Cimet je jedan od najstarijih i najpopularnijih začina na svijetu, poznat po svom toplom mirisu i širokoj primjeni u kulinarstvu i narodnoj medicini. Dobiva se iz unutarnje kore stabla cimetovca. 

Postoje dvije osnovne vrste koje se razlikuju po okusu i kemijskom sastavu:

  • Cejlonski cimet (Cinnamomum verum): Često nazivan “pravi cimet”, svjetlije je boje i nježnijeg okusa. Smatra se zdravijim izborom za svakodnevnu upotrebu jer sadrži vrlo niske razine kumarina.
  • Kasija (Cinnamomum cassia): Najčešća vrsta u trgovinama, jačeg je mirisa i oštrijeg okusa, ali sadrži više kumarina koji u velikim količinama može biti štetan za jetru. 

Cimet je svestran začin koji se dodaje raznim jelima. Neizostavan je u savijačama od jabuka, kompotima, džemovima, medenjacima i božićnim kolačima. Često se dodaje u kavu, čaj, vruću čokoladu i kuhano vino.Na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi koristi se u mesnim marinadama, jelima s rižom i mješavinama začina poput karija. 

Suvremena istraživanja potvrđuju brojne blagodati cimeta: 

  • Regulacija šećera: Pomaže u povećanju osjetljivosti na inzulin i snižavanju razine šećera u krvi, što je korisno za osobe s dijabetesom tipa II.
  • Antioksidativno djelovanje: Bogat je polifenolima koji štite tijelo od oksidativnog stresa.
  • Probava i imunitet: Tradicionalno se koristi za ublažavanje probavnih smetnji, nadutosti te kao pomoć kod prehlade i gripe zbog svojih antimikrobnih svojstava.
  • Kombinacija s medom: Mješavina meda i cimeta smatra se prirodnim lijekom za jačanje organizma. 

Preporuka: Da bi se sačuvala aroma i ljekoviti sastojci, cimet je najbolje dodati pred kraj kuhanja.

Prethodni članakČarolija začina – okus, miris i ljekovitost (2.dio)
Sljedeći članak10 ključnih savjeta kako do drastičnog smanjenja troškova grijanja i hlađenja
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.