Obrada tla disk lancima prvenstveno dominira u SAD-u u kojima je 96 % površina pod nekim oblikom reducirane obrade. Najveća dobrobit je u smanjivanju evaporacije prekrivanjem tla žetvenim ostacima.

Minimaliziranjem prohoda smanjuje se gaženje i povećavamo prozračivanje tla što je neophodno za disanje korijenovog sustava. Za optimalizaciju agrotehničkih zahvata potrebno je uskladiti pedološke i klimatske čimbenike. Kontinuirana klasična obrada tla može dovesti do štete na strukturi i ekologiji zemljišta.

Koje su prednosti plitke obrade tla?

Plitka obrada ima prednosti:

1. Smanjeno procjeđivanje herbicida u podzemne vode

2. Manji gubitak površinskog sloja

3. Potrebne su manje količine organskog i mineralnog gnojiva

4. Ispuštanje manje količine CO₂ iz tla –smanjenje emisije stakleničkih plinova u atmosferu

5. Smanjeni utrošak  goriva, rada i opreme

6. Povećava se količina infiltrirane vode u gornjem sloju tla

7. Povećani broj korisnih insekata

8. Veća mikrobiološka aktivnost

Nedostaci plitke obrade tla

Međutim plitka obrada ili izostanak obrade za sobom povlači i neke nedostatke:

1. Nije prikladna za svaki tip tla

2. Povećana upotreba herbicida

3. Potrebna je prilagođena mehanizacija

Ovakav način agrotehnike se može prakticirati na strništima. Uređaj za obradu usitnjava internodije odnosno strn zaostalu nakon žetve.

Cilj je:

1. Ubrzavanje razgradnje organske tvari

2. Vraćanje organske  – humusne tvari natrag u tlo – čime se zaokružuje razgradnja materije na samom polju

3. Zaštita gornjeg sjetvenog sloja tla – od jakih kiša i isušivanja

Tehnologija lančastih diskova

Početak pripreme tla može biti pomaknut ranije u sjetvenu sezonu. Gornji sloj sasječenog malča štiti zemljište od erozije. Tehnologija lančastih diskova vrlo dobro djeluje i na iskorjenjivanje korova. Izbacuje biljke na površinu, odvaja korijenski sustav od zemlje i izlaže ih isušivanju od sunca. Ujedno stimulira i rast korovskog sjemena, osiguravajući njegovo ravnomjerno nicanje prije sadnje ili sjetve nekog usjeva. U tom slučaju možemo jednokratno koristiti neki herbicid prije sjetve ili sadnje.

Sustav obrade tla, nulta obrada tla takozvani zero tillage

Disk sa šiljcima – bolje usitnjava biljne ostatke,učinkovit kod uklanjanja korova, sam se čisti od blata
Konkavni disk – dobro miješa tlo, izuzetna učinkovitost prilikom malčiranja biljnih ostataka i poravnavanja tla

Sjetvena posteljica je optimalno pripremljena za sjetvu u jednom prohodu. Sjemenu je osiguran optimalni start klijanja. Uređaj se može koristiti i za unošenje pokrovnih usjeva u zemljište odnosno za zelenu gnojidbu, travnjak i pašnjak. Opremljen je sa sijaćicom i tako obavlja sve operacije u jednom prohodu. Tako se smanjuje i pritisak odnosno gaženje tla.

Za prilagodbu različitim operacijama – priprema za sjetvu, sječenje strni, unošenje siderata imamo i različite vrste diskova koji se montiraju na radni dio stroja. Opseg diskova se kreće od 25-215 mm. Manji razmak između diskova stvara kontinuiranu pokrivenost u plitkom sloju tla. Glatka površina diska smanjuje nakupljanje blata. Može se uklopiti i u klasičnu agrotehniku nakon oranja. Postoji niz opcija napetosti lanaca, težine diskova, njihovog rasporeda i oblika za dobro usitnjavanje gruda i poravnavanje površine.

Izrađuju se u modelima različite dužine od 4 – 12 m. U transportu se mogu sklopiti na 2-3 m. Diskovi se mogu postavljati i u različite položaje na uređaju. Potrebna snaga za rad traktora je ovisna o dužini stroja i kreće se od 75-200 KS. Optimalna radna brzina 7-11 km/h. Podizanje i prilagođavanje diskova je preko hidraulike traktora. Sustavi bez obrade ili sustavi plitke obrade tla pridonose zadržavanju CO₂ u tlu čime se umanjuju posljedice klimatskih promjena.

Foto: kellytillage.com

Prethodni članakPoželjan utovarivač izvrsnih radnih performansi za stočarske farme
Sljedeći članakGnojidba maslina nakon berbe plodova
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.