Takve vremenske prilike mogle bi negativno utjecati na zdravstveno stanje zrna kukuruza, kod berbe u polju, zbog moguće zaraze sa gljivama iz roda Fusarium. Posebice se to odnosi na gljive Gibberella zeae i Fusarium moniliforme, koje se nasele ispod komušine na zrno kukuruza i glavni su uzročnici pljesnivosti klipa kukuruza u polju. Ujedno, ove su gljive u procesu svoga metabolizma mogući stvaratelji mikotoksina, produkata različitog stupnja otrovnosti (toksičnosti) za ljude i domaće životinje. Prema nalazu zdravstvenih radnika, kod ljudi koji jedu hranu onečišćenu mikotoksinima, oni mogu izazvati kancerogeno, hepatotično, nefrotično i neurotoksično djelovanje. Opasnost za ljude postoji i ako se domaće životinje hrane mikotoksinima onečišćenom hranom, jer oni prelaze u mlijeko, meso, jaja i brašno te njihove prerađevine. Termičkom obradom, pečenje, većina mikotoksina ne uništava se jer su termostabilni (za njegovo potpuno uništenje potrebna je znatno viša temperatura od one koja služi za pečenje i ostale vrste termičke obrade pri pripravljanju hrane). Ako domaće životinje jedu hranu onečišćenu mikotoksinima gljiva iz roda Fusarium (zearalenon, grupa trichotechena, fumonisin, nivalenol i drugi), kod njih može doći do poremećaja u plodnosti, nekontroliranog krvarenja, nekroze kože, kod krava do smanjenja mliječnosti, deformacije goljenice peradi i smanjene produkcije jaja kod nesilica, slabog prirasta pri tovu i mnogih drugih.
Osim tijekom proizvodnje kukuruza u polju, mikotoksini se mogu stvarati i tijekom neuvjetnog skladištenja klipa ili zrna nakon berbe. Tada se osim gljiva donesenih u skladište iz polja, kao stvaratelji mikotoksina javljaju gljive koje to čine pretežno u skladištima. Najvažnije su gljive iz rodova Penicillium, Aspergillus i Trichotechium, a njihovi su najčešći mikotoksini aflatoksin, ocratoksin, citrinin, patulin, gliotoksin i mnogi drugi.
Ako je ta hrana onečišćena mikotoksinima navedenih gljiva, dolazi do oštečenja bubrega i jetre. Životinje mogu imati zdravstvenih tegoba ako jedu hranu u kojoj se u većoj količini nalaze hlamidospora gljive Ustilago maydis uzročnika mjehuraste snijeti, koja je ove godine iznimno puno prisutna na usjevima kukuruza, posebice na klipu. Treba istaknuti da su otrovne samo zrele spore, jer sadržavaju toksični alkaloid sličan onome koji sadržavaju sklerociji (roščići) glavnice raži (Claviceps purpurea).
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
