Sušenjem krme u polju povećava se sadržaj suhe tvari, ali i gubici hranjivih tvari, dok se siliranjem krme s visokim sadržajem vode smanjuju gubici hranjivih tvari u polju, ali se povećavaju u silosu ocjeđivanjem silažnog soka. Siliranje visoko vlažne krme omogućuje izostavljanje rastresanja i okretanja, te je manji broj prohoda sa strojevima, manji utrošak goriva, manje onečišćenje krme i manje zbijanje tla.
Različite metode konzerviranja krme, s obzirom na sadržaj suhe tvari, različito utječu na gubitke hranjivih tvari. Sijeno sadrži oko 85% suhe tvari i potrebno je nekoliko dana sušenja u polju do sadržaja vode < 20%. Prije skladištenja sijeno se mora osušiti na 15% do 23% sadržaja vode. Sjenaža ili travna silaža (engl. grass silage) je silirana provenuta trava, travnodjetelinska smjesa i lucerna. U Hrvatskoj se za različite tipove travne silaže uvriježio naziv sjenaža (engl. haylage). Sadržaj suhe tvari kod kvalitetne travne silaže je od 30% do 40% pri optimalnoj visini košnje između 5 i 7 cm, dok niža visina košnje od 5 cm uzrokuje veće onečišćenje krme s tlom. Kod višeg reza, pokošena krma je položena na višu stranu, a ne na tlo i bolje se suši, te strojevi za rastresanje, okretanje i prigrtanje djeluju manje agresivno na krmu koja se i manje onečišćuje tlom.
Mehanički gubici hranjivih tvari
U postupku spremanja krme nastaju gubici hranjivih tvari uzrokovani procesima disanja biljnih stanica, prokišnjavanjem, fermentacijom i mehaničkim tretiranjem. Mehanički gubici hranjivih tvari nastaju prilikom košnje i kondicioniranja, sušenja krme na polju rastresanjem i okretanjem, sakupljanjem u zbojeve, zatim sakupljanjem sa samoutovarnom prikolicom, prešom ili krmnim kombajnom. Provenuta biljna masa se mrvi i lišće otpada kao posljedica rada strojeva koji zupcima pri rastresanju, okretanju i prigrtanju otkidaju lišće, pogotovo kada je krma prosušena na manje od 40% sadržaja vode. Drobljenje i otpadanje lišća osobito je izraženo kod djetelina, lucerne i travno-djetelinskih smjesa, jer se lišće u kojem se glavni dio hranjivih tvari suši znatno brže od stabljike. Kod sušenja krme na polju gubici suhe tvari za 24 h ili manje, uobičajeno iznose od 10 do 30 g kg-1 travne mase, odnosno od 1 do 3%, dok kod duljeg sušenja mogu iznositi i do 130 g kg-1 svježe travne mase, odnosno i do 13%. Gubici hranjivih tvari pri rastresanju i okretanju provenute krme su od 0,5 do 3,0% suhe tvari za trave, dok kod lucerne mogu biti višestruko veći, i do 6 puta. U povoljnim uvjetima gubitak hranjivih tvari pri spremanju sijena lucerne može biti do 19%, a u nepovoljnim do 63%, no najčešći raspon gubitaka od 5 do 40% nastaje mrvljenjem i otpadanjem lišća. U postupku sušenja krme smanjuje se probavljivost krme, sadržaj vitamina C, a predugim sušenjem i sadržaj beta-karotena. Gubici hranjivih tvari u polju ovise o metodi konzerviranja, vremenskim prilikama, biljnoj vrsti i njenoj fenološkoj zrelosti u trenutku košnje, te o strojevima za tretiranje mase. Za postizanje željenog sadržaja suhe tvari u krmi u što kraće vrijeme, a uz što manje gubitke hranjivih tvari i onečišćenja tlom, potrebno je koristiti strojeve velikog radnog učinka koji se u radu dobro prilagođuju konfiguraciji terena.
Izravnim siliranjem neprovenute travne mase može se izostaviti primjena rotacijskih rastresača-okretača. Ušteda je u smanjenoj potrošnji goriva i manje je zbijanje tla, no može se izgubiti više od 10% suhe tvari zbog ocjeđivanja silažnog soka iz silosa. Pri lošim vremenskim uvjetima bolje je izravno siliranje, jer odgađanjem košnje gubici hranjivih tvari mogu biti veći. Za siliranje trava visokog sadržaja vode koriste se aditivi – poboljšivači stabilnosti silaže. Vrste bilja s nižim sadržajem šećera, a više proteina manje su pogodne za siliranje, te ih je također potrebno tretirati aditivima u postupku siliranja. Nasuprot izravnog siliranja neprovenute mase, spremanje sijena ima niže troškove, no pri tom postupku mogu nastati veliki mehanički gubici hranjivih tvari.
