Pelin je biljka raznih korisnih svojstava. Uz malo truda možete u vlastitom vrtu uspješno uzgojiti razne sorte pelina.

Slatki pelin (Artemisia annua) dosiže visinu od 150 cm. Listovi su perasto izrezanih rubova i jarkozelene boje. Cvate sitnim žutim cvjetovima na vrhovima grana.

Gorki pelin (Artemisia absynthium) zauzima više mjesta, grmovi mogu narasti i više od 1 m u promjeru, a lišće mu je sivozeleno, prekriveno srebrnastim dlačicama. Žuti kuglasti cvatovi rastu u metlicama.

Slatki pelin ima nježan, slatkasti miris , a gorki ima karakterističan miris (sjetite se pelinkovca) te gorak okus. Obje biljke su ljekovite, no treba ih koristiti s oprezom jer mogu izazvati negativne reakcije.

Pelin možete uzgojiti iz presadnica ili sjetvom na proljeće. Birajte sunčane položaje. Vrlo se lako razmnožava i brzo se može proširiti po cijelome vrtu.

Cvjeta sredinom ljeta, privlači korisne insekte poput pčela, leptira i kukaca koji su važni za oprašivanje biljaka i održavanje ravnoteže u vašem vrtu. Poznat je po otpornosti na štetnike i bolesti pa će pružiti i dodatnu zaštitu biljkama u svojoj blizini, no ostatke biljke nemojte stavljati na kompost jer ga ne vole gliste.

Certificirano organsko sjeme slatkog i gorkog pelina potražite na web shopu www.lokvina.hr i obogatite svoj vrt ovim zanimljivim biljkama.

Gorki pelin (foto: Rein Saat)

Izvor: lokvina.hr

Prethodni članakKako smanjiti broj zaraženih trsova fitoplazmama i drugim bolestima drva vinove loze?
Sljedeći članakCrni kim – čudesna biljka brojnih zdravstvenih dobrobiti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.