Početkom prosinca u hotelu Olympia u Vodicama, održana je 7. konferencija Hrvatsko povrće koji je organizirao Gospodarski list u suorganizaciji s brojnim relevantnim institucijama u hrvatskoj poljoprivredi i sektoru povrćarstva.
Jedini stručni skup o proizvodnji povrća u RH, Hrvatsko povrće“ od samog je početka 2015.g. namijenjen obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i tvrtkama iz sektora proizvodnje povrća. Mnogobrojni dosadašnji sudionici, prvenstveno sami povrćari, izrazili su zadovoljstvo što na jednom mjestu u kratkom roku saznaju najnovije i najkvalitetnije informacije koje im pomažu ojačati vlastitu poljoprivrednu proizvodnju i prodaju
Prilikom otvorenja dodijeljene su povelje najuspješnijim povrćarima.
Uzorni povrćari
Povelje su uručili predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara Vjekoslav Budanec, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije Lordan Ljubenkov i Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede.Povelja “Uzorni ekološki povrćar” za uzornost u ekološkoj proizvodnji povrća te ulaganje i razvoj povrćarske proizvodnje pomoću sredstava iz Programa ruralnog razvoja dodijeljena je Antoniju Šebreku iz OPG Šebrek.
Povelja “Uzorni povrćar” za iznimnu i uspješnu povrćarsku proizvodnju, za značajne investicije i ulaganje u razvoj povrćarske proizvodnje pomoću sredstava iz Programa ruralnog razvoja pripala je OPG-u Davor Matak. Povelju “Uzorna povrćarica” za promicanje permakulture i regenerativne poljoprivrede za poticanje i sudjelovanje u aktivnostima razmjene sjemena povrća, te za intenzivnu proizvodnju povrća i očuvanje bioraznolikosti dobila je Ivana Bota.“Povelju za poseban doprinos povrćarstvu” za dugogodišnje djelovanje u prodaji i distribuciji strojeva i opreme za proizvodnju povrća, za doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva te za podršku stručnom skupu “Hrvatsko povrće” od osnutka dobio je Marijan Kalanj iz tvrtke Messis d.o.o.
“Povelju za poseban doprinos povrćarstvu”, za iznimnu tradiciju i djelovanje od 1946. g., za uspješnu proizvodnju povrća i uzoran primjer zadružnog poduzetništva dobila je Poljoprivredna zadruga Primošten Burni u čije je ime nagradu primio upravitelj zadruge Blaž Jurlin.“Povelju za poseban doprinos povrćarstvu”, za iznimnu tradiciju i djelovanje od 1907. g., za uspješnu proizvodnju povrća, suradnju i kooperaciju u sektoru povrćarstva, te za uzoran primjer zadružnog poduzetništva i ukupan doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva dobila je Poljoprivredna zadruga Obnova – Trogir, u čije je ime nagradu primio rupravitelj Petar Ivačić.“Povelju za poseban doprinos povrćarstvu”, za uspješno udruživanje malih proizvođača i prerađivača povrća radi postizanja kvalitetnije, konkuretnije i kontinuirane proizvodnje za azštitu izvornosti ogulinskog kupusa te za doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva dobila je Poljoprivredna zadruga Ogulin u čije je ime nagradu primio upravitelj Marinko Sabljak.
“Povelju za poseban doprinos povrćarstvu”, za iznimnu i uspješnu proizvodnju povrća, uzoran primjer povezivanja poljoprivrednih proizvođača te za doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva dobila je Poljoprivredna zadruga Ludbreški kraj u čije je ime nagradu primio predsjednik Saša Lenček. “Povelja za poseban doprinos povrćarstvu”, za iznimnu uspješnost u povrćarstvu, ulaganje u razvoj proizvodnje, za ostvarene visoke prinose povrća te značajan udio površina i količina proizvedenog povrća u ukupnoj proizvodnji povrća u Republici Hrvatskoj pripala EKO BIOGRAD plus d.o.o., a nagradu je preuzeo Jure Eterović. “Povelju za poseban doprinos povrćarstvu”, za iznimnu i uspješnu proizvodnju krumpira, uzoran primjer povezivanja poljoprivrednih proizvođača te za doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva dobila je Proizvođačka organizacija Agrobela u čije je ime nagradu primio Kristijan Mihalić.
