Komorač, koromač ili morač (Foeniculum vulgare Mill.) je aromatična i ljekovita biljka koja pripada porodici Apiaceae (štitarke), a potječe sa Sredozemlja. U ljekovite svrhe koristi se od davnina, a upotrebljavali su ga još stari Egipćani, Rimljani i Grci. Mladi izboji, listovi i potpuno zreli i sušeni plodovi (sjeme), pa čak i korijen koriste se i danas u tradicionalnoj medicini.
Ova biljna vrsta obično naraste od 60 do 120, pa čak i do 200 centimetara u visinu. Korijen je dobro razvijen i razgranat. Iz korijena se razvija veći broj uspravnih stabljika. Stabljike su šuplje, razgranate, valjkastog oblika i modrozelene boje. Listovi koji se razvijanju pri dnu stabljike smješteni su na dugim drškama. Oni pri vrhu su sjedeći ili na vrlo kratkim drškama. Duguljasti su i višestruko razdijeljeni igličastog oblika. Na vrhu stabljike razvija se cvjetna glavica u obliku obrnutog kišobrana. Cvjetovi komorača su petodijelni, sitni i žute boje. Sjemenke su male, aromatične, plosnate i ovalne, sa žutim žlijebom. Sadrže 3 do 4 posto eteričnog ulja, a glavne komponente su anetol i fenhon.
Razlikujemo tri varijeteta. To su divlji ili gorki (Foeniculum vulgare var. vulgare); slatki ili rimski (Foeniculum vulgare var. dulce) koji se uzgaja kao začinska i ljekovita biljka; firentinski komorač (Foeniculum vulgare var. azoricum) koji se koristi kao povrće. Temeljne razlike navedenih varijeteta komorača su u morfologiji, razvojnom ciklusu te sastavu eteričnog ulja.
Izuzetno hranjiva namirnica
Slatki komorač je jednogodišnja biljna vrsta s lažnim deblom. On se formira od zadebljalih lisnih drški, dok je gorki komorač višegodišnja vrsta koja razvija čvrstu stabljiku. Prvenstveno se uzgaja zbog jestivog dijela i dragocjenog eteričnog ulja iz sjemena koje ima široku primjenu. Komorač se upotrebljava u prehrambenoj, kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, a u mnogim zemljama koristi se kao narodni lijek.
Komorač je izuzetno hranjiva namirnica bogata kalijem, fosforom, kalcijem, magnezijem i željezom te vitaminima A, C, D, E, K i vitaminima B skupine. Energetska vrijednost 100 g svježeg komorača iznosi 31 kcal. Sadrži 90,2 g vode, 7,3 g ugljikohidrata, 1,24 g proteina, 0,2 g masti te vitamine i minerale. U odnosu na svježi komorač, sjemenke su hranjivije i bogatije mineralima i vitaminima. Tako energetska vrijednost 100 g sjemenki komorača ima 345 kcal, 8,81 g vode, 52,3 g ugljikohidrata, 15,8 g proteina, 14,9 g masti i gotovo trinaest puta više vlakana od svježeg. Sjeme od vitamina sadrži vitamin C, niacin, tiamin, piridoksin i riboflavin. Od minerala sadrži mangan, željezo, magnezij, fosfor, kalcij, bakar i cink.
Ljekovita svojstva
Najpoznatiji proizvod od komorača je čaj koji se konzumira za liječenje i ublažavanje bolesti dišnog sustava te raznih gastrointestinalnih simptoma poput gastritisa, nadutosti i sindroma iritabilnog crijeva.
Čaj od komorača preporučuje se dojiljama za ublažavanje grčeva u novorođenčadi i lučenja mlijeka. Zbog visokog sadržaja polifenola i antioksidacijskog djelovanja, mnoga istraživanja ukazuju da sprječava starenje, kardiovaskularne bolesti i pojavu raka te ublažuje stres.
