Kvaliteta tla presudan je čimbenik uspješne poljoprivredne proizvodnje. Zbog nepovoljnih prirodnih uvjeta i dugotrajnog nepravilnog korištenja, mnoga tla gube svoja proizvodna svojstva. Melioracijski zahvati predstavljaju skup mjera kojima se poboljšavaju fizikalna, kemijska i biološka svojstva tla, čime se stvaraju uvjeti za stabilniju i održiviju proizvodnju.

Melioracijski zahvati u poljoprivrednoj proizvodnji se mogu podijeliti na tri vrste.

Hidrotehničke melioracije

Uključuju obranu od poplava,odvodnju viška vode i navodnjavanje. Obuhvaćaju gradnju nasipa, uređenje vodotokova, izradu kanala, retenciju i akumulaciju. Cilj je stvoriti ravnotežu između tla i biljaka te povoljne vodozračne odnose. Odvija se kroz različite sustave za odvodnju i navodnjavanje.

Kulturnotehničke melioracije

Obuhvaćaju čišćenje raslinja, vađenje panjeva ravnanje i terasiranje zemljišta, podizanje šumskih vjetrobranskih pojaseva. Cilj je smanjiti djelovanje erozije zemljišta vjetrom i vodom.

Agrotehničke melioracije

Cilj mjera je poboljšavanje plodnosti na tlima koja još nisu u funkciji poljoprivrede, ali i na onima koja to jesu. Uključuju mjere duboke obrade tla – rigolanje, podrivanje, meliorativnu gnojidbu, kalcifikaciju, humizaciju i organsku gnojidbu. U praksi se naši poljoprivrednici najčešće susreću s problematikom neodržavane kanalske mreže. Cijevna drenaža s ukopanim perforiranim cijevima je učinkovita ako sustav odvodnih kanala funkcionira. U protivnom dolazi do preplavljivanja zemljišta od strane poplavnih voda. Na površinama koje se planiraju drenirati treba najprije utvrditi stanje zemljišta ispod površine odnosno gdje se nalaze nepropusni slojevi i na kojoj dubini. Drenaža poboljšava aeraciju, smanjuje eroziju, stagnaciju vode na površini i poboljšava produktivnost poljoprivrede.

Stroj za podrivanje i drenažu

Ovaj višenamjenski priključak može obavljati podrivanje na 50 – 90 cm dubine i dreniranje sa cijevima 50 -125 mm promjera, dok je širina rova 1,20m. Ima prilagodljivi okvir s 1-3 radna tijela i raonik i crtalo se mogu zamijeniti. Dobro ulazi u tlo zahvaljujući dugom okviru koji olakšava izradu jaraka, a na traktor se priključuje u tri točke, s tim da je za rad potreban traktor snage 150-250 KS. Od dodatne opreme se može ugraditi spremnik za šljunak koji se postavlja oko drenažnih cijevi. Cilj je osigurati dobar protok vode i zaustavljanje čestica tla koje mogu uzrokovati začepljenja. Također se može montirati i kotač za regulaciju dubine zahvata.

Stroj za podrivanje i drenažu (Foto: Rabaud.com)

AFT 100

Vrlo efikasan uređaj koji se odlikuje velikom brzinom rada i ima mogućnost promjenjive dubine  – 1m, 1,2m, 1,4m, 1,6m, 1,8m. Širina rova se može prilagoditi od 125-300 mm. S obje strane rova zemlja se nanosi pomoću dva svrdla, a dubina se može kontinuirano mijenjati pomoću automatske kontrole laserom.

Od dodatne opreme se može ugraditi sustav za čišćenje zemlje s radnih dijelova stroja. Zatim lanac za teške uvjete rada osobito velike vlažnosti tla. Dodatno se ugrađuju i žljebovi za polaganje cijevi i laserska kontrola. Za rad su potrebni traktori od 80-160 KS s vario mjenjačem. Stroj je robusan i izdržljiv.

AFT 100 za teške uvjete rada (Foto: trenchers.co.uk)

Rovokopači

Ovi strojevi služe za iskop i održavanje jaraka za odvodnju i za navodnjavanje. Jednokotačni rovokopači se priključuju na traktore ili gusjenična vozila. Uglavnom su povoljni za male kanale i manje površine. Jednostruki rovokopači služe za iskope uz međe posjeda ili usjeva koje treba zaštititi ili u slučajevima kada treba tlo izbaciti samo na jednu stranu. Dvostruki rovokopači mogu iskapati dublje i šire kanale na svim tlima osobito teškim glinama i ilovačama. Rovokopači se mogu koristiti na otvorenim poljima i zatvorenim površinama plastenika. Osiguravaju veliku čistoću rada te se osigurava konstantna i jednaka dubina čime je i voda dobro kanalizirana.

Prethodni članakOreo užitak
Sljedeći članakCOP 30: Povijesni fond, ali bez “zbogom” nafti
Zoran Maričević, dipl.ing.agr.
Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994.g. na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu, a od 2000.g. i kao Naslovni znanstveni asistent na Veleučilištu u Karlovcu. Rođen je 1967. godine u Karlovcu gdje završava osnovnu i srednju školu. Diplomirao 1994. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Ratarstvo. Od 1995.g. radi kao profesor stručnih predmeta u Prirodoslovnoj školi u Karlovcu. Bio je aktivni sudionik Domovinskog rata, uključen kao branitelj na prvim crtama obrane grada Karlovca. Kao pripravnik radio je na Farmi Šumbar poduzeća PPK Karlovačka mesna industrija na poslovima Tehnologa biljne proizvodnje. Tamo je iz prve ruke kroz praksu stekao znanje i iskustvo. Od kraja 1995. do danas, zaposlen je u srednjoj Prirodoslovnoj školi u Karlovcu kao profesor stručnih predmeta u poljoprivredi, u više smjerova koje škola ima. Od 2000. godine radi i na Veleučilištu u Karlovcu kao Naslovni znanstveni asistent. Predaje na smjeru Lovstvo i zaštita prirode na Katedri „Proizvodnja hrane i hranidba divljači“. Piše stručne članke u više stručnih časopisa, a napisao je i knjigu „U gorske oaze“ kao stručno edukativnu literaturu za studente. Zbog popularizacije i edukacije najmlađih članova našeg društva napisao je i slikovnicu „Marko uči o životinjama“.