Čičak (Arctium lappa), repušina ili repuh je čest stanovnik umjerenih područja Azije, koji se raširio cijelom Europom i Sjevernom Amerikom, a najčešće ga nalazimo uz ljudska naselja, pored plotova, uz puteve, nasipe, po livadama, poljima i šumskim čistinama.

U zemlji ima snažan, mesnat, i do 1 metar dug korijen, izvana sivosmeđe, a iznutra bjelkaste boje. Iz njega u prvoj godini izrastaju veliki ovalni listovi, prekriveni dlačicama, dugi do 50 cm, koji se nalaze na debelim i čvrstim peteljkama, skupljeni u prizemnu rozetu. Tek sljedeće godine iz središta lisne rozete izrastaju čvrste, razgranate i dlakave stabljike, najčešće crvenkaste boje. Sredinom i krajem ljeta pojavljuju se ljubičasti cvjetovi koji formiraju karakteristične, okruglaste cvjetne glavice obavijene ovojnim listićima koji završavaju kukicama. Kukice lako prianjaju uz odjeću, ali i dlaku životinja pa se tako biljka rasprostranjuje.

Čaj od korijena čička

2 čajne žlice suhog, usitnjenog korijena čička močiti u 2,5 dl hladne vode oko 4 sata, a nakon toga prokuhati 1 minutu. Čaj procijediti i piti 3 puta dnevno po šalicu čaja.

Ulje za vlasište

Suhi, usitnjeni korijen močiti u maslinovom ulju na suncu ili na toplom mjestu 3-4 tjedna. Nakon toga procijediti i koristiti za mazanje kod kožnih bolesti i protiv prhuti u vlasištu.

Čičkovo vino

40 grama suhog korijena močiti tri tjedna u litri kvalitetnog bijelog vina, a nakon toga procijediti. Piti 2-3 čašice pripravka kod tegoba s izlučivanjem viška tekućine iz organizma.

Mast od čička

Za liječenje rana, čireva, lišajeva i drugih kožnih bolesti pripravlja se mast dobivena umješavanjem jednog dijela svježe iscijeđenog soka korijena u 2 dijela svinjske masti.

Losion za kosu

Sastojci: 60 g svježeg korijena čička, 2 dl jabučnog octa, 3 glavice crvenog luka, 2 L vode. Priprema: svježi korijen čička usitniti, staviti u hladnu vodu, zagrijati do vrenja i lagano kuhati desetak minuta. Dodati jabučni ocat i crveni luk narezan na ploške i ostaviti poklopljeno 24 sata. Procijediti i nježnom masažom nanijeti na kožu glave, a nakon sat vremena isprati mlakom vodom. Postupak ponavljati svaki dan tijekom tri tjedna. Losion se koristi protiv ispadanja i za bolji rast kose te za otklanjanje prhuti.

Čičak u kuhinji

Mladi listovi čička mogu se pripremiti kao špinat ili se dodaju u juhe i variva. Mlade stabljike, ubrane prije cvatnje, potrebno je oguliti, pa se usitnjene mogu dodati salatama, pripremiti kao šparoge ili dodati u juhe i variva. Svježi korijen može se koristiti kao i ostalo korjenasto povrće, kuhan, pirjan ili pržen. Koristi se samo korijen čička prve godine, tj. dok je razvijena samo rozeta, jer kasnije postane drvenast. Od pečenog i samljevenog korijena priprema se napitak sličan kavi.

Ljekovitost čička

Najveća koncentracija ljekovitih tvari nalazi se u korijenu, iako su u narodnoj medicini u upotrebi i sjemenke, svježi listovi i sok iz listova. Nagnječeni listovi koriste se kao oblog za kožne bolesti te kod reume i gihta. Kod kožnih bolesti koristi se i svježi sok iscijeđen iz listova. Korijen čička vadi se u proljeće ili jesen. Dobro se opere, očisti od nadzemnih dijelova i zbog lakšeg sušenja razreže po duljini. Ima oštar, pomalo neugodan miris.

Od ljekovitih tvari sadrži eterično ulje, trjeslovine, gorke tvari, inulin, sitosterine, te tvari koje imaju antigljivično, antibakterijsko i protutumorsko djelovanje. U korijenu ima dosta škroba, sluzi, vitamina C, željeza, natrija, kalcija i magnezija. Pripravci od čička imaju blago diuretičko djelovanje i koriste se u čajevima za tzv. „čišćenje krvi“, za bolji rad jetre i žučnog mjehura, kod reumatskih tegoba, čira na želucu, za olakšanje tegoba kod kožnih bolesti (ekcema, psorijaze i seboreje) i bolesti vlasišta. Čičak jača imunološki sustav organizma i čini organizam otpornijim na virusne bolesti.

Prethodni članakPrezentacija strojeva na Principovcu!
Sljedeći članakKiselica – ljekoviti korov
Marija Kranjčević, dipl. ing. biologije
Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu, na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja. Rođena je 18.10.1958. godine u Pakracu. Nakon završene Gimnazije u Daruvaru 1977. godine upisuje se na Prirodoslovno matematički fakultet u Zagrebu, studij Biologije. Diplomirala je 1981. godine i 20 mjeseci radila na Zoologijskom zavodu PMF-a kao asistent pripravnik. 1985. godine zaposlila se u Prirodoslovnom društvu „Ljekovita biljka“ i od tada se počinje intenzivnije baviti ljekovitim biljem. Stalna je suradnica Gospodarskog lista od 1991. godine. Zaposlena je u poduzeću Ekoherbalia d.o.o. u Zagrebu na rukovodećim poslovima u proizvodnji ljekovitih pripravaka na bazi bilja.