Dopredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije, Franjo Dominković, dipl. oec., analizirao je podatke Centra za vozila Hrvatske (CVH) u uobičajenom pregledu starosti prema vrstama vozila registriranih u 2025. godini.

U pregledu CVH evidentirano je 152.593 traktora prosječne starosti od 31,93 godine, od toga je evidentirano 7.331 traktora starosti od jedne godine i 127.003 traktora starosti deset i više godina. Razlika se odnosi na traktore starosti od dvije do pet, odnosno šest do devet godina.

Uloga quadova u statistici i stvaran broj traktora

Tvrdimo s velikom sigurnošću da su u evidentirane traktore kod Centra za vozila uključeni i quadovi. Pa je ukupan broj traktora (kad se podaci CVH umanje za ukupno novoregistrirane quadove, kad su se 2017. počeli uvoziti u Hrvatsku pa do kraja 2025. godine, u količini od 17.291 komad) 135.302 komada. To je za 20.989 traktora više nego u 2016. godini (godini bez quadova) kad je CVH ukupno registrirao 114.313 komada prosječne starosti 30,06 godina. Na povećanje nabave traktora u R. Hrvatskoj uvelike je utjecala i nabava rabljenih traktora za male i mlade poljoprivrednike (Mjere 6.1.1. i 6.3.), smatra Dominković.

Dodaje da je prema podacima zagrebačkog Agronomskog fakulteta od 2013. do 2020. godine ukupno izdano certifikata za unos/uvoz rabljenih 12.211 traktora. Po natječajima iz mjere 6, podmjera 6.1. „Potpora mladim poljoprivrednicima (4 natječaja od 5. listopada 2015. do 12. listopada 2021. godine) odobreno je i isplaćeno 1.722 potpore – programa. A iz 4 natječaja i Podmjere 6.3. „Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ isplaćena je 6.887 potpora do maksimalnog iznosa od 15.000,00 € za male poljoprivrednike. Nakon isteka pet godina od dobivanja potpora ti se traktori međusobno prodaju u RH kao rabljeni traktori kojih se promet od 2014. do 2025. godine prikazuje u priloženoj tablici Uvoz/nabava rabljenih traktora u RH.

Prodaja novih traktora u 2025. godini

U nastavku se daje još nekoliko podataka o prodaji traktora u Republici Hrvatskoj u 2025. godini kad ih je novoregistrirano 997 komada. Svih kategorija, i to je prvi put u promatranih 20 godina da je broj novoregistriranih traktora nadmašio broj traktora novih/prodanih u Sloveniji za 98 komada. U susjednoj zemlji lani je prodano 899 komada, 33 komada tj. 3,5% manje nego u 2024. godini.

U Sloveniji su najveći pad prodaje zabilježila sva tri brenda grupacije CNH tj. Steyr, New Holland i Case, a najveći porast prodaje u odnosu na 2024. godinu ostvarili su Kioti, Farmtrac i gotovo svi brendovi iz grupe Same Deutz Fahr, osim Huerlimana koji je ostvario pad prodaje, ali je interesantno da se ovi traktori još prodaju u Sloveniji. U Srbiji je u 2025. godini povećana prodaja novo uvezenih traktora, a smanjena nabava rabljenih traktora. Oni za izračun koriste podatke iz carinske evidencije i moguće je da je dio traktora na kraju godine na zalihama kod trgovaca. Ukupno je uvezeno 3865 novih i 896 rabljenih, navodi Dominković.

Struktura tržišta prema snazi i podrijetlu traktora

No, u strukturi su najviše zastupljeni kod novih traktora kineski koji čine 51% udjela u ukupno uvezenim traktorima. Slijede s 25% Indija, sa po 6% Bjelorusija i Turska. Zapadne traktore predvodi Italija s 5%, Njemačka s 3%, Velika Britanija s 2%,a svi ostali su do 1% iz 8 zemalja. Dobar dio traktora s Istoka se uvozi u dijelovima i sklapa u Srbiji. Veliku većinu traktora čine traktori manjih snaga. Od 18 do 37 kW uvezeno je u 2025. godini 1235 komada, od 37 do 75 kW uvezeno je 999 traktora, a iznad 130 kW svega 95 komada.

Struktura traktora po zemljama podrijetla, snazi motora, ali i prisutnim brandovima u Hrvatskoj, najbliža je Austriji u kojoj je u 2025. godini prodano 3.326 komada standardnih traktora, što je unatoč padu od 10,7% kod ovih traktora, a kod ukupno novonabavljenih traktora uz pad od 6,7% i ostvarenu prodaju 4.745 komada, ipak 4,7 puta više prodanih traktora nego u Hrvatskoj. Naravno da bi pravi odnosi kod usporedbe broja traktora s pojedinim zemljama bili određeniji kad bi se uzeli u odnos broj traktora i broj poljoprivrednika kao i broj obradivih hektara, ukupno i po domaćinstvu.

I bez te računice može se tvrditi da u Hrvatskoj ima dosta traktora u odnosu na broj poljoprivrednika. Ali tu dolazimo do odnosa od gotovo jedan traktor (npr. IMT 539) na malog i starog poljoprivrednika s 2-3 hektara zemlje, i traktor je starosti oko 50 godina. Još uvijek je manjak traktora „zapadne“ proizvodnje i tehnološki opremljenih po zadnjim standardima i potrebama suvremenih poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj, objašnjava Dominković.

UVOZ – NABAVA RABLJENIH TRAKTORA U R. HRVATSKU ZA 2014. – 2025.

Prethodni članakSpremanje travne silaže
Sljedeći članakRazličiti načini konzervacijske obrade
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985. g. u Zagrebu, gdje završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje preddiplomski studij Agroekologija na Agronomskom fakultetu, zatim diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam koji završava 2012. g. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof. dr. sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt) te Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt). Od 2014. urednik u Gospodarskom listu; autor nekoliko stručnih i znanstvenih članaka. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi. U Stil pekarni radio kao prodajni predstavnik tijekom studija. U Interpunktu tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji kao voditelj evenata za razne klijente. Služi se engleskim i osnovno španjolskim jezikom. Područja interesa: precizna i ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, ljekovito bilje, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. Znanstvene publikacije: https://www.bib.irb.hr/pregled/profil/38362