Iđirot, (lat. Acorus calamus) je trajna zeljasta biljka iz porodice šaševa (Acoraceae). Uzgaja se kao kultivirana biljka radi ljekovitog podanka te kao ukrasna biljka, a razmnožava se vegetativno dijeljenjem rizoma. Pripravci od iđirota mogu imati okrepljujuće djelovanje na ljudski organizam, osobito kod narušenog zdravlja i osjećaja slabosti, te anemije. Zbog glavnih sastojaka eteričnog ulja (azarona i gorkoga akorona) dobro djeluje na probavni sustav, osobito na želudac i crijeva.

Iđirot je poznat pod mnogim narodnim nazivima kao mirišljivi šaš, vodeni božur, mirisni korijen, mirisava trska, sabljar, komuš, kalamus, babat i vodena sabljica. Naziv roda Acorus potječe od grčke riječi akoros (neumoran). Kao ljekovitu biljku u Europi ga je, 1560. g. prvi koristio liječnik i botaničar Mathiolus, osobni liječnik cara Maksimiliana II. Iđirot je ubrzo postao omiljen i u narodnoj medicini, jer se koristio iznutra kod probavnih smetnji, a izvana u obliku kupelji kod svih vrsta slabosti. U Europi je rasprostranjen kao rijetka močvarna biljka. Raste na izrazito vlažnim područjima, uz obale rijeka, jezera, močvara, uglavnom u nizinskim područjima.

Podanak je puzajuć, horizontalan jako razgranat, može biti dug oko 1 m i debeo oko 3 cm i miriši aromatično, dok mu je okus gorak i aromatičan, a u suhom je stanju znatno blaži. Biljka cvate u svibnju i lipnju. Plodovi su crvene boje, ali u našim agroklimatskim uvjetima se uglavnom ne razvijaju.

Optimalno vrijeme za sadnju je u lipnju

Za uzgoj iđirota uzimaju se podanci. Oni se režu na manje komade i sade. Isklijali podanci sade se na razmak 30 x 30 cm i na dubinu od 4 cm, u srpnju i kolovozu. Optimalno vrijeme za sadnju je druga polovica lipnja. Rast iđirota je vrlo brz, klice se mogu primijetiti već drugi dan nakon sadnje. Idealno mjesto za rast je rijeka ili riječni kanal gdje je tlo zasićeno vodom. Na 1 ha dodaje se 15 t stajskog gnoja ili komposta. Navodnjavanje nije potrebno, osim ako se pojavi suša.

Za ljekovite pripravke koristi se podanak koji se vadi u proljeće ili u jesen nakon što lišće počne venuti, a na staništu gdje biljke rastu više nema vode. Podanak se razreže i suši u sjeni, najbolje na­nizan na jaki konac i obješen na prozračno mjesto. U većim količinama može se sušiti i na umjetnoj toplini, koja ne smije preći 35 °C, jer bi u protivnom droga izgubila na kvaliteti. Podanak se prerađuje na način da mu se oguli vanjska kora i dobiva se destilacijom eterično ulje. Gornja površina podanka je smeđe-zelena, dok je iznutra bijele boje, spužvast i mekan.

iđirot za slabost organizma
Iđirot otklanja slabost organizma

Insekticid i lijek

Podanak je bogat škrobom, sadrži 1,5-3,5 % eteričnog ulja, gorkih tvari i trijeslovina. Zbog glavnih sastojaka eteričnog ulja (azarona i gorkoga akorona) dobro djeluje na probavni sustav, osobito na želudac i crijeva.

Poboljšava se djelovanje žlijezda i muskulature probavnog sustava. Pospješuje i izlučivanje mokraće, otklanja skupljanje plinova i normalizira sekreciju žuči. Može se primjenjivati i eksterno (preko kože) za liječenje ekcema, reumatskih bolova i neurolagija. Alkoholni pripravci rizoma iđirota sadrže analgetsko i sedativno djelovanje te pomaže pri snižavanju krvnog tlaka. Eterično ulje se u narodnoj medicini koristilo u pripremi likera, parfema i za poboljšanje okusa hrane. Eterično ulje može s koristiti kao repelent za insekte i kao insekticid.

Svježi korijen može biti otrovan i potrebno je pripaziti pri dnevnom doziranju. Iako po nekim istraživanjima, indijski varijateti iđirota sadrže kancerogenu tvar β-asaron. Rizomi europskog iđirota sadrže vrlo malu količinu asarona. Nema zabilježenih znanstvenih dokaza da su se pojavile neke štetne posljedice nakon konzumacije iđirota.

iđirot
Podanak iđirota

iđirot za slabost
Sušeni korijen iđirota

Kako pripremiti podanak iđirota?

Jednu čajnu žličicu droge namačemo 6-8 sati u hladnoj vodi. Možemo pripremiti i oparak koji treba odstajati 5 minuta. Čaj pijemo tri puta na dan, u obliku kure koju nakon 4-6 tjedana prekidamo barem na dva tjedna. Takav čaj prikladan je i za ispiranje kod upala u usnoj šupljini, osobito pri upalama desni. Nekoć se preporučalo žvakanje korijena. Danas se iscrpine iđirotova korijena dodaju pastama za zube.

Tinktura

10 g usitnjenog ili narezanog podanka prelijemo sa 100 ml 70 %-og alkohola i ostavimo da odstoji 2-3 tjedna. Takva tinktura prikladna je za masaže kod reumatskih bolesti, kod bolova u zglobovima i mišićima. Razrijeđenu tinkturu koristimo kod kožnih osipa i ozeblina. Iznutra je ne uzimamo bez nadzora liječnika.

Vino od iđirota

20 g iđirotova podanka, 4-6 tjedana močimo u litri kvalitetnog vina, tekućinu potom ocijedimo. Kod želučanih tegoba tonik pijemo dva puta na dan po jednu manju čašicu (0,3 ml) ali samo kratko vrijeme.

Kupelj od iđirota uklanja slabost

Od 100 g narezane droge pripremamo uvarak koji treba stajati pokriven 15 minuta. Taj ekstrakt dodajemo kupeljima. U hladnjaku ga možemo čuvati i nekoliko dana. Koristimo ga za kupelji kod hladnih nogu, ruku te ozeblina. Kupelji od iđirota zbog izrazitog su okrepljujućeg djelovanja osobito preporučljive kod narušenog zdravlja i osjećaja slabosti, anemija i bolesti metabolizma. Uz uzimanje čaja, kupelji dodatno poboljšavaju stanje kod probavnih tegoba.

iđirot kao čaj
Korijen iđirota kao čaj
Prethodni članakŠto nam donose izmjene i dopune Zakona o poljoprivredi?
Sljedeći članakBijeli glog – smiruje srce!
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.