Ekstrakti gospine trave ubrajaju se među najdjelotvornije i najviše korištene biljne antidepresive. Biljka je poznata i pod nazivima pljuskavica, ivanova trava, žutenica ili kantarion (Hypericum perforatum). Raste kao zeljasta trajnica koja u zemlji ima snažno razvijen podanak iz kojeg izbijaju čvrste, uspravne stabljike visine od 30-70 cm. U gornjem dijelu su vrlo razgranjene, a u donjem odrvenjele i crvenkaste boje. Listovi su jajasti i ovalni, do 3 cm dugi, gotovo sjedeći , na stabljici smješteni nasuprotno. Cvjetovi s 5 latica zlatnožute boje razvijaju se u gornjem dijelu stabljike tvoreći štitaste cvatove. Kako na livadi postoje i druge, donekle slične biljke, prilikom branja treba obratiti pažnju na nekoliko karakterističnih obilježja.

Gospina trava ima izrazito dvobridastu stabljiku, za razliku od većine ostalih biljaka čija stabljika ima četiri brida ili je okrugla. Listovi po sebi imaju prozirne točkice tj. uljne žlijezde koje se najbolje vide ako list otrgnete i okrenete prema svjetlu. Latice protrljane među prstima ostavljaju krvavocrvenu boju koja potječe od biljnog pigmenta hipericina. Prilikom branja reže se vršni dio cvatuće biljke i suši u snopićima ili rasprostrt u tankom sloju na sjenovitom i zračnom mjestu. Donji odrvenjeli dijelovi biljke potpuna su beskorisni jer gotovo da i ne sadrže djelatne ljekovite tvari. U narodu je postojalo vjerovanje da je biljka najučinkovitija ako se bere na Ivanje, 24.lipnja, o čemu svjedoči i jedno od narodnih imena. Od gospine trave sami možemo pripremiti čaj, kapi, ulje, vino isl.

Priprema čaja

1-2 čajne žlice suhe, usitnjene biljke preliti s 2,5 dl kipuće vode, čaj poklopiti i procijedi nakon 10 minuta. Piju se dvije šalice tijekom dana, obično ujutro i uvečer. Čaj pomaže kod nesanice, nervoze, glavobolje, menstrualnih tegoba, upale maternice, upale želučane sluznice, tegoba dišnih organa itd. U novije vrijeme kliničkim je istraživanjima potvrđen pozitivan utjecaj pripravaka gospine trave kod lakih i srednje teških depresija. Antidepresivno djelovanje nastupa polagano pa ih treba piti kroz duže vrijeme, 4-6 tjedana. Osobama koje koriste pripravke od gospine trave kroz duže vrijeme ne preporučuje se dugotrajan boravak na suncu ili odlazak u solarij jer može doći do preosjetljivosti na svjetlost koja se očituje upalom kože i natečenošću usnica. Gospina trava se často koristi kao sastojak u čajnim mješavinama za prethodno navedene tegobe.

Čaj za smirenje i bolje spavanje

Sastojci: cvijet i list gospine trave, list matičnjaka, korijen odoljena i cvijet kamilice u jednakim omjerima. Jednu do dvije čajne žlice biljne mješavine preliti sa 2,5 dl vrele vode, poklopiti i procijediti nakon 10 minuta. Piti 2-3 šalice čaja tijekom dana, zaslađenog medom. Močenjem cvjetova i pupova gospine trave u maslinovom ulju dobiva se ulje gospine trave, prepoznatljive crvene boje, koje se koristi za brže zacjeljivanje manjih rana i opeklina, kod hemeroida, za sprječavanje dekubitusa, za masažu kod reume, išijasa itd.

Prethodni članakŠto treba znati o uređivanju lovišta?
Sljedeći članakStršljenovi u poljoprivredi i kako ukloniti gnijezda stršljena?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.