Esparzeta zbog određenih bioloških svojstava bolje podnosi nepovoljne uvjete uzgoja nego lucerna i crvena djetelina. Također, dobro uspijeva čak u suhim regijama Hrvatske, na plitkim, kamenitim i siromašnim tlima. Esparzetu odlikuje jak korijenov sustav kojim vrlo dobro prožima tlo i štiti ga od erozije te se vrlo uspješno može koristiti kao biljna vrsta i za zaštitu tla od erozije.
Zbog dobro razvijenoga korijenova sustava ova biljna vrsta uspješno usvaja teže topive fosfate i vodu iz dubljih slojeva tla. Simbioznom fiksacijom usvaja i znatne količine dušika. Za razliku od lucerne i crvene djeteline, esparzetu slabije napada vilina kosica, a kod divljači ne izaziva nadimanje. Može se iskorištavati za ispašu i košnju, a otporna je i na gaženje.
Izvrsne rezultate daje ako se uzgaja u smjesi s travama, ali i u čistoj kulturi.
Otporna, ali daje slabiju krmu
Odlikuje se visokim sadržajem bjelančevina te bogatstvom mineralnih tvari i vitamina. U odnosu na lucernu, međutim, ipak ima slabiju kvalitetu voluminozne krme. Osim za ispašu i sijeno, esparzeta se može koristiti za dehidraciju te spremanje sjenaže i silaže. Za rast i razvoj, esparzeta traži tople uvjete tijekom vegetacije. U prvoj godini osjetljiva je na temperature ispod minus pet stupnjeva Celzija, dok se kasnije njezina otpornost povećava.
Otpornija je od lucerne na visoke temperature, kao i na sušu, zbog jakog korijenova sustava. Esparzeta je biljna vrsta suhih, vrlo suhih, ocjeditih, ali i vlažnih vapnenastih tala. Kao samonikla vrsta nalazi se na suhim, siromašnim livadama, a često se sreće na kamenitim tlima. Iz intenzivne proizvodnje potisnula ju je lucerna. Na suhim oranicama i kamenitim tlima, gdje za uzgajanje lucerne nema uvjeta, esparzeta uspijeva bolje od drugih biljnih vrsta. Slabije rezultate daje na tlima koja su vlažna i imaju visoku razinu podzemnih voda te na zaslanjenim tlima. Slabije podnosi kisela tla i tla koja su dugo prezasićena vodom.
Esparzetu, kao i druge višegodišnje sitnozrne mahunarke, treba uzgajati u plodoredu. Za dobar rast i razvoj prijeko je potrebno obaviti duboku obradu i dobru površinsku pripremu tla. Za osiguranje uspješnog uzgajanja esparzete nužno je po jedinici prinosa voluminozne krme osigurati slične (pa čak i nešto veće) količine mineralnih hraniva kao i za lucernu. Prema nekim istraživanjima, njezina nadzemna voluminozna masa sadrži nešto više makroelemenata nego nadzemna masa lucerne. To znači da je i za esparzetu potrebno osigurati 50 do 80 kg dušika po hektaru u zasnivanju. Za godišnji prinos od 10 t/ha sijena i 120 do 140 kg fosfora te 140 do 160 kg kalija/ha. Stvarne količine mineralnih hraniva ovisit će o sastavu i uopće kvaliteti tla i produktivnosti uzgajane sorte.
Površina za sjetvu esparzete mora biti bez korova jer se esparzeta u prvim fazama rasta sporo razvija zahtijevajući pritom i dosta svjetlosti. Kao i sve višegodišnje sitnozrne mahunarke i esparzeta se može sijati u proljeće ili u ranu jesen. Treba odabrati ono vrijeme sjetve esparzete koje će pružiti uvjete za ujednačeno i brzo nicanje te dobar razvoj mladih biljaka.
Za osiguranje 250 do 400 biljaka esparzete po četvornome metru potrebno je posijati 40 do 60 kg/ha sjemena. To je sasvim dovoljno za dobru produkciju nadzemne voluminozne krme. Treba naglasiti da pitanje sjetvene norme esparzete nije potpuno riješeno. Malo je istraživanja posvećeno tom problemu s jedne strane, dok s druge njezino sjeme nema uvijek odgovarajuću klijavost zbog problema biološke prirode koji se javljaju u proizvodnji sjemena. Osim u čistoj kulturi, esparzeta se može uzgajati u smjesi sa travama (klupčasta oštrica, stoklasa bezosata i livadna vlasulja) te lucernom.
Jeste li znali?
Udio esparzete u smjesama je 60 do 80 %. Za razliku od većine višegodišnjih sitnozrnih mahunarki esparzeta ne izaziva nadimanje divljači te se bez problema može koristiti u zelenom obliku. Ozime forme esparzete su pogodne čak i za ispašu. Kao što je naglašeno, one imaju korijenov vrat prilično uvučen u tlo i masu lišća u razini tla. Tako gaženje i podgrizanje nema onaj negativan učinak kao kod lucerne ili jarih formi esparzete.
Esparzetu karakterizira relativno veći sadržaj ugljikohidrata u odnosu na druge višegodišnje sitnozrne mahunarke te se lakše silira, a naročito ako se sije u smjesi sa travama. Može se spremiti u obliku sijena, ali se treba posebno naglasiti da kvaliteta sijena može biti prilično niska ako se usjev kosi u kasnim fazama rasta.
Da bi se dobilo sijeno dobre kakvoće, usjev bi bilo nužno kositi u fazi pupanja do početka cvatnje jer u pupanju sadrži 23,3 %, a u fazi pune cvatnje 16,1 % sirovih bjelančevina, dok je sadržaj sirove celuloze 17,9 % u fazi pupanja, a čak 23,4 % u fazi pune cvatnje. Ukupan sadržaj mineralnih tvari u suhoj tvari esparzete iznosi između 6 i 8 % te ima više N, P i K, a manje Ca, Na, Mg i S u odnosu na suhu tvar lucerne.
Izvor: Gospodarski kalendar
