Kava je danas globalno popularna i prisutna u gotovo svakom kutku našeg planeta. Njezina široka rasprostranjenost plod je jedinstvene čarolije kave, koja već stoljećima trgovačkim rutama gradi mostove između različitih kultura, civilizacija, religija, tradicija, običaja, navika i ukusa potrošača.
Povijest uzgoja kave započela je u Etiopiji, odakle se proširila na arapski svijet, gdje je u 15. stoljeću prvi put komercijalno uzgojena (u Jemenu), pržena i kuhana kao napitak i postala sastavni dio kulture, navika i običaja naroda koji su obitavali na Arapskom poluotoku. Kavu su u Europu donijeli mletački trgovci prevozeći robu iz Carigrada u Veneciju 1570. godine. Polovicom 17. stoljeća u Veneciji je otvorena i prva kavana. Uskoro su se kavane otvarale po čitavom europskom kontinentu i postale središta društvenog života u kojima su ljudi kratili svoju dokolicu čitanjem, u razgovoru i drugim društvenim aktivnostima, pritom uživajući u ispijanju kave. Europske kolonijalne sile, poput Francuske, Nizozemske i Velike Britanije, širile su uzgoj kave u svojim kolonijama u tropskim regijama, poput Kariba i Južne Amerike. To je uvelike pridonijelo Europi u kontinuiranoj opskrbi kavom. Kava je postala sve popularnija među europskim stanovništvom.
Dinamični trendovi na globalnom tržištu kave
Trendovi na globalnom tržištu kave vrlo su dinamični. Važno je primijetiti kako u posljednjih 20 godina trgovina kavom raste znatno brže nego ukupna svjetska trgovina. Prema posljednjim dostupnim podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), u 2023. godini u svijetu je proizvedeno 11 milijuna tona kave. Najveći proizvođač kave je Brazil s udjelom u svjetskoj proizvodnji od 30,8 posto. Slijede ga Vijetnam s udjelom od 17,7 posto i Indonezija s udjelom od 6,9 posto.
Danas je kava među najtrgovanijim proizvodima na svijetu. To je dijelom posljedica njezine jedinstvene privlačnosti i rastuće potražnje na globalnom tržištu. Od ukupno 1.264 analizirana proizvoda na četiri znamenke carinske klasifikacije proizvoda, kava je u 2024. godini bila 87. najtrgovaniji proizvod u svijetu, s ukupnom vrijednošću trgovine od 95 milijardi eura.
Proizvodnja i izvoz uvjetovani su potrošnjom kave na svjetskim tržištima. Na potrošnju kave utječu brojni čimbenici, poput populacijskih trendova, tradicije, navika i ukusa potrošača, dostupnosti na tržištu, cijene kave i njezine kvalitete. Uz navedeno, ne treba izostaviti ni životni standard stanovništva koji također ima sve veći utjecaj na potrošnju kave. Na to ukazuju i podaci o potrošnji, prema kojima su najveći globalni potrošači kave gospodarski najrazvijenije zemlje svijeta poput SAD-a, Njemačke, Japana i Francuske. Dok su Brazilci najveći proizvođači kave u svijetu, Amerikanci su njezini najveći potrošači. Pritom na SAD otpada 13,9 posto ukupne globalne potrošnje kave. Slijede ga Njemačka s udjelom u svjetskoj potrošnji kave od 4,8 posto i Japan s udjelom od 3,9 posto.
Vrtoglavi rast cijena kave
U razdoblju 2005. – 2024. izvozna cijena kave na globalnom tržištu povećana je čak tri puta. Najveće povećanje izvozne cijene kave zabilježeno je u razdoblju 2020. – 2024., i to za gotovo 70 posto. Brojni su čimbenici koji pridonose vrtoglavom rastu cijena kave, od rasta svjetske populacije, preko povećanja troškova proizvodnje uzrokovanih rastom cijena gnojiva, pesticida i ambalaže, rasta transportnih troškova, povećanja troškova logistike i distribucije, do najnovijeg uvođenja Trumpovih carina. No, jedan od najvažnijih čimbenika rasta cijena kave svakako su klimatske promjene.
Ekstremne vremenske nepogode u obliku suše, snažnih oluja, tuče, poplava i sl. nemilice uništavaju usjeve kave, a smanjenje prinosa, pa i kvalitete uz ograničavanje opskrbe tržišta kavom, izravno utječe na rast cijena kave. Uz smanjenje otpornosti biljaka kave, takvo okruženje nailazi na plodno tlo razvoja i širenja raznih štetnika i bolesti koje ugrožavaju uzgoj kave. Sve učestalije su pojave hrđe lišća kave zbog bolesti uzrokovane gljivicom Hemileia vastatrix koja napada lišće i uništava plodove kave. Bolest se može u određenoj mjeri prevenirati uzgojem otpornijih sorti, koristeći certificirano sjemenje.
Klimatske promjene dovode uzgajivače kave pred velika iskušenja i izazove. Za uspješnu prilagodbu klimatskim promjenama potrebni su vrijeme i znatna ulaganja. Nažalost, nemilosrdna tržišna utakmica i glad za profitom bacili su brigu o negativnim učincima klimatskih promjena na uzgoj kave u drugi plan. Tim više jer klimatske promjene ne pogađaju velike kompanije koje ostvaruju goleme profite u poslovanju kavom, već dominantno uzgajivače kave na njihovim plantažama. Pritom prevladavaju mali uzgajivači kave čija je zarada od prodaje sirove kave vrlo skromna. Najveća zarada u proizvodnom procesu ostvaruje se preradom kave u bogatim industrijskim zemljama. Klimatske promjene utječu na smanjenje prinosa kave i sužavanje globalne ponude, što uz rastuću potražnju na svjetskim tržištima rezultira vrtoglavim rastom cijena kave.
