U Hrvatskoj je lani prodano 1021 novoregistriranih traktora. Za 6 komada, odnosno 0,6 % više nego u 2022. g. Unatoč usporavanju prodaje u zadnjem kvartalu prošle godine, ipak je premašena brojka od 1000 komada. Porast prodaje traktora prošle godine nije tako velik kao kod prodaje automobila u Republici Hrvatskoj kojih je lani prodano 31,3 % više nego u 2022. g.

Porast prodaje traktora veseli jer su ostale zemlje EU, posebno one zapadnije od nas zabilježile pad prodaje novih traktora.

U EU pad prodaje

U Austriji je zabilježen pad prodaje od 7,3 % (s 4566 komada u 2022. na 4233 traktora lani). U Italiji za 12,9 % (s 20211 na 17613), a u Sloveniji čak za 19,1 % (s 1365 na 1104 traktora). U Francuskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji moguće je da je ostvaren i veći pad prodaje sudeći po štrajkovima poljoprivrednika u tijeku. Kada se pogledaju traktori s kojima su zapadnoeuropski poljoprivrednici izašli na ceste i ułice te ih se usporedi s robnim markama traktora koji su viđeni nedavno za vrijeme protesta zbog svinjske kuge u RH, onda je vidljiva sličnost. U oba slučaja su prikazani traktori najviše tehnološke opremljenosti, kao što su John Deere (najzastupljeniji), Claas, Case, Deutz, Fendt, Lamborghini, Valtra, Massey Ferguson i sl.

foto: Farmshow Osijek

Pad prodaje traktora u EU sveukupno rezultat je loših poljoprivrednih godina 2022. i 2023. godine i dispariteta izmedu nabavnih i prodajnih cijena, rata u Ukrajini, a svi ti razlozi su ponukali poljoprivrednike na protest radi zadržavanje stečenih prava i standarda.

Očekuje se pad prodaje traktora i kod nas

U ovoj godini se očekuje i u Hrvatskoj pad prodaje traktora i novih i rabljenih. Ostvaren minimalni porast prodaje lani u RH rezultat je sporog rješavanja zahtjeva za potporu iz EU potpora za razvoj poljoprivrede jer su to narudžbe i zbog toga zakašnjele isporuke, po aplikacijama za potpore od prije 2 godine i više! Natječaj Agencije koji je u tijeku, pobudio je trenutno interes za investiranjem u poljoprivredu pa i za traktore i traže se ponude i provode obvezni natječaji u sklopu pripreme i kompletiranja zahtjeva za potpore. Na ovaj natječaj će se prijaviti tisuće poljoprivrednika pa će obrada pristiglih zahtjeva trajati godinama. Naime, ona i sada traje godinama iako nema već drugu godinu natječaja u tijeku (primjerice natječaji oni od predlani, kao npr. onaj za navodnjavanje).

Zbog ukupnog pada prodaje traktora u Europi, skratili su se rokovi isporuke i nema većih povećanja cijena što uz inflaciju, višu od podizanja cijena, praktično znači pad cijena traktora. Sada bi trebalo kupovati! A kod nas je očekivati pad prodaje jer će poljoprivrednici čekati potpore, kao što je to bilo od 2010. do 2016. godine.

Centar za vozila je za 2023. godinu zabilježio da je ukupno registrirano 143.080 traktora. Za 5589, odnosno za 4 % više nego u 2022. Po istim podacima proizlazi da je lani registriran 4931 traktor starosti do 1 godine i 7284 traktora starosti 2-5 godina. To znači da ih je u proteklih 6 godina novonabavljeno 17777 komada. Naravno, u svim tim brojkama su sadržani quadovi.

Prosječna starost traktora opet porasla!

U proteklih 7 godina nabavljeno je 9656 novih quadova (naspram 8121 traktora) koji kao takvi smanjuju prosječnu starost traktora u RH. Prema podacima Centra za vozila, prosječna starost traktora u 2023. g. porasla na 32,04 godine s predlanjskih 31,98 godina. Rezultat je to redovne starosti traktora koji se registriraju i koji nisu u mogućnosti smanjiti niti mladi niti novi quadovi te daljni uvoz rabljenih traktora iz EU. U 2023. godini je po prvi puta registriran 3461 rabljeni traktor.

U tom broju je sadržano svega 40 rabljenih quadova. Jer kupci quadova kupuju uglavnom nove. Imaju kapitala, kredite i poticaje! U rabljenim traktorima u 2023. godini kao i u svim prethodnim godinama od 2014. kada ih je prvi puta registrirano 20.740 komada, uključeni su traktori koji su uvezeni ili nabavljeni na EU tržištu, ali i oni koji su promijenili vlasnike na domaćem tržištu.

Postavlja se i pitanje ima li smisla dalje upozoravati na nelogičnost izjednačavanja traktora i quadova, na sporost u rješavanju zahtjeva za potpore iz EU sredstava za ruralni razvoj, na štetnost nabave starih traktora, na nezastupljenost poljoprivrednika u Odboru za praćenje korištenja EU sredstava ili potrebu povećanja iznosa potpora za čiste poljoprivredne namjene?

Tablica: Novoregistrirani traktori u RH (01.01.-31.12.; 2014.-2023.)

Izvor: Udruga prodavatelja poljop. meh. i opreme u RH

Prethodni članakŠto trebate znati o novoj zakonskoj regulativi o biljnim biostimulansima?
Sljedeći članakJe li ekološka proizvodnja rješenje za spas hrvatskog voćarstva?
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.