Drosera rotundifolia ili rosika pripada u porodicu Droseraceae, a u rod Drosos (najveći rod biljaka mesožderki) koji dolazi od grčke riječi drosos (rosa) zbog ljepljivog sekreta na žljezdastim izdancima nalik dlakama, koji izgleda poput rose, a za koje se lijepe kukci. Rasprostranjena je po sjevernoj i srednjoj Europi, kod nas u Hrvatskom zagorju i Gorskom kotaru, zatim po Sibiru i Sjevernoj  Americi. U nas je kritično ugrožena i strogo zaštićena vrsta.

Glavni sastojci su derivati naftokinona (plumbagin), flavonoidi, treslovina, sluzne tvari, smola ljutog okusa, eterično ulje, droseron, maslačna, mliječna, mravlja, propionska, limunska i jabučna kiselina, šećer, fitosterol, plumbagin, droserin te vitamin C. Plumbagin djeluje protiv različitih bakterija, između ostalog i protiv kolonije streptokoka koje su otporne na antibiotike. Primjenjuje se kod bolesti jetre, upala dišnih puteva, smiruje podražaj na kašalj, kod hripavca, protiv prehlada i infekcije bronha, grčeva i astme, protiv bradavica i kurjih očiju.

Kako se primjenjuje?

Upotrebljava se cijela osušena biljka, skuplja se ljeti za vrijeme cvatnje pa se brzo suši na propuhu. Odrasli uzimaju više puta na dan 10 kapi tinkture (obično 3 puta na dan) razrijeđene u malo vode, djeca po 5 kapi. Pripravci od rosike se rado primjenjuju kod djece, npr. pri dugotrajnom kašlju ili kao popratna terapija pri astmi i hripavcu. Rane i ugrize bijesnih životinja izliječit će na njih položena svježa, izgnječena biljka, a groznicu odstranjuje kad se privije na pulsirajuće arterije ruku. Moguće su nuspojave kod većih doza, od sluzavokrvavih proljeva, reumatične boli u mišićima, zglobovima i očima, upaa dišnih puteva, čak čireva i povraćanja.

Spravljanje čaja: 1 žlicu jako usitnjene cijele biljke ili lišća preliti s 2,5 dl kipuće vode, ostaviti nekoliko minuta te procijediti i piti nezaslađeno raspoređeno u 3 obroka tijekom dana – ta se cijela količina popije protiv kašlja. Ispitivan je aerosolski terapeutik s kombinacijom rosike i majčine dušice. Liječena su 44 pacijenta koji su oboljeli od različitih oblika akutnog ili kroničnog bronhitisa. Nakon 8 dana izliječeno je 75 % ispitanika, kod ostalih su se simptomi popravili. U svim slučajevima ocijenjen je osjetan učinak otapanja sekreta, iskašljavanja i smirivanja podražaja na kašalj.

