Nepravilna prehrana, kronični umor i emocionalni stres doprinose stvaranju otrova u tijelu. Simptomi nagomilanih toksina u tijelu mogu se odraziti kao nedostatak snage. Zatim kao osjećaj težine ili tromosti, kroz probavne smetnje, nedostatak okusa, mentalni zamor ili fizički umor. Mnogi ljudi, a da ni ne znaju, mogu biti izloženi i parazitima.

Paraziti se mogu unijeti u tijelo preko vode za piće iz onečišćenog izvora, kroz kontaminiranu hranu, sirovo meso, voće i povrće ili kad je tijelo oslabljeno kroničnim stresom i određenim lijekovima poput antibiotika i steroida. Kako bi ponovno vratili ravnotežu u tijelu, tijekom čišćenja organizma, podjednako je važno regulirati probavu i uspostaviti zdravu crijevnu floru o kojoj ovisi zdravlje našeg imunološkog sustava.

Za čišćenje od parazita preporučuje se prirodno čišćenje organizma čak i zdravim osobama, barem jedanput godišnje. Čišćenje od parazita moguće je provesti posebnim tretmanima kombinacijom određenih ljekovitih biljaka, kao što su: timijan, majčina dušica, origano, pelin, kurkuma, klinčić i đumbir.

Timijan, biljka s 36 komponenti

Timijan, Thymus vulgaris L. je višegodišnja ljekovita i aromatična vrsta koja pripada u porodicu Lamiaceae. Već je u srednjem vijeku bio omiljen začin jelima. Danas se u znanstvenoj i pučkoj medicini primjenjuje zbog antifungicidnog i antibaktericidnog djelovanja. Vrsta je s pridignutim ili uspravnim stabljikama visokim 10-30 cm. Cvjetovi su skupljeni u prividne pršljene bijele boje. Vrlo je varijabilna vrsta rasprostranjena u Europi i Maroku, a u našim krajevima se često uzgaja. Staništa timijana su kamenite, osunčane padine na pjeskovitim propusnim i suhim tlima. Cijela biljka ima ugodan miris i aromu. Okus timijana sušenjem postaje još intenzivniji.

 class=
Timijan (Thymus vulgaris L.)
 class=
Ulje timijana

Oficinalna droga je nadzemni dio biljke (Thymi vulgaris herba). Zeljasti nadzemni dijelovi sadrže 1-3 % eteričnog ulja, 8-10 % gorkih tvari, flavonoide i saponine. Prema današnjim spoznajama, eterično ulje sadrži 36 komponenata, od kojih su najvažnije timol i karvakrol koji daje aromu, odnosno kvalitetu droge. Timijan djeluje kao ekspektorans (sredstvo koje pospješuje izbacivanje sekreta iz dišnih organa), bronhospazmolitik (sredstvo koje opušta grč bronha), antibakterijski i antifungicidno.

Sastojak je mješavina čajeva protiv kašlja i antiparazitnim proizvodima. Koristi se pri liječenju upala dišnih putova i kao začin, a u pučkoj medicini i za zacjeljivanje rana, čireva i kod bolesti žučnog mjehura.

Majčina dušica djeluje antimikrobno

Majčina dušica, (Thymus serpyllum L.) je višegodišnja vrsta koja pripada u porodicu Lamiaceae. Benediktinski su redovnici u ranom srednjem vijeku majčinu dušicu u srednju Europu donijeli s područja Sredozemlja. Za velikih epidemija kuge u Europi, majčina se dušica opravdano smatrala najboljom zaštitom od zaraze. Zeljasta je trajnica ili polugrm sa stabljikom koja puže po tlu i na koljencima razvija adventivno korijenje. Listovi su unakrsno nasuprotno poredani, linearni do eliptični. Cvjetovi su skupljeni u prividne pršljene ružičaste boje. Rasprostranjena je na livadama, pašnjacima na suhim tlima. U nadzemnom dijelu sabranom za vrijeme ili neposredno prije cvatnje ima 0,1-0,6 % eteričnog ulja, glikozida, trijeslovina i triterpena. Glavne aktivne tvari eteričnog ulja su timol i karvakrol.

 class=
Majčina dušica,Thymus serpyllum L.)

