Brđanka, Arnika montana L. je kao ljekovita biljka bila poznata i našim precima još od 16.stoljeća. Ubrzo je zahvaljujući svojoj djelotvornosti zauzela važno mjesto među starijim ljekovitim biljkama.

Sakupljaju se cvjetovi kojima se odstranjuju pricvjetni listovi glavica. Osušeni biljni materijal čuva se u zatvorenim posudama. Ima snažan miris i ljut okus. Brđanka je zaštićena biljka koja uglavnom raste na planinskim travnjacima. Cijela biljka pokrivena je dlačicama, a cvate od svibnja do kolovoza.

Livadna brđanka

U nizinskim krajevima uglavnom se uzgaja livadna brđanka (Arnica chamissonis Less.) koja se uzgaja za potrebe farmaceutske industrije. Brđanka uglavnom ima vanjsku primjenu. Sastojci brđanke vrlo su dobro istraženi, a uporaba se većinom temelji na dugogodišnjim opažanjima u narodnoj medicini. Žućkasto-crveno, gusto eterično ulje (0,2-0,3 %) sastoji se od monoterpena i seskviterpena, npr. timol, timoleter, felandren, mircen, humulen, kadinen, kariofilen i brojni drugi.

Za djelovanje brđanke najvažniji su seskviterpenski laktoni kao što su kelenalin, arnifolin i drugi. U cvjetovima se nalazi mnogo flavonskih i flavonolnih glikozida, triterpenski alkoholi arnidol i faradiol, karotenoidi, fenilkarboksilne kiseline, kumarini, poliacetileni i pirolizidinski alkaloidi.

Posljednjih se godina najjače djelovanje pripisuje kelenalinu i njegovim derivatima koji imaju snažno antiflogistično i antiseptično djelovanje. Istodobno zbog analeptičnog učinka potiču rad dišnih organa, srca i krvotoka.

U djelovanju ih podržavaju i flavoni. Zbog takvog djelovanja brđanka se koristi kod rana, kontuzija, uganuća, iščašenja i ostalih posljedica ozljeda i nesreća. U narodnoj medicini najčešći je odabir pri površinskim upalama vena i kod tromboza, reumatskih tegoba, bolesti mišića i zglobova, uboda insekata i upala sluznica, osobito usta i ždrijela. Brđanka se iznutra koristi u obliku gotovih pripravaka, npr. kao tonik za srce i krvotok. Iznutra se koristi u mješavinama s drugim sastojcima kao što su srčenica i žutika.

Čajne mješavine

Kod iscrpljenosti i s njom povezanih srčanih tegoba odlična je mješavina: kora žutike (Berberidis cortex 30g), herba rutvice (Rutae herba 30g), list ružmarina (Rosmarini folium 20g), herba stolisnika (Millefoli herba 15g), cvijet brđanke (Arnicae flos 5g). Na dan treba piti jednu do dvije šalice oparka, pripremljenog od dviju čajnih žličica mješavine.

Čajna mješavina koja ima jako antiseptično djelovanje koristi se kao oblog ili kao sredstvo za ispiranje rana: cvijet brđanke (Arnicae flos 20 g), herba gospine trave (Hyperici heba 20 g), cvijet kamilice (Matricariae flos 20g), korijen sapunike (Saponariae radix 20 g), herba timjana (Thymi herba 20 g). Oparak se priprema tako da dvije jušne žlice mješavine preliju sa jednom litrom vode. Pokriveno treba stajati 5 do 10 minuta. Mlaka ili hladna tekućina koristi se za ispiranje rana ili za obloge.

Tinktura

Kupuje se u ljekarni ili je priređujemo sami: suhi cvijet brđanke (5g), prelije se sa 100 ml 70%-tnog alkohola. Ostavi se namakati 2-3 tjedna, a u međuvremenu posuda se protrese više puta, potom se tekućina procijedi te čuva u tamnim staklenkama. Tinktura se može koristiti dulje vrijeme. Za grgljanje se uzima jedna jušna žlica tinkture na 250 ml vode, a za obloge jednaku količinu tinkture na pola litre vode.

Sušeni čaj od arnike, Foto: pixabay.com

Ulje za masažu

Jedan dio suhog cvijeta prelije se sa peterostrukom količinom kvalitetnog ulja (maslinovo). Takvo ulje se koristi za masažu kod bolesti mišića i zglobova.

Homeopatski pripravci

U homeopatiji se za vanjsku primjenu kod rana, modrica i upale vena koristi cijela cvatuća biljka. Iznutra se koriste iscrpine iz korijena, zajedno s biljkama koje povoljno djeluju na srce i krvotok.

Homeopatski pripravak od arnike, pixabay.com
Prethodni članakSreća i mir nemaju cijenu
Sljedeći članakZaštita jabuke od pepelnice
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.