AgroForum kojeg organizira Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, predstavlja interaktivnu platformu koja povezuje znanost i praksu, odnosno znanstvenike, gospodarstvenike i stručnjake u identificiranju ključnih izazova u realnom sektoru te rješavanju aktualnih pitanja u poljoprivredi, a namijenjen je svima zainteresiranima za suvremene teme i izazove u sektoru poljoprivrede. Tema okruglog stola održanog na FAZOS-u sredinom veljače bila je: Bespilotni zrakoplovi (dronovi) u poljoprivredi – mogućnosti primjene i zakonske odredbe.
Iako centimetarski precizni i sigurniji od klasične mehanizacije, dronovi se u Hrvatskoj i dalje tretiraju kao avioni i helikopteri — što od poljoprivrednika zahtijeva mukotrpno ishodovanje dozvola i certifikata, dok su u mnogim državama EU pravila već prilagođena modernoj tehnologiji. Na taj problem su upozorili stručnjaci, proizvođači i znanstvenici na AgroForumu u Osijeku, gdje je upravo regulativa bila u središtu rasprave.
Kad Tomislav Brlošić, mladi poljoprivrednik iz Piškorevaca, podigne dron iznad svojih oranica, u nekoliko minuta vidi ono što bi mu nekad oduzelo pola dana. Godinama koristi dronove za nadzor usjeva i praćenje stanja na terenu, no svaki let iznad vlastitih površina zahtijeva niz dozvola i administrativnih koraka — od prijave leta do posebnih odobrenja.
Dronovi nam stvarno pomažu — možemo obići stotine hektara u kratkom vremenu i vidjeti ono što se okom ne primijeti. Ali tehnologija je skupa, a regulativa nas ne prati.
O tim je problemima Brlošić progovorio tijekomAgroForuma, u čijem središtu zanimanja je bio upravo taj jaz između onoga što tehnologija omogućuje i onoga što propisi dopuštaju.
Dronovi kao autonomni sustavi, a ne zrakoplovi
Moderator skupa, izv. prof. dr. sc. Ivan Plaščak, otvorio je raspravu napomenom kako se o ovoj temi razgovara upravo ondje gdje se njezine posljedice najviše osjećaju — u Slavoniji i Baranji, regiji koja je danas poligon za digitalnu transformaciju poljoprivrede. U fokusu skupa bili su bespilotni zrakoplovi — ne samo kao letjelice, nego kao autonomni robotski sustavi za preciznu aplikaciju i prikupljanje podataka, koji izravno utječu na održivost, ekonomičnost i ekološki otisak proizvodnje hrane. Plaščakje naglasio kako današnji dronovi koriste centrifugalnu atomizaciju, precizno pozicioniranje i algoritme umjetne inteligencije koji omogućuju primjenu sredstava za zaštitu bilja s centimetarskom točnošću. Time se smanjuje potrošnja kemikalija i vode, štiti tlo, a operateri izbjegavaju izlaganju pesticidima.
I premda bi se očekivalo da će takva razina preciznosti i sigurnosti olakšati primjenu u praksi, tu nastaje ključni problem: regulativa jednostavno nije popratila tehnološki iskorak. Prema važećoj nacionalnoj regulativi, bespilotni zrakoplovi se i dalje svrstavaju u istu kategoriju kao poljoprivredni avioni i helikopteri. Zakon načelno zabranjuje primjenu pesticida iz zraka, uz stroge iznimke koje je u praksi vrlo teško ishoditi. Plaščak je zato postavio ključno pitanje: je li dron koji aplicira sredstva s visine od svega tri metra, koristeći potisak za sprječavanje zanošenja, doista „zrakoplov“ u tradicionalnom smislu — ili je riječ o letećoj prskalici koja po funkciji više nalikuje traktorskoj prskalici ili atomizeru?
Znanost je spremna, ali propisi kasne
Znanstvenici s FAZOS‑a predstavili su rezultate istraživanja o primjeni senzora na letjelicama za rano otkrivanje bolesti usjeva, optimizaciju gnojidbe i precizno doziranje zaštitnih sredstava. Tehnologija je, naglašavaju, već sada dovoljno razvijena da može revolucionirati proizvodnju. No, zabrinutost izazivaju postojeći propisi o upravljanju dronovima u zračnom prostoru iznad poljoprivrednih površina.
Redoviti profesor s FAZOS-a, Mladen Jurišić upozorio je da se tehnološki razvoj odvija brže od zakonodavnog, a da je jaz između prakse i propisa sve veći. Regulativa kasni, debelo kasni za nama. Sudjelovao sam u brojnim raspravama i procesima donošenja zakona i iz prve ruke vidim koliko sporo sustav reagira. I opet se postavlja isto pitanje: zašto se dron za aplikaciju poistovjećuje sa zrakoplovom? I Talijani i Mađari to rade bez problema, a mi se i dalje borimo s istim preprekama.
