznicama. Uobičajeno se uzgajaju presadnice, sjeme se sije u zaštićenim prostorima početkom veljače, a kad razviju prva tri listića pikiraju se u veće posude, a kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova sade se na otvoreno na razmak od 20 cm. Za uzgoj iz reznica potrebne su matične biljke zdrave i dobre kondicije. Cvjetovi su medonosni, pčele skupljaju dosta peluda i malo nektara.

Kadifica (Tagetes spp.) – niska (Tagetes patula), visoka (Tagetes erecta) i Tagetes signata– kadifice su rod cvjetnih vrsta porijeklom iz Meksika. Uspravnog su grmolikog rasta. Niske kadifice narastu od 30-60 cm, visoke do 1 m dok je vrsta T. signata visine do 70 cm, nježnijeg habitusa i manjih cvatova u odnosu na niske i visoke kadifice. Primjenjuje se na cvjetnim gredicama na javnim zelenim površinama i u privatnim vrtovima, kao obrub ili ploha, niske se mogu koristiti i kao lončanice, a visoke za rez. Vrlo su česte u povrtnjacima.

Odgovaraju joj sunčani do polusjenoviti položaji, propusno tlo bogato hranivima. Dobro podnosi sušu, ali za ljetnih vrućina i suša dobro će reagirati na navodnjavanje. Uz uklanjanje ocvalih cvatova cvast će bujnije, a cvatnja će trajati do prvih jesenjih mrazova. Može se sijati izravno na gredicu, a radi bolje iskoristivosti površine i dulje cvatnje, moguće je uzgojiti presadnice te već rascvale biljke posaditi na gredice nakon prestanka opasnosti od kasnih proljetnih mrazova. Sadi se na razmak 25-30 cm. Nakon što prvi cvatovi ocvatu, manji broj se može ostaviti na biljci kako bi se sakupilo dozrelo sjeme koje se skladišti na suhom, hladnom i tamnom mjestu u papirnatoj vrećici. Velika je vjerojatnost da će se nešto sjemena rasuti s matičnih biljaka te da će dogodine početi i sama nicati na istoj površini.

Cvatove kadifice salijeću pčele skupljajući dosta peluda i nektara, privlačna je i leptirima, a korijen luči kemijske spojeve koji su učinkoviti u borbi protiv nematoda u tlu tako da su neizostavne u svakom bio vrtu.

Cinija (Zinnia elegans) je jednogodišnja cvjetna vrsta koja također potječe iz Meksika. Stabljika je uspravna, krhka, pokrivena dlačicama, razgranata, visine od 25-40 cm kod niskih kultivara, do 1 m kod visokih. Na vrhu cvjetne stapke razvija se cvat glavica s jezičastim cvjetovima raznolikih boja od bijele, blijedo žute, preko žute, narančaste, ružičaste, crvene do ljubičaste. S obzirom na visinu, mogu biti: visoke – narastu do 1 m, cvatovi su plosnati, veliki, promjera i više od 15 cm; srednje visoke – visine oko 40 cm, punih cvatova promjera 8 cm; liliput – narastu do oko 30 cm visine, cvatovi su oko 5 cm u promjeru.

Cinije se koriste za sadnju gredica, kao cvjetna vrsta za rez, a niski kultivari mogu se uzgajati kao lončanice. Traže sunčane, tople položaje zaštićene od vjetra, ocjedito bogato hranivima tlo, premda će uspijevati i na nešto siromašnijem tlu. Od sredine travnja mogu se sijati izravno na otvoreno, ali radi ranije cvatnje bolje ih je ugojiti iz presadnica te prestankom opasnosti od kasnih proljetnih mrazova presaditi na otvoreno na razmak 25-30 cm. Obavezno je uklanjanje ocvalih cvatova, prihranjivanje i zalijevanje pri čemu treba paziti da voda ne dospije na lišće.

Poželjne su u vrtu jer privlače leptire i božje ovčice (bubamare) koje se hrane lisnim ušima.

Lijepa kata (Calistephus chinensis) – jednogodišnja cvjetna vrsta porijeklom iz istočne Azije (Kine i Japana). U uzgoju su poznati niski kultivari visine do 15 cm i visoki koji mogu narasti i više od 70 cm. Boje jezičastih cvjetova kreću se od bijele, ružičaste, crvene, ljubičaste i plave, a ima i dvobojnih. Uobičajena je tradicijska vrsta seoskih vrtova i okućnica. Uspijeva na sunčanim položajima, u glinasto humusnom tlu bogatom hranivima. Razmnožava se izravnom sjetvom sjemena ili iz presadnica. Sjeme se sije u ožujku, a na otvoreno, na razmak 25 cm za niske kultivare, do 35 cm za visoke kultivare sadi se kad prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazova. Posjećuju ju pčele i skupljaju nektar i pelud.

O šarenocvjetnoj ivančici, gazaniji, ukrasnoj košarici, nevenu, suncokretu, slamnatom cvijetu, dragoljubu, ukrasnom slaku, mirisavoj grahorici, crnookoj suzani i mnogim drugim ukrasnim biljkama i korisnim savjetima za njihov uzgoj i prihranu saznajte više u prilogu Gospodarskog lista broj 8 od 01. svibnja 2020.