U prvih 10 ovogodišnjih mjeseci u Republici Hrvatskoj novoregistrirano je 898 traktora od 38 raznih brendova sa svih strana svijeta, podaci su Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH, a koje je iznio dopredsjednik Franjo Dominković.

Od ukupno 54 brendova, koliko ih se nabavljalo u proteklih 10 godina, 16 „robnih marki” u 2023. g. se nije nabavljalo. Među tim traktorima su npr. IMT traktori koji se zbog likvidacije tvornice u Beogradu ne pojavljuju na našem tržištu od 2015., a od 2021. nema ni Hürlimanna zbog prestanka proizvodnje ove marke unutar grupe Same Deutz Fahr; kineska Jinma je zadnje traktore u Hrvatsku prodala 2015., Hattat 2020., a Tafe 2021. i od tada ih u RH nema jer ne zadovoljavaju EU standarde; također u ovoj godini nije zabilježena registracija niti jednog novog Belarusa, vjerojatno zbog embarga.

Svi prethodno nabrojeni brandovi prije prestanka prodaje na tržištu RH su bili količinski vrlo zastupljeni na našem tržištu poglavito „Belarus” pa i bez onih količina 2018. i 2019. koji su samo prešle preko Hrvatske dalje u Europu, naglasio je Franjo Dominković.

Fendt je povećao prodaju

Najveći broj traktora je „zapadne” proizvodnje pa je John Deere preuzeo vodstvo po prodaji traktora u RH od Lamborghinija, a veliki porast novoregistriranih traktora u RH u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci ostvarili su Claas i Sonalika. Indijski brand je za porast prodaje vjerojatno koristio mogućnost uvoza u RH određenog broja (100 komada) traktora s EUR normom 3, tj. ispod EU standarda pa je pitanje hoće li to koristiti i drugi prodavatelji za traktore s „istoka” te povećati svoje učešće na hrvatskom tržištu.

„Fendt” je povećao prodaju u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci, vjerojatno zbog ,,nabave” „Fortenove”za svoju poljoprivredu, dok su Massey i Steyr ostvarili pad u istom promatranom razdoblju unatoč zamjeni zastupnika za tržište u RH.

Prodaja novih traktora u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci je za 31 traktor veća nego u prvih 10 mjeseci lani, tj. za svega 3,6 %. Količina novoregistriranih traktora relativno pada proteklih nekoliko mjeseci, tj. usporava porast prodaje pa je upitno hoće li se dosegnuti tisuću traktora do kraja ove godine, što znači manje nego lani i preklani, a osobito u usporedbi sa 2019. g. kada je bez Belarusa novoregistrirano 1.177 traktora.

U zemljama EU prisutan pad prodaje traktora

U zemljama EU prisutan je pad prodaje standardnih traktora već od početka ove godine pa je npr. u Austriji ostvaren pad prodaje u prvih 10 ovogodišnjih mjeseci u odnosu na isto razdoblje lani za čak 8,8 %, odnosno s 4.068 lanjskih na 3.709 traktora u ovoj godini do 31.10. U Austriji je u istom razdoblju ove godine zabilježen pad novoregistriranih traktora svih kategorija (voćarsko/vinogradskih sa 160 na 136, traktora s 4 kotača iste veličine sa 152 na 113 komada) pa i kod kombajna.

U Hrvatskoj se povećanje broja novoregistriranih traktora povezuje sa ranijim narudžbama, i iz nekoliko prošlih godina, poglavito onih koji se nabavljaju uz EU potpore, tj. iz poljoprivrednih fondova, a za koje procedura obrade i odobrenja financiranja sa potporama enormno dugo traju. Zbog istih razloga je nemoguće očekivati poticaj prodaji traktora iz natječaja koji su se počeli u RH otvarati za potpore u poljoprivredi ususret sljedećoj godini. Iz toga razloga u RH u 2024. g. treba očekivati pad prodaje traktora, ali i druge mehanizacije. Da li i prodaji novih quadova?

U prvih 10 ovogodišnjih mjeseci u RH je novoregistrirano 2.725 novih quadova, 710 komada više nego u cijeloj 2022. g., odnosno 3 puta više nego traktora. U razdoblju od 1.1.2017. godine do 31.10. ove godine na ukupno 7.998 novoregistriranih traktora prodano je (dijelom i iz potpora EU fondova za poljoprivredu) 9.405 quadova. Za taj broj povećana je statistički prodaja novih traktora, budući se quadovi u izvješćima Promocije Plus (dostupni podaci) kao i po podatcima Centra za vozila Hrvatske, odnosno Državnog zavoda za statistiku, tretiraju kao traktori.

Količina od 9.405 novonabavljenih quadova utjecala je i na manji porast prosječne starosti traktora, iako je i ona unatoč tome vrlo visoka i sa 31.12.2022. g. iznosila je više od 31,98 godina.

Rezultat je to i potpora za nabavku neograničeno starih traktora za tzv. „male poljoprivrednike” pa je u prvih 9 mjeseci ove godine kod rabljenih traktora prvi put registrirano (kao uvoz izvan EU, odnosno nabava na EU tržištu i/ili promjena vlasnika u RH) 2.896 traktora, gotovo kao i u cijeloj 2022. g., kada je „nabavljeno” 2.954 rabljena traktora. Iz dokumenata do sada poznatih za najavljeni natječaj „za male poljoprivrednike”, tj. za mjeru 73.12, Potpora malim poljoprivrednicima, u visini od 15 milijuna EUR-a nije razvidno da li će se ograničiti godine maksimalne starosti traktora (neovisno o izvoru nabave) za poticanje EU potporama kao što još nije poznat intenzitet potpore. Da li će i za ovu mjeru iznositi 65 % ukupno prihvatljivih troškova projekta, također nije poznato.

Mladi mogu ostvariti visoke potpore

Kao što je to predviđeno 17.11. ove godine na raspisanom Natječaju za provedbu intervencije 73.10 Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, pri čemu mladi mogu ostvariti 80 % , a oni koji ulažu u uvođenje biosigurnosnih mjera i 100 % intenziteta potpore, tj. povrata uloženih sredstava. Isto tako, ovim Natječajem je predviđeno 60 milijuna EUR-a raspoloživih sredstava za potpore, pri čemu je za mikro, male i srednje korisnike predviđeno 40.5 milijuna EUR-a, za velike korisnike (SO iznad 250.000 EUR-a) 13,5 milijuna EUR-a, a razlika od 6 milijuna EUR-a za ekološke proizvođače.

Izvor: Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH

Prethodni članakSnješko od krem sira s krekerima
Sljedeći članakTreba ulagati u proizvodnju povrća, u mlade poljoprivrednike i u udruživanje!
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.