Intervencije Strateškog plana ZPP od 2023.-2027.
Prvog dana skupa održan je okrugli stol pod nazivom “Ulaganje u sektor povrćarstva: Intervencije Strateškog plana ZPP od 2023.-2027.“.
Prije okruglog stola Egon Mudrinić iz tvrtke BUSY GREEN d.o.o. predstavio je mogućnosti investicija u sektoru povrćarstva u sljedećem proračunskom razdoblju.
Predstavio je mjere 73.03. Korištenje obnovljivih izvora energije, 73.10. Potpora za ulaganja u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, 73.11. Potpora za ulaganje u preradu poljuoprivrednih proizvoda, 73.12. Potpora malim poljoprivrednicima i mjeru 75.01. Uspostava mladih poljoprivrednika.
Na okruglom stolu sudjelovali su Vjekoslav Budanec, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede, Toni Grossi, predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore, Robert Bačaj, direktor proizvodnje Podravke, Goran Punda iz ENNA Fruit, Ivan Suhanek iz TH Consulting services, Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije te Petar Baković iz trgovačkog lanca Studenac.
Vjekoslav Budanec, predsjednik Udruge hrvatskih povrćara, rekao je kako unatoč idealnim uvjetima ne proizvodimo ni pola od dovoljnog. Kao najveći problem smatra nedostatak zaštićenih prostora, unatoč tome što se moglo povući određena sredstva za zaštićene prostore kroz mjeru 4. Međutim, novci su ostali neiskorišteni. Kao drugi veliki problem naveo je nedostatak udruživanja proizvođača i nedostatak osnivanja novih zadruga i organizacija. Smatra kako treba ulagati u mlade poljoprivrednike i udruživanje. Problemom smatra i što se poticaji mogu prijavljivati u svakoj regiji za svaku kulturu. Rekao je i kako ljudi imaju krive predrasude o udruživanju, te se boje da će ih netko prevariti.
Robert Bačaj iz Podravke rekao je kako se Podravka u zadnje vrijeme osim vlastite proizvodnje okrenula i kooperaciji. Veliki zamah Podravke trenutno je izgradnja tvornice za proizvodnju i preradu rajčice u Varaždinu. Goran Punda iz ENNA Fruit, najvećeg otkupljivača povrća u Hrvatskoj s više od 1000 kooperanata rekao je kako nedostaje površina u kontroliranim uvjetima kako bi odgovorili izazovima i produžili sezonu proizvodnje. Žele podići samodostatnost što više i smanjiti količinu uvozne robe na policama.
Petar Baković iz Studenca istakao je kako Studenac maksimalno podržava domaću proizvodnju i dokle god ti proizvodi zadovoljavaju njihove interne zahtjeve, poput sljedivosti proizvoda, oni žele imati domaće povrće na policama. Svoje partnere traže za dugoročnu suradnju te s njima rade zajedničko planiranje proizvodnje. Toni Grossi iz HPK smatra kako se treba poticati isključivo kontrolirana proizvodnja kako bi se ljudi mogli zaposliti tijekom cijele godine. Ivan Suhanek iz TH Consulting services bavi se uvozom radne snage, prvenstveno iz Nepala. Rekao je kako su u zadnje 3 godine uvezli više od 1000 ljudi. Kaže kako su brojke u medijima krive te kako u Hrvatskoj ima oko 100 000 stranih radnika u srcu sezone. Lordan Ljubenkov, predsjednik Zadružnog saveza Dalmacije, smatra da dok god ne bude udružene proizvodnje manjih OPG-ova, i dalje ćemo imati nedostatnu proizvodnju u području povrća.
Utjecaj vremenskih (ne)prilika na poljoprivrednu proizvodnju!
