Kao korov, različak se periodično može pojaviti u usjevima strnih žitarica, iako nije toliko učestala pojava u intenzivnoj proizvodnji. Nešto češće se javlja u usjevima raži. Iako je u Hrvatskoj rjeđa pojava različka u usjevima te ga najčešće nalazimo na livadama, uz prometnice i puteve, u područjima gdje se ova vrsta učestalo pojavljuje dovodi do značajnog smanjenja prinosa strnih žitarica.

Različak (Centaurea cyanus L.), plavulja, modrulja ili plavica, jednogodišnja je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Vrsta potječe iz Sredozemlja odakle se proširila na ostatak svijeta. Naraste od 20 do 50 cm a, ponekad i do 80 cm. U gornjem djelu stabljike različka razvijaju se cvjetne glavice modro plave boje različitih oblika i veličine.

Česta pojava različka u pšenici te opetovano korištenje herbicida istog mehanizma djelovanja dovelo je u Poljskoj do razvoja rezistentnosti na ALS inhibitore i hormonske herbicide. Različak se sve češće pronalazi u cvjećarstvu zbog oplemenjivanja i iskorištavanja u svrhu ukrasnog cvijeća. Razmnožava se sjemenom, a jedna biljka proizvede godišnje više od 1000 sjemenki.

različak
Sjeme različka

Ima relativno dugo razdoblje cvatnje u rasponu od lipnja sve od rujna, ali se može vidjeti i u studenom. Antocijanski glikozidi (cijanin i centaurin) su glavne sastavnice cvijeta ali sadrže i tanine, pektine, gorke tvari, sluzi, smole te manje količine voska i salicilne kiseline.  Medonosna je biljka.

Ljekovita svojstva različka poznata su od davnina. Hipokrat je prvi otkrio ljekoviti potencijal te mu dao ime centaurea smatrajući da ima djelotvorna svojstva. Još za vrijeme starih Grka pripravci od različka koristili se su u svrhu ispiranja bolnih i umornih očiju. U srednjem vijeku smatralo se da je različak značajan u borbi protiv kuge. Razni drugi znanstvenici prihvatili su da je biljka različak korisna u svrhu suzbijanja konjunktivitisa, štucanja, podrigivanja, gastrointestinalnih oboljenja te raznih upalnih procesa.

Koji se dijelovi koriste u ljekovite svrhe?

Dijelovi različka koriste se u ljekovitoj primjeni samostalno ili u kombinaciji. Skupljanje nadzemnog dijela provodi se u ljetnim mjesecima u formi vezanih snopića koji se suše u sjeni na zraku. Izdvojeno se koriste cvjetovi koji se sakupljaju ljeti i suše na toplome i prozračnome mjestu s jakim propuhom. Nakon sušenja usitnjeni dijelovi pohranjuju se u odgovarajuću ambalažu. Takvim načinom sušenja omogućuje se cvjetovima smanjenje gubitka ljekovitih svojstva i plave boje.

Različak je danas mnogo bolje istražen. Najrašireniju upotrebu ima čaj od različka koji se pije u različitim dozama ovisno o vrsti oboljenja. Koristi se kao lijek za oboljenje bubrega i urinarnih puteva u kombinaciji diuretičkih mješavina zbog poticanja izlučivanja mokraće. Zbog tanina i gorkih tvari čaj učinkovito djeluje u smanjenju tegoba uzrokovanih poremećajem gastrointestinalnog trakta te na jetru i žuč.

Korištenje čaja od različka koristi se u svrhu ublažavanja kašlja i bronhitisa u svrhu smirivanja nadražene sluznice i poticanja iskašljavanja. Primjena obloga kod očnih bolesti kao što su konjunktivitis, upale očnih kapaka i crvenila očiju. Blagotvorno djelovanje pokazalo se kod povišene temperature koja prati prehladu i druga akutna respiratorna oboljenja.

Jedna velika žlica suhoga cvijeta prelije se 2,5 dcl kipuće vode te se ostavi da odstoji 20-30 minuta. Različak također smiruje upale jajnika, neredovitih ciklusa, jakih krvarenja i mokraćnog mjehura. Preporuča se pijenje čaja prije jela. Isto tako mlakim čajem kao i natopljenim oblozima mogu se ispirati oči.

 class=

Osim toga, oblozi se mogu stavljati na modrice, ozlijede i nečiste rane. U kozmetičke svrhe koristi se kao sredstvo za ispiranja lica i tijela. Cvjeta vodica preporuča se za njegu zrele kože te protiv ugriza insekata, iritacije kože i akni. Sjeme različka koristi se kod zatvora i poremećaja probave, dok se listovi koriste kod liječenja reumatskih bolesti. Mladi listovi beru se u proljeće za pripremu variva, juha i salata.

Autori: Andrijana Oreški, Valentina Šoštarčić mag. ing. agr. (Zavod za herbologiju, Agronomski fakultet u Zagrebu)

Prethodni članak10 pitanja i odgovora koje trebate znati o mikotoksinima
Sljedeći članakObrnuti čupavac
Valentina Šoštarčić, mag. ing. agr.,
Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, smjer Fitomedicina. Stručno se usavršava u Italiji, na Sveučilištu u Padovi. Od 2016. zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu, a od 2017. doktorand je na Zavodu za herbologiju gdje izrađuje doktorsku disertaciju na temu mogućnosti prognoze nicanja korova u usjevu kukuruza. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Valentina Šoštarčić rođena je 1993. u Zagrebu. Srednjoškolsko obrazovanje završava u Općoj gimnaziji u Ivanić Gradu. U rujnu 2014. sjteče titulu sveučilišne prvostupnice inženjerke zaštite bilja obranom završnog rada pod nazivom: “Učinak reduciranih doza topramezona u kombinaciji s adjuvantima na korovne vrste Chenopodium album (L) i Echinochloa crus-galli (L) u usjevu kukuruza”. U sklopu Erasmus programa stručne prakse provodi tri mjeseca (lipanj – rujan 2014.) na Sveučilištu u Padovi, Department of Agronomy, Food, Natural Resources, Animals and Environment (DAFNAE). U lipnju 2015. osvaja Rektorovu nagradu za rad po nazivom „Biološki parametri toplopljubivih korovnih vrsta transfer AlertInf modela iz Italije u Hrvatsku“. Tijekom listopada 2015. godine postaje stipendistica Zaklade Agronomskog fakulteta, a u veljači 2016. godine osvaja nagradu iz Zaklade Milan Maceljski, Hrvatskog društva biljne zaštite na 60. Seminaru biljne zaštite u Opatiji. U veljači 2016. godine završava diplomski studij Fitomedicina obranom diplomskog rada: “Utjecaj razvojnog stadija, doze topramezona i adjuvanata na osjetljivost koštana”. Zaposlena je na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu na radnom mjestu asistenta. U siječnju 2017. godine upisuje poslijediplomski doktorski studij Poljoprivredne znanosti. Područje interesa: biologija i ekologija korova, prognozni i bio-ekonomični modeli, primjena smanjenih doza herbicida, adjuvanti, integrirano suzbijanje korova. Članica je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ), Društva za zaštitu bilja Srbije te European Weed Research Society (EWRS).