Bezalkoholne kapi rosike su ljekovite
Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakJe li hrast ljekovit?
Sljedeći članakObjavljen natječaj za vinogradare – rok prijave do 31. srpnja 2020.!
Avatar
Rođena je u Osijeku, gdje je završila srednju tehničku školu 1971. i Poljoprivredni fakultet 1976. Doktorsku disertaciju pod naslovom: “Botrytis cinerea Pers: Fr. parazit povrća u staklenicima”, obranila je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1993. godine. Članica je brojnih društava, radila na nizu projekata, a do sada je objavila 126 znanstvena i stručna rada kao autor ili koautor u domaćim i stranim časopisima, od toga 20 rada u časopisu s impact faktorom. Rođena je 30.04.1952. godine u Osijeku. Srednju tehničku školu „Ruđer Bošković“, kemijski smjer završila je u Osijeku 1971. godine, a iste je godine upisala Poljoprivredni fakultet u Osijeku, ratarski smjer i diplomirala 1976. godine. Poslijediplomski studij Zaštite bilja je završila na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku. Doktorsku disertaciju iz znanstvenog područja biotehničke znanosti, znanstvenog polja agronomija, pod naslovom: “Botrytis cinerea Pers: Fr. parazit povrća u staklenicima”, obranila je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku 1993. godine. U početku svoje znanstvene djelatnosti (1977.-1981.) intenzivno se bavila problemima uzgoja i njege šećerne repe, jer je u to vrijeme radila kao upravitelj-tehnolog u A.K. Jasinje Sl. Brod. Od 1982. do 2001. godine zaposlena je u Staklenicima u Magadenovcu gdje je niz godina radila kao rukovodioc, glavni tehnolog i savjetnik u proizvodnji povrća i cvijeća u staklenicima. U tom razdoblju uvela je niz novih tehnologija i metoda koje se temelje na priznatim znanstvenim metodama. Tijekom svoga dugogodišnjeg rada sudjelovala je na brojnim kongresima, simpozijima i radionicama u zemlji i svijetu. Zaposlena je na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku od 2001. godine. U znanstveno-nastavno zvanje redovitog profesora u trajnom zvanju izabrana je 2014. godine, a od 2017. je u mirovini. Član je Akademije poljoprivrednih znanosti Republike Hrvatske od 08. lipnja 2017. Član je Hrvatskog Agronomskog Društva (HAD), Membership iobc-wprs.org 2016., International Society of Food, Agriculture and Environment (ISFAE) te International Society of Horticultural Sciences (ISHS). Član je povjerenstva za izradu operativnog programa za razvoj proizvodnje povrća Republike Hrvatske 2004. godine. Član povjerenstva za ustroj preddiplomskog studija „Hortikultura“ i diplomskog studija „Povrćarstvo i cvjećarstvo“. Član je radnog tima provođenju projekta "Unaprjeđenje kvalitete i primjena Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u preddiplomskim sveučilišnim studijima poljoprivrede". Projekt je prijavljen na Poziv za dostavu projektnih prijedloga "Unapređivanje kvalitete u visokom obrazovanju uz primjenu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira" u sklopu Europskog socijalnog fonda, Operativnog programa "Razvoj ljudskih potencijala" 2007.-2017. Gostujući je profesor u Banja Luci, RS BiH na Poljoprivrednom fakultetu (2008. do 2016.), gostujući profesor u Mostaru, BiH, na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom fakultetu (2010. -2013.), te gostujući profesor u Tuzli, BiH, Tehnološki fakultet Poljoprivredni smjer, Univerzitet u Tuzli (2015. -2016.). Voditelj je projekta pod nazivom „Primjena novih tehnologija u hidroponskom uzgoju paprike“; Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH (trajanje 2008-2010. godina). Projekt pod nazivom „Jugoistočna europska razvojna mreža biljnih genetskih resursa“ – SEEDNet projekt – koordinator radne grupe Povrće; Švedska razvojna agencija i Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja RH (trajanje 2006-2010. godine). Voditelj je projekta „Proizvodnja autohtonog češnjaka u cilju samodostatnosti i povećanja izvoza“ - Ministarstvo poljoprivrede RH – 2012. -2014. VIP- projekt MPRH 2012-11-30. Suradnik je na projektu pod nazivom „Utjecaj kondicioniranja tla na hraniva i teške metale u sustavu tlo-biljka”; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH 079-0790462-0450 (trajanje 2008.- 2014.). Suradnik je na projektu Agricultural Contribution towards Clean Environment and Healthy Food“ član projektnog tima na IPA projektu (AGRI-CONTO-CLEEN) – 2013.-2015. Voditelj projekta, urednik i jedan od autora priručnika partnera Poljoprivredni fakultet u Osijeku na projektu SWEET - (IPA IV Razvoj ljudskih potencijala SWEET – strenghtening woman's entrepreneurship 2013. – 2014.). Koautor studije – projekta Uzgoj i prerada ljekovitog i aromatičnog bilja u Istri, Pazin, 2015. Suradnja sa udrugom Dart iz Dubrovnika od 2010. godine- razmjena sjemena i sadnica a poglavito uvođenje Slavonskog ozimog češnjaka na to područje. Suradnica je na VIP projektu (2016-14-21) Regeneracija autohtone baranjske začinske paprike uz kreiranje tehnološkog pravilnika proizvodnje“ 2016.-2018. Koordinatorica je regionalnog djela radne grupe povrće Poljoprivredni fakultet u Osijeku, Projekt 970 RH MIP Nacionalna banka biljnih gena (2014. – 2017.). Suradnica je na projektu Utjecaj dobre poljoprivredne prakse na zaštitu okoliša u pograničnom području IMPACT ENV I- Project Number: HR-RS182, Investigator on the project Interreg IPA Cross-border Cooperation Program Croatia - Serbia 2014-2020. Istraživač je na VIF 2017./2018. projektu Medicinskog fakulteta u Osijeku “Neurorehabilitacija – terapija biljkama“. Do sada je objavila 126 znanstvena i stručna rada kao autor ili koautor u domaćim i stranim časopisima, od toga 20 rada u časopisu s impact faktorom.