Na vrijeme i kvalitetno izvađeni krumpir je jamstvo boljeg i dužeg skladištenja. Gomolj ne smije biti blatan, mokar i proklijao, te je važno da ne bude mehaničkih oštećenja, za što treba osigurati dobar kombajn.

Kad se krumpir uskladišti u dobroj kondiciji i prethodno sortira, lakše se održavaju mikroklimatski uvjeti. U današnjim meteo uvjetima klimatskih ekstrema, ovu operaciju valja obaviti brzo i uhvatiti svaki optimalni dan. Kapacitet kombajna se treba prilagoditi veličini OPG-a i financijskim mogućnostima.

Samohodni kombajni za vađenje krumpira

Četveroredna varijanta kombajna ima snagu motora 469 KS. Razmaci redova u sadnji se prilagođavaju razmacima 75 i 90 cm. Uz krumpir može ubirati mrkvu i luk. Kapacitet spremnika je 8 tona. Manja dvoredna varijanta ima pogon preko traktora snage 120 KS. Radi neovisno o broju okretaja priključnog vratila čime sve jedinice ravnomjerno rade, a ujedno je i manja potrošnja goriva. Dvije glavne mreže jamče učinkovitost razdvajanja gomolja i zaštitu gomolja od mehaničkih oštećenja. Rad preko dva remena smanjuje valjanje gomolja i poboljšava prosijavanje tla, kamenja i ostataka cime, a radi preko pogona traktora od 130 KS.

kombajni za vađenje krumpira
 Samohodni kombajn SPIRIT 8200 za krumpir,mrkvu i luk

Kombajn za vađenje cikle i krumpira

Širina usisne trake je 2,970 mm. Posjeduje 2 trake da se smanje zagušenja i za brži rad. Spremnik ima kapacitet 7t gomolja. Sustavi za upravljanje mogu automatski regulirati brzinu dizala i usisne trake na osnovi podataka o jačini usisa gomolja. Kombajn ima integrirani sustav zaštite od kamenja tako da se svi njegovi dijelovi kontinuirano štite. Stroju je težina ravnomjerno raspoređena redizajniranjem zadnje osovine i pomicanjem spremnika goriva te teleskopska prednja osovina koja omogućava uporabu širokih kotača. Time je sabijenost tla manja, a obrada tla nakon vađenja lakša. Čišćem gomolju doprinosi i kombinacija separatora.

kombajn za krumpir
Kombajn za vađenje krumpira i cikle

Radni zahvat gigantskog kombajna s 530 KS i sofisticiranim nadzorom vađenja i čišćenja je 4 reda sa spremnikom za 15t gomolja. Ima ugrađen SE – sustav s više razina transportnih i podiznih sita. Posjeduje i široku rešetku s vijčanom trakom. Berba je čista sa što manje primjesa tla, kamenja i ostataka cime. Kombajn je širok 3,5 m radi transportnog preklapanja trake. Ispred usisne jedinice nema kotača što omogućava manje zbijanje i oštećenje.

Sustav „speedtronic“ stvara uvjete za brže odvajanje nadzemnog djela što rasterećuje rad motora. Nakon separiranja, gomolj pregledavaju tri radnika. Sustav manevriranja kombajnom je sofisticiraniji od bilo kojeg tipa traktor/prikolica. Četiri kotača se nalaze u položaju rakovice tako da svaki kotač ide za svježim tragovima. Pro cam video nadzor omogućava vozaču kontrolu na monitoru bez mrtvih kuteva.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObavijest za pčelare o Nacionalnom pčelarskom programu za 2022. godinu
Sljedeći članakEko Terra vas poziva na Dane otvorenih vrata!
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.