Dvije vrste kave
Dvije su glavne vrste kave, koje se razlikuju po kvaliteti, okusu, sadržaju kofeina, izgledu zrna, uvjetima uzgoja i cijeni – arabica i robusta. Arabica ima složeniji, slađi i voćni okus, s manje kofeina i raste na višim nadmorskim visinama, dok je robusta jača, gorča, s dvostruko više kofeina, ali je otpornija na bolesti. Arabica je vrsta kave koja zauzima primat u globalnoj proizvodnji i konzumaciji. Prema posljednjim dostupnim podacima Međunarodne organizacije za kavu (ICO), arabica je u 2024. godini pokrivala gotovo 60,0 posto svjetskog tržišta kave.
Sve veći regulatorni pritisci te uvođenje trgovinskih ograničenja stvaraju dodatne izazove za globalno tržište kave. SAD je u kolovozu ove godine uveo carinsku stopu od 50,0 posto na brazilsku kavu. Time je došlo do prekida uspostavljenih dobavnih pravaca i lanaca isporuke brazilske kave na američko tržište. Brazilskim izvoznicima nije preostalo ništa drugo nego preusmjeravati isporuke na alternativna tržišta poput Kine i Europske unije.
Položaj Hrvatske u trgovini kavom
Uz dinamičan trgovinski rast, može se reći da su glavna obilježja trgovine kavom u Hrvatskoj veliki trgovinski deficit, relativno slaba pokrivenost uvoza izvozom te osjetan uvozni rast, naročito prisutan u posljednjih nekoliko godina. Uvoz kave Republike Hrvatske u prosjeku raste neusporedivo brže od izvoza, što rezultira značajnim pogoršavanjem vanjskotrgovinske bilance. Trgovinski deficit svoj je vrhunac dosegnuo u 2024. godini kada je iznosio pomalo nevjerojatnih 100,3 milijuna eura. Hrvatska nema optimalne uvjete za uzgoj kave koja je tropska kultura.
Stoga negativna vanjskotrgovinska bilanca Hrvatske u trgovini kavom nije iznenađujuća. No, svakako je zabrinjavajuće značajno pogoršavanje vanjskotrgovinske bilance, a koje je naročito prisutno u posljednjih nekoliko godina. Ono je rezultat snažnog rasta uvoza kave do kojeg je došlo ne zbog rasta potrošnje, već je razlog tomu rast cijena kave. To potvrđuju i najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku o kretanjima indeksa potrošačkih cijena kave. Pritom je potrošačka cijena kave u prvih devet mjeseci 2025. godine u prosjeku povećana za 66,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine.
Hrvatska je u 2024. godini ukupno uvezla kave u vrijednosti od 119,7 milijuna eura. Pritom je najviše kave uvezeno iz susjedne Slovenije, i to 56,9 posto. Slijede je Italija s udjelom od 22,8 posto i Njemačka s udjelom od 7,2 posto.
Njemačka i Italija najveći su proizvođači i izvoznici kave od zemalja EU-a. Te dvije zemlje zaslužne su za gotovo polovicu izvoza kave Europske unije. Analiza indeksa jediničnih cijena uvoza kave zemalja Europske unije u 2024. godini potvrđuje kako upravo najveći proizvođači i izvoznici kave u Europskoj uniji, Njemačka i Italija, uspijevaju realizirati najniže uvozne cijene kave u usporedbi s drugim zemljama EU-a. To je i očekivano s obzirom na to da kao veliki prerađivači kave mogu ostvariti znatno povoljnije dobavne cijene. Pored toga, razvijena logistika, prerada i proizvodnja također pridonose znatno nižim uvoznim cijenama kave tih zemalja.
Jutarnji ritual bez čudesnog napitka danas je mnogim ljudima širom svijeta teško zamisliv. No, kava je puno više od jutarnjeg rituala, ona je dio kulture, druženja i povezivanja ljudi. Poziv na kavu je prilika za razgovor s prijateljima, poslovne sastanke ili prve spojeve, a sam napitak pridonosi stvaranju posebnog ugođaja razbibrige i užitka druženja. Kava već stoljećima trgovačkim rutama spaja različite kulture, civilizacije, podneblja, navike i ukuse potrošača.
Intenzivan rast nominalnog uvoza kave Hrvatske u posljednjih nekoliko godina uzrokovan je povećanjem cijena na globalnom tržištu. Važno je primijetiti da se realni uvoz kave blago smanjio, što je usko korelirano sa smanjenjem potrošnje kave. Rast cijena pretvara kavu u luksuznu robu za sve veći broj domaćeg stanovništva. To se poglavito odnosi na petinu stanovništva koja živi u riziku od siromaštva. Klimatske promjene nastavit će negativno utjecati na uzgoj kave, što će se najviše osjetiti u smanjenju prinosa. Uz rastuću svjetsku populaciju, može se očekivati nastavak negativnih učinaka klimatskih promjena na kretanja cijena kave na globalnom i domaćem tržištu.