Drugog dana stručnog skupa Hrvatsko povrće održan je i drugi okrugli stol „Prilagodba klimatskim promjenama i obnovljivi izvori energije u proizvodnji povrća“, a gostovali su Matea Novak (OPG Novak), Danko Tolić iz Syngente, Mislav Kontek iz Energovizije, Silvio Šimon iz Ministarstva poljoprivrede, izv. prof. dr. sc. Božidar Benko s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Dario Ivić iz HAPIH-a te Ivan Pažin iz PIK Vinkovci.
Raspravljalo se o problemima koje izazivaju klimatske promjene u poljoprivredi te kako se boriti protiv njih jer klimatske promjene su tu, izmjene vremena su česte, dakle visoke temperature, velike suše, previše oborina, premalo oborina, erozije, poplave, vjetrovi često i orkanski.
–Da smo znali unaprijed ono što će nas snaći, sigurno ne bismo ulazili u ovaj projekt, naglasila je Matea Novak iz OPG-a Novak vezano za apliciranje na EU sredstva za zaštićene prostore jer ista još nisu isplaćena radi neriješene pravne procedure, a usred nesretnog slučaja s orkanskim nevremenom u srpnju. S obzirom na prisutne klimatske promjene, ne treba poticati podizanje tunela i negrijanih plastenika u kojima nije moguće značajno utjecati na mikroklimatske uvjete, već prednost treba dati izgradnji grijanih i suvremeno opremljenih zaštićenih prostora, u kojima će biti moguća cjelogodišnja proizvodnja povrća, rekao je prof. Božidar Benko s Agronomskog fakulteta u Zagrebu.
Zaključeno je da treba raditi na uzgoju povrća u zaštićenim prostorima te na izvrsnim skladišnim kapacitetima kako bi uzgoj povrća ostao i dalje isplativ te zaštićen od konstantnih izmjena vremena te prevelikog zračenja, ali uzevši u obzir i zaštitu bilja uslijed navale raznih bolesti i štetnika koji dolaze s promjenom klime te potrebom za novim kultivarima. Osim toga bilo je tu pitanja o transferu novih znanja i tehnologija kao i ukidanju brojnih sredstava za zaštitu bilja, a bez zamjene. U svakom slučaju treba pojednostavniti administrativne mjere kako bi poljoprivrednici mogli koristiti postojeće mjere te aplicirati na EU projekte i usvajati nova znanja.
Izazovi i potencijali ekološke proizvodnje povrća
Trećeg dana 7. konferencije Hrvatsko povrće održana je rasprava na temu “Izazovi i potencijali ekološke proizvodnje povrća i očuvanja bioraznolikosti u RH”.
Prisutnima se obratio predsjednik Udruge biofila Hrvatske, Albert Marinculić, koji je predstavio udrugu. Ciljevi udruge su očuvanje bioraznolikosti i prirodne baštine te poticanje ekološke proizvodnje.
Antonija Gomezelj, dopredsjednica udruge Dalmacija – EKO, udruge ekoloških proizvođača Dalmacije, iz 4 dalmatinske županije, rekla je kako je njihova udruga orijentirana na izravno povezivanje kupaca s proizvođačima. Smatra kako treba jačati razvoj lokalnih zajednica i malih proizvođača, te kako ekološki proizvodi nemaju što raditi u supermarketima. Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača rekla je kako savez okuplja udruge i ekološke proizvođače iz cijele Hrvatske, a prijavljenih ekoloških proizvođača u Hrvatskoj ima trenutno više od 6000 te kako ih je sve više, međutim to ne prati proizvodnja ekološkog povrća koja je u padu i gdje svake godine imamo sve veći nedostatak ekološki proizvedenog povrća. Docentica Branka Maričić, koordinatorica Odjela za ekologiju na Sveučilištu u Zadru rekla je kako imaju problem s upisom studenata kao i ostali fakulteti vezani za poljoprivredu. Smatra kako trebaju iz Ministarstva potaknuti djecu da vide svrhu i smisao završetka poljoprivrednih škola i bavljenja poljoprivredom.