U jednom istraživanju divlji komorač pokazao se vrlo učinkovitim u uklanjanju slobodnih radikala u odnosu na druge varijetete zbog većeg sadržaja fenola i flavonoida pa se njegova konzumacija preporučuje za izbacivanje toksina iz tijela.
Također, dokazano je da uspješno prevenira i liječi dijabetes te hipertenziju. Pripravci od komorača mogu ublažiti reumatske bolesti, simptome prehlade i gripe, kao i smanjiti razinu kolesterola u krvi. Zbog visokog sadržaja vitamina C koristi se za jačanje imuniteta. Istraživanje provedeno na Set`s College Of Pharmacy u Indiji ukazalo je na potencijal ekstrakta komorača u ublažavanju kognitivnih poremećaja kao što su demencija i Alzheimerova bolest. Komorač djeluje i kao diuretik, pa se često koristi za prevenciju i liječenje bubrežnog kamenca.
Zbog spojeva poput d-limonena i β-myricena koji su detektirani u komoraču, smatra se da je isti učinkovit u zaštiti jetre od oštećenja. Eterično ulje komorača i njegove prirodne komponente poput anetola pokazuju antifungalno, insekticidno i antibakterijsko djelovanje. Stručnjaci i znanstvenici prepoznali su ljekoviti potencijal ove biljke te su nedavna istraživanja fokusirana na ostale kemijske komponente koje se nalaze u hladno prešanom ulju i njihove potencijalne biološke aktivnosti. Skupina znanstvenika identificirala je čak 78 spojeva iz sjemena komorača, što čini oko 98 % spojeva u ulju.
Mnogi od tih spojeva u ulju komorača djeluju antimikrobno na bakterijama poput Bacillus subtilis (bakterija probavnog sustava) i Escherichia coli (uzrokuje infekcije mokraćnog sustava, crijevne i druge infekcije), gljivama Aspergillus niger (uzrokuje infekciju slušnog sustava), Cladosporium cladosporioides (uzrokuje alergijske reakcije) i Candida albicans (gljivica koja se nalazi u ustima, probavnom traktu i rodnici). Ekstrakti eteričnog ulja divljeg komorača pokazali su se najučinkovitijim u suzbijanju Candide. Smatra se da ovaj varijetet ima ogromni potencijal u liječenju kandidijaze i drugih gljivičnih bolesti.
Istraživanja ukazuju da ulje komorača djeluje na hormonsku aktivnost, naročito kod žena. Komorač prirodno sadrži fitoestrogen. Estrogen je hormon koji utječe na niz bioloških procesa u tijelu poput reguliranja reproduktivnog sustava žena. Veliki broj istraživanja ukazuje da ulje komorača pomaže u uspostavljanju redovitog menstrualnog ciklusa. Pomaže u ublažavanju predmenstrualnih simptoma i simptoma menopauze, povećanju libida, a može utjecati i na plodnost. Koristi se u raznim biljnim pripravcima za prirodno liječenje sindroma policističnih jajnika.
Skupina znanstvenika je 2003. godine provela istraživanje čiji je cilj bio utvrditi utjecaj ekstrakata koromača na smanjenje pretjerane dlakavosti kod žena (hirzutizam). U sklopu istraživanja, pripremljena je krema u čiju je bazu dodan ekstrakt sjemena komorača u koncentraciji od 1 i 2 %. Ispitanice koje su tretirane 1 % – tnom kremom pokazale su smanjenje rasta dlaka od 7,8 %. Kod 19 ispitanica tretiranim 2 % – tnom kremom postotak smanjenja dlakavosti iznosio 18,3 %.
Prema tome, komorač ima antioksidativno, profilaktičko, diuretičko, protuupalno, antialergijsko i hepatoprotektivno djelovanje. Međutim, ovaj je članak informativnog karaktera te se kod težih i ozbiljnijih stanja prije konzumacije savjetujte s liječnikom.
, a potječe sa Sredozemlja.){kind=link}