Takve vremenske prilike mogle bi negativno utjecati na zdravstveno stanje zrna kukuruza, kod berbe u polju, zbog moguće zaraze sa gljivama iz roda Fusarium. Posebice se to odnosi na gljive Gibberella zeae i Fusarium moniliforme, koje se nasele ispod komušine na zrno kukuruza i glavni su uzročnici pljesnivosti klipa kukuruza u polju. Ujedno, ove su gljive u procesu svoga metabolizma mogući stvaratelji mikotoksina, produkata različitog stupnja otrovnosti (toksičnosti) za ljude i domaće životinje. Prema nalazu zdravstvenih radnika, kod ljudi koji jedu hranu onečišćenu mikotoksinima, oni mogu izazvati kancerogeno, hepatotično, nefrotično i neurotoksično djelovanje. Opasnost za ljude postoji i ako se domaće životinje hrane mikotoksinima onečišćenom hranom, jer oni prelaze u mlijeko, meso, jaja i brašno te njihove prerađevine. Termičkom obradom, pečenje, većina mikotoksina ne uništava se jer su termostabilni (za njegovo potpuno uništenje potrebna je znatno viša temperatura od one koja služi za pečenje i ostale vrste termičke obrade pri pripravljanju hrane). Ako domaće životinje jedu hranu onečišćenu mikotoksinima gljiva iz roda Fusarium (zearalenon, grupa trichotechena, fumonisin, nivalenol i drugi), kod njih može doći do poremećaja u plodnosti, nekontroliranog krvarenja, nekroze kože, kod krava do smanjenja mliječnosti, deformacije goljenice peradi i smanjene produkcije jaja kod nesilica, slabog prirasta pri tovu i mnogih drugih.
Osim tijekom proizvodnje kukuruza u polju, mikotoksini se mogu stvarati i tijekom neuvjetnog skladištenja klipa ili zrna nakon berbe. Tada se osim gljiva donesenih u skladište iz polja, kao stvaratelji mikotoksina javljaju gljive koje to čine pretežno u skladištima. Najvažnije su gljive iz rodova Penicillium, Aspergillus i Trichotechium, a njihovi su najčešći mikotoksini aflatoksin, ocratoksin, citrinin, patulin, gliotoksin i mnogi drugi.
Ako je ta hrana onečišćena mikotoksinima navedenih gljiva, dolazi do oštečenja bubrega i jetre. Životinje mogu imati zdravstvenih tegoba ako jedu hranu u kojoj se u većoj količini nalaze hlamidospora gljive Ustilago maydis uzročnika mjehuraste snijeti, koja je ove godine iznimno puno prisutna na usjevima kukuruza, posebice na klipu. Treba istaknuti da su otrovne samo zrele spore, jer sadržavaju toksični alkaloid sličan onome koji sadržavaju sklerociji (roščići) glavnice raži (Claviceps purpurea).

Prethodni članakPravila strojne mužnje
Sljedeći članakZaštita biljaka od hladnoće
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.