Sladić, slatki korijen, slatko drvo, gospino zelje (Glycyrrhiza glabra L.) još od najstarijih vremena poznat je ovaj korijen kao sredstvo protiv kašlja i plućnih bolesti. Kao lijek upotrebljavali su ga stari Grci i Rimljani. Vojska Karla Velikog utaživala je njime glad i žeđ.
Sladić je višegodišnja biljka sa snažnim, drvenastim, iznutra žutim podzemnim dijelovima, iz kojih tjeraju puzeće, do 2 m duge vriježe. Stabljike su 1 do 2 m visoke, uspravne, žilave i slabo razgranjene, debele 1,5 do 2 cm. Listovi su nasuprotni, slični bagremovim, neparno perasti, 10 do 20 cm dugi, sastavljeni od 9 do 17 jajastih ili široko eliptičnih listova, koji su s donje strane na dodir ljepljivi. Maleni, plavoljubičasti, rjeđe žučkastobijeli cvjetovi smješteni su u pazušcima listova na dugim peteljkama složeni u grozdaste cvatove. Sladić cvate, ovisno o staništu, od sredine lipnja do kolovoza, a razmnožava se vegetativnim putem, putem vriježa.
Biljka najbolje uspjeva na pjeskovitim i ilovastim tlima, osjetljiva je na mraz, a ne podnosi gnojenje gnojnicom i stajskim gnojem. Plodovi su uspravne, crvenosmeđe, oko 2 cm duge plosnate mahune s 3 do 5 sjemenki. Nekoliko varijeteta ove biljke raste kod nas po suhim poljima i šikarama, među grmljem, uz rijeke i puteve. Najviše sladića ima u Dalmaciji, u Istri i na Hrvatskom primorju. Uz obale Save, Dunava i Tise, uz rubove polja, a i pokraj morske obale raste srodni čekinjasti sladićili konjeda (Glycyrrhiza echinata L.), koji ima više razgranjenu stabljiku, sitnije i više zašiljene listiće, te čekinjama obrasle ovalne plodove, većinom s dvije sjemenke. Okus korijena mu je malo nagorak, pa se kao droga manje cijeni.
U nekim dijelovima svijeta djeca žvaču njegov korijen kao zamjenu za slatkiš. U Francuskoj od slatkog korijena priređuju slatko piće „coco“,a u nekim drugim zemljama slatki se korijen iskorištava u proizvodnji piva, osvježavajućih napitaka, vina, duhana za žvakanje i slastica.
Ljekovitost
U ljekovite svrhe koristi se korijen koji se vadi u ožujku ili travnju, ili u listopadu i studenome. U prometu drogama dolaze dvije vrste, korijen u neoguljenom ili korijen u oguljenom stanju kao ruski sladić (Radix Liquiritiae russica ili Radix Liquiritiae decorticata). U Njemačkoj se sladić uzgaja već od 15. stoljeća u okolici Bamberga, međutim, danas se uzgoj ove cijenjene biljke sveo samo na uzgoj od strane pojedinaca u Bambergu.
Sladić je bogat škrobom, šećerima, (glukoza i saharoza), te nešto sluzi, smole i eteričnog ulja. Karakterističan slatki okus, čak 50 % slađi od konzumnog šećera daje glicirizin, koji se u probavnom sustavu raspada na gliceritinsku kiselinu. Sladić je moćan i višenamjenski tonik. Njime se vrlo dobro tretiraju poremećaji nadbubrežne žlijezde; sadrži spojeve koji su vrlo slični hormonu adrenalinu i izvrstan je antidepresiv. Ako sladić želite iskušati za uklanjanje blažih oblika depresije, jednostavno malo ove biljke dodajte u bilo koji čaj umjesto šećera. Osnažuje imunitet i ima detoksikacijsko djelovanje na jetru.
Tonik je za pluća, razređuje sekret i olakšava iskašljavanje. Koristi se i za liječenje sluznice želuca i crijeva, kod želučanog čira i čira na dvanaestniku . I Njemačka komisija E (ekvivalent američke komisije za lijekove i hranu) potvrdila je učinkovitost sladića u liječenju čira. Ta preporuka zasnovana je na tradicionalnim metodama liječenja sladićem širom Azije, na Srednjem istoku i Europi. Koristan je i kod bolnog i suhog grla, kao i za laringitis. Glicirizin također sprječava razvoj virusa i bakterija zbog čega se svrstava i u prirodne antibiotike.
Čaj od sladića
1 žličicu (3 gr) korijena sladića preliti s 2 dl hladne vode, zagrijati do vrenja i kratko prokuhati. Ostaviti poklopljeno 15 minuta uz povremeno miješanje te procijediti.Piti 2 do 3 puta dnevno po jednu šalicu čaja. Vremensko ograničenje primjene je 4 tjedna.
Mjere opreza
Iako su sladić i ekstrakti sladića sigurni za normalnu upotrebu u normalnim količinama, tj. otprilike tri šalice čaja dnevno – svakodnevno konzumiranje u razdoblju dužem od 6 tjedana ili uzimanje u prekomjernim količinama mogu izazvati nepoželjne posljedice, poput glavobolje, letargije, nakupljanje natrija i vode u organizmu, prekomjernog gubitka kalija i povišenje krvnog tlaka. Blaga glavobolja i vrtoglavica može se pojaviti i tijekom normalnog korištenja u osjetljivih ljudi. Ne preporuča se trudnicama i dojiljama.
Izvor: Gospodarski kalendar
 još od najstarijih vremena poznat je ovaj korijen kao sredstvo protiv kašlja i plućnih bolesti.){kind=link}