Djelovanje majčine dušice je spazmolitično (otklanja ili ublažuje grčeve glatkih mišića probavnog i urinarnog trakta) te antimikrobno. Koristi se za liječenje gastroenteroloških smetnji (ublažavanje grčeva) i upala gornjih dišnih putova. U pučkoj medicini kao ekspektorans (sredstvo koje pospješuje izbacivanje sekreta iz dišnih organa) pri liječenju hripavca, protiv prekomjernog stvaranja žuči, vrtoglavice i migrene.

Origano poboljšava rad jetre

Origano (Origanum vulgare L.) ili obični mravinac je od davnina poznata ljekovita i aromatična biljka. Pripada u porodicu Lamiaceae. Zeljasta je trajnica visoka 20-90 cm s podzemnim vriježama. Cvjetovi su dvospolni svijetloružičaste boje, a cvate od lipnja do rujna. Origano je rasprostranjen na području južne Europe i dijelovima Azije. Raste na suhim, travnatim i šljunkovitim obroncima, na krčevinama i u grmlju od nizinskih krajeva do gorskog pojasa.

Beru se listovi i vršni cvjetovi, a mogu se i rezati i cijeli nadzemni dijelovi biljke (herba) te sušiti na sjenovitim i prozračnim mjestima. Na staništima koja su više izložena suncu, količina eteričnih ulja sa više aktivnih sastojaka u nadzemnom dijelu biljke je veća. Destilacijom nadzemnih dijelova biljke u cvatu proizvodi se eterično ulje bogato fenolima. Eterično ulje origana (0,2-0,5 %) sastoji se od monoterpena (timol, karvakrol, cimol) i seskviterpena (farnezol). Herba sadrži i 8 % trjeslovina te manje količine gorkih tvari i ružmarinske kiseline.

 class=
Origano (Origanum vulgare L.)

Posebno je cijenjen kao začin u kulinarstvu i mesnoj industriji zbog antibakterijskog i antifungicidnog djelovanja. Koristi se protiv kašlja, potiče probavu, poboljšava rad jetre i žučnog mjehura te ublažava grčeve.

Kurkuma se koristi kod bolova

Kurkuma, (Curcuma longa L.) je biljka iz porodice Zingiberaceae. Vrsta je koja potječe iz vlažnih, tropskih područja južna Azije, a najviše se uzgaja u Indiji, Bangladešu, Šri Lanki, Tajvanu, Vijetnamu, južnoj i istočnoj Kini. Najveći proizvođač kurkume je Indija, a gotovo 90 % te proizvodnje tamo se i potroši. Kurkuma se već više od dvije tisuće godina spominje u indijskim, kineskim, tibetanskim i srednjoistočnim medicinskim tekstovima. U Europu je prenesena iz Indije još u starom vijeku. Većinom se koristila za bojenje hrane (indijski šafran – žuto mastilo) i papira. Zeljasta je trajnica s podankom iz kojeg izbijaju ogranci s krupnim iznutra bijelim ili žutim gomoljima koji imaju miris po kamforu i gorki aromatičan okus. Stabljika je visoka do jedan metar sa 4-6 suličastih listova dugih 25-60 cm.

Cvate prije listanja, a bijeli do blijedožuti cvjetovi s crvenkastom nijansom. Kurkuma se koristi kod bolova, za rane, poboljšanje crijevne flore, psorijaze i drugih kožnih bolesti, kod poremećaja rada jetre, žuči, srca, povišenog kolesterola, alergija, artritisa i drugih kroničnih bolesti. Najvažniji ljekoviti sastojak kurkume je biljni pigment kurkumin. Značajno je i eterično ulje (zingiberin, turmeron), gorke tvari, vitamini (A, B1, B2, B3, B6, B12, C, E) i minerali (kalcij, željezo, magnezij, kalij). Kurkumin se koristi kao prirodni pigment za bojenje namirnica tj, kao prehrambeni aditiv označen brojem E-100.

Brojni znanstveni medicinski časopisi objavili su istraživanja prema kojima je ustanovljeno da kurkumin u laboratorijskim uvjetima koči razvoj velikog broja tumora-debelog crijeva, prostate, gušterače, jetare, želuca, jajnika, dojke itd.

 class=
Kurkuma (Curcuma longa L.)
 class=
Napitak od kurkumina pomaže kod mnogih tegoba

Pelin je izvrstan narodni lijek

Pelin (Artemisia absinthium L.),se još od davnina smatra lijekom kod želučanih, jetrenih i žučnih tegoba. U Europi ga prvi spominje opat iz samostana Reichenau na Bodenskom jezeru, Walafrid Strabo. U zbirci pjesama Hortulus navedena su izvješća o pelinu i drugim ljekovitim biljkama i njihovoj primjeni u 9. stoljeću. Zeljasta je trajnica ili polugrm visine 30-90 cm s izmjenično poredanim, dvostruko ili trostruko perasto razdijeljenim do rascijepljenim listovima.

