Kadulja – kraljica ljekovitog bilja

55

Ljekovita kadulja (Salvia officinalis L.) jedna je od najpoznatijih ljekovitih biljaka za čiju se ljekovitost zna tisućama godina. Pripada porodici usnjača (Lamiaceae) te rodu Salvia koji broji više od 1000 vrsta.

Ljekovita kadulja je naša autohtona biljka, raste u Hrvatskom primorju i Dalmaciji te u ostalom obalnom području istočnog dijela Jadranskog mora: mediteranskom dijelu Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije te dijelu Slovenije. U različitim područjima Hrvatske je drugačije nazivaju: žalfija, kuš, pelin, salima, slavulja, krastatica, pelin pitomi, šalvija, žalvija. Ljekovita kadulja je višegodišnji grm visine do 60 cm. Stabljika joj je drvenasta s uspravnim ili poleglim granama prekrivenim dlačicama. Korijen je snažan te može prodrijeti duboko u kamenjar. Listovi su jednostavni, naborane površine, duguljasti, zeleno-sive boje i prekriveni gustim dlačicama. Cvjetovi su ljubičasto plave-boje, sastavljeni u „klas“ (5-10 cvjetova). Plod, tj. sjeme je okruglasti oraščić tamnosmeđe boje. Vrijeme cvatnje ovisi o klimatskim uvjetima staništa, stoga na nekim područjima cvjeta već od ožujka dok na većim visinama može cvasti do srpnja.

Eterično ulje ljekovite kadulje

""Ljekovita kadulja ima brojne dobrobiti za ljudski organizam. U eteričnom ulju ima više od 80 poznatih sastojaka od kojih su dominantni tujoni i kamfor. Smatra se da je kadulja bolja što je sadržaj tujona veći, a kamfora manji. Sastav eteričnog ulja kadulje ovisi o brojnim čimbenicima kao što su: podrijetlo biljke, starost, dio biljke koji se prerađuje (cvijet, list ili stabljika), klimatski uvjeti staništa i drugi. Osim protuupalnog djelovanja, kadulja djeluje i fungicidno, baktericidno, estrogeno te antioksidativno. Lišće kadulje je poznato po antioksidativnoj moći baziranoj na fenolnoj strukturi. Glavni antioksidansi su ružmarinska kiselina, karnasolna kiselina, karnasol, kofeinska kiselina, rosmanol, rosmadial, genkvanin i cirsimaritin. Zbog navedenih djelovanja koristi se i u prehrambenoj industriji, posebno mesnoj. Kao začin je izrazito popularna u Italiji i SAD-u. Med od kadulje je jako cijenjen zbog ljekovitosti i intenzivnog mirisa. Također, zbog svog mirisa koristi se i u industriji parfema kao i proizvodnji brojnih kozmetičkih preparata.

""

Kako uzgajati kadulju?

Ljekovita kadulja se uzgaja svugdje u svijetu u područjima umjerene kontinentalne klime. U Hrvatskoj se još uvijek vrlo malo sadi, većinom se bere iz prirode, dok u Albaniji postoji značajniji uzgoj kadulje. Kadulja uspješno uspijeva na različitim tipovima tala osim na naplavnim i teškim tlima te laganim i pjeskovitim. Moguće ju je razmnožiti vegetativno i generativno. Sjeme kadulje je dosta dormantno pa se preporuča uzgoj iz reznica. Uzimaju se reznice jednogodišnjih grančica dužine oko 10 cm. Može se koristiti otopina indolmaslačne kiseline kako bi se pospješilo zakorijenjivanje. U fazi nakon sadnje na stalno mjesto dok je biljka još mala potrebno je više vlage, dok odrasle biljke mogu podnijeti dugotrajnu sušu. Najveći prinos kadulja daje u trećoj i četvrtoj godini, a u kasnijim godinama prinos postupno opada. Istraživanja su pokazala da je kadulju najbolje kositi u razdoblju sazrijevanja sjemena te ponovno dva – tri mjeseca kasnije.

Koristi se u narodnoj medicini više od tisuću godina kao lijek i začin. U samostanima je bila obavezno sađena kao dio zbirke ljekovitih biljaka odakle su je prenosili i sadili i na druga mjesta. Poznato je da se kaduljom liječe bolesti desni i usne šupljine stoga se stavlja u zubne paste i druge preparate za njegu zubi. Čaj od kadulje koristi se stoljećima kao lijek protiv prehlade, a malo jači uvarak za grgljanje kod upaljenog grla. Prije otkrića antibiotika koristila se protiv znojenja tuberkuloznih bolesnika te protiv upale mokraćnih putova. Liječi i upalu žuči te lošu probavu.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članak28 milijuna kuna za razvojne planove 206 općina i gradova
Sljedeći članakUvedena nova mjera za vinare- do 100 tisuća eura za informiranje potrošača o kakvoći hrvatskih vina
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.