Upozorio je i na širi kontekst digitalizacije: Ako nas se tretira kao da moramo biti digitalni, a mi smo svega osam posto digitalizirani, dok je Danska na 82 posto, onda nas nemojte kočiti. Ako je imperativ da budemo digitalni, da zamjenjujemo radnu snagu i imamo čist proizvod, onda pravna legislativa i resorno Ministarstvo poljoprivrede to moraju pratiti.
Jurišićje naglasio kako je upravo to svrha ovakvih foruma: približiti znanost proizvođačima, potaknuti ih na primjenu novih tehnologija i pokazati da modernizacija donosi i veću vrijednost proizvoda. Kao ilustraciju naveo je primjer vina, gdje razlike u pristupu i tehnološkoj razini dovode do velikih razlika u tržišnoj cijeni — frankovka iz Feričanaca može postići 50 eura po butelji, dok se ista sorta u drugim dijelovima Slavonije prodaje za svega nekoliko eura.
Na forumu se moglo čuti i kako se u pojedinim statističkim evidencijama traktori vode u istoj kategoriji s quadovima — apsurd koji dodatno pokazuje koliko je sustav zastario.
Kad dron postaje alat, a ne iznimka
U panel raspravi sudjelovao je Davor Rac, voditelj odjela precizne poljoprivrede u tvrtki Jerković d.o.o., koji je iznio iskustva iz prakse i naglasio da su dronovi već sada sastavni dio suvremene proizvodnje. Rac je pojasnio da se dronovi koriste za mapiranje, praćenje stanja usjeva, detekciju bolesti i štetnika te optimizaciju gnojidbe i zaštite bilja.
Istaknuo je da proizvođači imaju pristup naprednoj tehnologiji, ali da ih birokratske prepreke često usporavaju ili potpuno onemogućuju u njezinoj primjeni. Prema njegovim riječima, tehnologija je spremna i dostupna, no zakonski okvir još uvijek ne prati potrebe prakse.
EU mijenja pravila, ali ograničenja i dalje koče praksu
Regulatorni izazovi bili su u fokusu i izlaganja Ivice Delića, načelnika Sektora fitosanitarne politike Ministarstva poljoprivrede. Istaknuo je da je hrvatsko zakonodavstvo u potpunosti usklađeno s europskim, ali da se i sama Europska unija nalazi u procesu prilagodbe. Europska komisija odlučila je olakšati primjenu sredstava za zaštitu bilja iz zraka, a u tom smjeru obuhvaćamo i dronove, rekao je.
Trenutno je u Bruxellesu u razmatranju tzv. omnibus paket zakona koji uređuje sigurnost hrane i hrane za životinje, a dio tog paketa odnosi se upravo na modernizaciju pravila o primjeni sredstava iz zraka. Ipak, Delić je naglasio da niti jedna članica EU trenutačno ne dopušta primjenu dronova bez dodatnih dozvola.
U takvim okolnostima, gdje se regulativa mijenja sporo i uz brojna ograničenja, ključnu ulogu preuzimaju obrazovne institucije koje mogu ubrzati primjenu novih tehnologija u praksi.
Obrazovanje i regija kao pokretači promjena
Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti, prof. dr. sc. Tomislav Vinković, naglasio je da obrazovne institucije imaju ključnu ulogu u ubrzavanju digitalne transformacije. Naši studenti moraju izlaziti spremni za rad s dronovima, GIS sustavima, senzorima i digitalnim platformama. Bez toga ne možemo očekivati da će poljoprivreda uhvatiti korak s Europom.
Osječki fakultet već provodi niz projekata i suradnji s industrijom, ali potrebno je više ulaganja u opremu i istraživanja kako bi se znanje brže prenosilo na gospodarstva.
Digitalna transformacija nije opcija, nego nužnost
AgroForum je jasno pokazao da hrvatska poljoprivreda ima znanje, volju i tehnologiju. Ono što nedostaje jest regulatorni okvir koji će omogućiti da se ta tehnologija doista koristi.
Dok se omnibus paket ne usvoji i dok EU ne definira jasniji okvir za primjenu dronova, digitalna poljoprivreda u Hrvatskoj napredovat će sporije nego što bi mogla. No poruka foruma je jasna: ako želimo biti konkurentni, moramo ubrzati korake prema modernoj, preciznoj i održivoj poljoprivredi.