Cvjetovi su cjevasti, plodni sa žućkastim vjenčićem skupljeni u viseće polukuglaste glavice. Plod je gola roška. Pelin je rasprostranjen u Europi te zapadnoj i srednjoj Aziji. Raste na kamentim mjestima, suhim i skeletnim tlima te zapuštenim površinama. U vršnim dijelovima biljke i donjim listovima sabranim u vrijeme cvatnje ima 0,15-0,4 % gorkih tvari (najviše absintina i artabsina), 0,2-0,15 % etričnog ulja u kojem su dominantne aktivne tvari tujon, tujol i felandren. Također sadrži i dosta glikozida, fenolnih kiselina, kumarina i trijeslovina.

U narodnoj medicini smatra se iznimno dobrim sredstvom kod dispeptičnih (poremečaja u probavnom sustavu i lučenju želučanog soka) i žučnih tegoba te antimikrobnog djelovanja.

 class=
 class=
Pelin (Artemisia absinthium L.)
 class=
Čaj od pelina

Za čišćenje od glista, treba piti po pola šalice pelinova čaja: ujutro natašte i navečer prije spavanja, tijekom 5 – 6 dana. Čaj od pelina se priprema tako da se prstohvat pelina prelije s 2 dcl provrele vode te ostavi poklopljeno jednu minutu,a nakon toga se procijedi i pije nezaslađen. Pelinova tinktura priprema se tako da se 50 grama pelinova cvijeta moči 24 sata u pola litre vinjaka, a zatim se profiltrira. Uzima se po 30 do 60 kapi tri puta dnevno, ili jedna čajna žličica tinkture dva puta dnevno, prije jela.

Prethodni članakRegionalni centar za razvoj stočarstva Dubrava – projekt od nacionalne važnosti!
Sljedeći članakNa što posebno treba paziti kod pčelinje paše?
dr.sc. Renata Erhatić
Dr.sc. Renata Erhatić diplomirala je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istom je fakultetu stekla stupanj magistra znanosti obranom magistarskog rada „Prinos i sadržaj biogenih elemenata ploda rajčice kao rezultat koncentracije NaCl-a u hranjivoj otopini“. Doktorsku disertaciju pod naslovom “Utjecaj supstrata i gnojidbe na rast, razvoj i kemijski sastav mirisave ljubičice (Viola odorata L.)“ obranila je 2012. Na Visokome gospodarskom učilištu u Križevcima radi od 2003., najprije kao stručni suradnik, potom kao predavač i viši predavač, a od 2018. kao profesor visoke škole. Također je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika iz područja biotehničkih znanosti. Na Preddiplomskom stručnom studiju Poljoprivreda predaje predmete Ljekovito i aromatično bilje, Bobičasto voće, Žitarice i Zrnate mahunarke, a na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poljoprivreda nositeljica je predmeta Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja u ekološkoj i održivoj proizvodnji. Od prvih dana zaposlenja na Visokom gospodarskom učilištu uključena je u stručni i znanstveno-istraživački rad. Objavila je elektronički nastavni materijal „Egzotične ljekovite biljne vrste“ te je sudjelovala u izradi priručnika „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji”. Sudjelovala je na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama te je objavila 80 znanstvenih i stručnih radova. Radila je na dva VIP projekta MPŠVG: „Unapređenje proizvodnje povrća korištenjem kalemljenih presadnica“ i „Korištenje kompostiranog biorazgradivog komunalnog otpada u održivoj poljoprivrednoj proizvodnji“ te dva znanstvena projekta: TEUCLIC „Taxonomy, Ecology and Utilization of Carob Tree (Cerotonia siliqua L.) and Bay Laurel (Laurus nobilis L.)“ i „Procjena adaptabilnosti hrvatskog sortimenta kukuruza i soje u funkciji oplemenjivanja za tolerantnost na sušu–AGRO-DROUGHT-ADAPT“. U sklopu navedenih projekata objavljeno je nekoliko znanstvenih, stručnih, završnih i diplomskih radova koji su predstavljeni na međunarodnim konferencijama. U sklopu Erasmus programa mobilnosti osposobljavala se na nekoliko visokoškolskih ustanova u inozemstvu.