Rastresanje i okretanje krme na polju
Rastresanjem i okretanjem ubrzava se sušenje biljne mase na polju. Okretanjem se preokreće donji sloj krme, bliži tlu, te ga se izlaže djelovanju sunčeve topline i cirkulaciji zraka. Rotacijski rastresačokretač ima dva ili više rotora sa zupcima koji se u parovima okreću nasuprotno i pri tom tretiraju biljnu masu. Zavisno kutu nagiba rotora, stroj rastresa ili okreće biljnu masu. Rotor podupire kotač s pneumatikom, a prilagođavanje neravninama terena omogućuje zglobni okvir. Prednosti rotacijskog rastresača-okretača su velika radna brzina, veliki radni zahvat, dobra prilagodba konfiguraciji terena, te dobar radni učinak. Nedostaci su mogući gubici krme zbog otkidanja sitnih dijelova lišća (mehanički gubici hranjivih tvari), te što kod već prosušene mase treba smanjiti broj okreta rotora i mogućnost otkidanja zubaca pri nailasku na kamen ili slično. Povećava se udio rastresača-okretača većih radnih zahvata, iznad 8,00 m. Rotacijski ratresači-okretači radnog zahvata iznad 15,00 m nisu pogodni za priključivanje na trozglobnu poteznicu, te su vučeni. Tvrtka Kuhn proizvodi rastresačokretač radnog zahvata od 17,20 m; model GF 17002 GII čiji radni učinak može biti i do 15 ha h-1. Desna i lijeva sekcija su na krajevima spojene remenom s vučnim rudom radi ublažavanja naprezanja glavnog okvira s rotorima i osiguravanja stabilnosti u radu. Proizvođač Krone je razvio vučene rastresače- okretače koji za pogon trebaju snagu od 18 kW za radni zahvat od 5,50 m, a 37 kW za radni zahvat od 8,80 m. Modeli Krone-a do 11,00 m radnog zahvata i 10 rotora se mogu priključivati na stražnju trozglobnu poteznicu. Za postizanje visokog učinka bitno je usklađivanje radnog zahvata kosilice i rotacijskog rastresača-okretača. Razmak između otkosa mora se podudarati s razmakom između parova rotora, tako dva rotora ravnomjerno rastresaju otkos bez gaženja kotačima traktora. Veliki radni zahvat od 19,60 m ima model Krone KWT 2000 i može ostvariti učinak od 18 do 20 ha h-1. Tvrtka Lely je najavila i predstavila rotacijski rastresač-okretač Lotus 2010 radnog zahvata većeg od 20,00 m. U transportu rotacijskih rastresača-okretača okvir s rotorima se preklapa i podiže ili sklapa prema nazad da bi se postigla dozvoljena transportna širina na cestama. Priključci većeg radnog zahvata imaju dodatne transportne kotače koji su u funkciji samo tijekom transporta po cestama.
Tvrtka Claas proizvodi modele Volto 1100 i 1100 T radnog zahvata od 10,70 m s Max spread koncepcijom (zupci su postavljeni tangencijalno na rotor), što omogućuje šire i kvalitetnije rastresanje, viši učinak i nježnije tretiranje krme. Ruke rotora na kojem su pričvršćeni zupci su na krajevima zakrivljene pod kutom od 29.3°. Proizvođač Pöttinger za rastresače- okretače modele Hit koristi rotore sa zakrivljenim rukama, također radi boljeg rastresanja krme. Tvrtka Lely je za model Lotus razvila specijalno zakrivljene zupce prema unatrag poput kuke što im omogućuje veću savitljivost, veći nagib rotora pri okretanju krme i kvalitetno tretiranje krme bez obzira na promjer rotora. Neki proizvođači ugrađuju rotore malog promjera koji osiguravaju vrlo dobru kvalitetu rastresanja i okretanja, te do 33% brže sušenje, nakon trećeg prohoda proces sušenja je učinkovitiji, a što je bitno kod spremanja sijena.
Bez obzira na sve veći udio kosilica s kondicionerom (uređajem za mehaničko tretiranje krme) na tržištu, rotacijski rastresači- okretači će i dalje zadržati značaj u spremanju sjenaže i sijena, kao i zbog vremenskih uvjeta koji ne omogućuju korištenje kondicionera.
Nastavlja se…
