Od 2008. godine počeo sam raditi na uređenju poljoprivrednog imanja u Kutjevu kada je bilo potrebno iskrčiti površinu, isplanirati oblik imanja i druge poslove. Kako je na jednom dijelu bio ostatak šume, na drugom oranice, a na jednom dijelu je bilo grmlje odlučio sam imanje podijeliti u tri dijela; šumarak, livada i voćnjak.
Ideja je bila proizvoditi voće i povrće za vlastite potrebe, a ostatak plasirati na tržište.
Od šumarka do voćnjaka
U 2010.-oj godini registrirao sam Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Livak i počeo s uređenjem šumarka, redovitom košnjom livade i sadnjom voćnjaka u kojem se trenutno nalaze razne vrste jabuka, krušaka, višnje, trešnje, dunja, šljiva, mušmula…
Kada sam primjetio da se u šumarku nalazi i bijeli glog počeo sam svake godine saditi bijeli glog u nastavku i pokraj voćnjaka. Neke biljke sam ostavio u šumarku tako da su to sada lijepo formirana stabla bijelog gloga iako je bijeli glog zapravo grm.
Iako sam redovito presađivao glog iz šumarka svake godine je bilo poprilično novih biljaka. Može se pretpostaviti da su ih ptice (kojima je plod bijelog gloga poslastica) nakon probave u letu izbacivale okolo.
Naknadno sam i sam svake jeseni u šumarak razbacivao plod gloga. Tako sada u voćnjaku ima oko 300 stabala bijelog gloga koji smo ove godine po prvi puta dobro orezali i smanjili na realnu visinu. Svi radovi oko sadnje voćaka i bijelog gloga odrađeni su ručno bez dodavanja gnojiva, bez analize tla. Za zaštitu i prihranu koristimo samo pripravke od raznog bilja.
Glog za zdravo srce
U šali kažem da sam najveći proizvođač bijelog gloga u Hrvatsko. Zapravo je ovo kod nas jedina takva plantaža ove korisne i zanimljive vrste. Glog sadrži aktivne tvari s antioksidativnim djelovanjem. U cvjetovima se, uz nešto eteričnog ulja, nalazi trimetilamin i glikozid oksiakantin. Plodovi sadrže eterično ulje, tanin, saponin, glikozide i fruktozu, kalij, natrij, kalcij i soli fosforne kiseline. U narodnoj se medicini uvijek smatrao prevencijom protiv pošasti modernog doba – infarkta. Preporučuje se i nakon srčanog udara jer povećava prokrvljenost krvnih žila, kod arteroskleroze, umora, manjka energije, teškog disanja, vrtoglavica, aritmije srca, tjeskobe… čak i kao pomoć pri mršavljenju jer potiče izbacivanje viška vode iz organizma.
Od 10 kilograma svježih listova i cvjetova dobije se kilogram suhih. Za 2 dl čaja dovoljna je jedna jušna žlica suhe mješavine koju treba usuti u zavrelu vodu, ostaviti nekoliko minuta da otpusti svoju aromu i ljekovita svojstva te procijediti. Čaj je zagasite crvene boje, blagotvoran i za niskotlakaše i za visokotlakaše jer u oba slučaja regulira krvni tlak.
Uz bijeli glog i voćnjak, na imanju se bavimo uzgojem raznih tikvi (butternut, hokaido, turkinja…) i raznog povrća (rajčica volovsko srce i ostalo). Od prošle godine na manjim površinama proizvodimo i batat.
Kako se uzgaja hokaido tikva?
Sjeme se prije sadnje preko noći natopi u vodi. Biljka se prvi put mora okopati, a poslije raste iz suhe trave koja sprečava da se zemlja ne pregrijava te da zadrži vlagu. Prihranu od koprive, koja služi i kao repelent i fungicid, hokaido dobiva već s nekoliko listova, potom svaka tri tjedna. U međuvremenu, tretira se i sirovim mlijekom i sodom bikarbonom. Oni su izvrsna prevencija od plamenjače, krumpirove zlatice i drugih štetnika.
Hokaido tikve uopće nisu zahtjevne za uzgoj, ali im trebaju plodna zemlja i navodnjavanje, prostor, svjetlost i toplina, a razmak između svake stabljike hookaido tikve treba biti oko metar. Vrijeme za berbu je u kasno ljeto i početkom jeseni. Kora treba biti glatka i tamnonarančasta do crvena. Ubrane tikve treba uskladištiti na suhome, na tavanu ili u podrumu gdje se mogu čuvati do šest mjeseci. Samo pazite da im ostavite 6-7 cm peteljke pa će tako sporije trunuti.
Biotop od tri cjeline
OPG Livak nalazi se u Kutjevu na površini od 5600 kvadratnih metara. Riječ je o biotopu koji se sastoji od tri cjeline; voćnjak, brdski travnjak i šumarak.
Prvi dio odnosi se na voćnjak u kojem se nalaze zasađene stare sorte voćaka, divlje voćkarice i grmovi te stabla divljih drvenastih i grmolikih vrsta, čiji plodovi se koriste u prehrani, kao što su glog, crni trn, divlja trešnja, divlja kruška, šljiva trnovača i šipak. U drugom dijelu koji čini livada – košanica raste različito zeljasto bilje, među kojima se nalazi veći broj ljekovitih vrsta.
U šumarku, koji ujedno čini i treći dio biotopa, nalazi se nekoliko vrsta drveća i grmlja. Među njima se najviše ističe hrast sladun. On je najvećim dijelom iznikao iz panja ili korijenja te brzo raste u visinu i debljinu. Uz hrast sladun, ovdje se pojavljuje još i hrast cer te zajedno čine zajednicu u kojoj preteže sladun. Također je pronađen i hrast kitnjak te mnoge druge vrste, kao što su divlja trešnja, divlja kruška, obični orah, bijeli dud, bijela topola, crni jasen i ostalo.
Na OPG-u Livak, također planiramo i proizvodnju prirodnih biljnih čajeva (menta, bijeli glog, majčina dušica, gospina trava, stolisnik, šipak…) i prirodnih likera (bijeli glog, šipak, trnina…) i to isključivo od samoniklih biljnih vrsta koje uspijevaju na ovom biotopu. Misija i vizija mog OPG-a je održavanje i promicanje vrijednosti i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta Požeške kotline kao i da ponudim kupcima domaće , kvalitetne i zdrave biljne proizvode kako i posjetiteljima i izletnicima ugodan, zanimljiv i poučan boravak u prirodi.
Foto: Predrag Livak, univ. spec. oec.
 nakon probave u letu izbacivale okolo.){kind=link}