Imam objekt veličine 22,80 m2 za koji plaćam porez na kuće za odmor. Objekt je legaliziran 2014. i utvrđeno je da je objekt gospodarska zgrada – klijet. Imam li kuću za odmor ili gospodarsku zgradu – klijet?
Obveza plaćanja poreza na kuće za odmor u konkretnom slučaju propisana je odredbama Zakona o lokalnim porezima, te Odlukom o gradskim porezima Grada Čazme. Kako ste pri nadležnom poreznom tijelu usmeno na zapisnik izjavili žalbu, a što je dovelo da je rješenje o obvezi plaćanja poreza na kuću za odmor ukinuto kao nezakonito, isti je predmet vraćen na ponovno rješavanje nadležnoj ispostavi Porezne uprave RH. S obzirom da u vašem upitu niste naveli je li nadležno porezno tijelo ponovno započelo, odnosno završilo postupak donošenja rješenja o obvezi plaćanja poreza na kuću za odmor, predlažemo vam da se kao vlasnik navedene nekretnine, tj. gospodarske zgrade s klijeti obratite tijelu koje vam je donijelo rješenje o legalizaciji – Upravnom odjelu za graditeljstvo, odnosno da nadležnoj ispostavi porezne uprave dostavite izvadak iz zemljišne knjige gdje je vidljivo da posjedujete gospodarsku zgradu – klijet, a ne kuću za odmor. Naime, jedino je izvod iz zemljišne knjige dokaz o vlasništvu nekretnine, te jedino temeljem istog porezna uprava može postupati kod donošenja rješenja o obvezi plaćanja navedene vrste poreza.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članak28 milijuna kuna za razvojne planove 206 općina i gradova
Sljedeći članakKadulja – kraljica ljekovitog bilja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.