U Hrvatskoj manje od 10 % poljoprivrednih proizvođača koristi digitalne sustave upravljanja poljoprivrednom proizvodnjom. U razvijenim zemljama taj udio je daleko veći. Gotovo 40 % poljoprivrednih proizvođača koristi neke digitalne sustave. Oko 30-ak posto ih se služi informatičkom tehnologijom i vode svoje podatke kroz neke digitalne alate.

Hrvatska danas, osim brojnih EU fondova, ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju kroz Europski fond Next generation. Odnosno Nacionalni program oporavka i otpornosti za korištenje tih sredstava. On osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede. Za digitalizaciju poljoprivrede u NPOO je  namijenjeno čak 77 milijuna kuna.

Digitalne tehnologije imaju potencijal značajno unaprijediti poljoprivredu i uvesti revoluciju u proizvodnji. Mogu pomoći poljoprivrednicima da rade više precizno, učinkovito i održivo. Na taj način mogu značajno povećati svoju produktivnost. Na temelju digitalnih tehnologija i podataka hrvatski proizvođači mogu poboljšati donošenje odluka. Mogu povećati ekološku učinkovitost, što je danas s aspekta obveze koje proizlaze iz novih EU zelenih politika od presudnog značaja za poljoprivrednike, ali i za državu koja mora mjeriti sve parametre onečišćenja. Oni se moraju smanjiti sukladno Strategiji od Polja do stola, zaključak je nove analize tvrtke Smarter.

Istraživanje, inovacije, izgradnja kapaciteta u poljoprivredno-prehrambenom sektoru te digitalizacija procesa proizvodnje financiraju se danas iz brojnih EU fondova i kroz razne inovativne financijske inicijative poput programa Obzor ili Horizont. Hrvatska ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i kroz Program oporavka  i otpornosti koji osigurava značajna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede.

Ukupno je namijenjeno čak 77 milijuna kuna. Od toga je za uspostavu digitalnih javnih usluga – 14 milijuna kuna, pametnu poljoprivredu 50 milijuna kuna te sustave sljedivosti 13 milijuna kuna. Ta sredstava mogu značajno doprinijeti široj upotrebi digitalnih tehnologija u hrvatskoj poljoprivredi. Tehnologije, kao što su umjetna inteligencija , robotika, Internet,  5G mreža, blockchain i superračunala imaju potencijal učiniti poljoprivredu učinkovitijom, održivom i daleko konkurentnijom nego što je to danas.

Ako u doba modernih tehnologija nećemo mjeriti i pratiti koliko se upotrebljava gnojiva, pesticida, antibiotika te koliko se proizvodi organski na svakom poljoprivrednom gospodarstvu, nećemo biti u mogućnosti niti pratiti naše obveze, sukladne EU zelenim ciljevima. Digitalizacija posao proizvodnje hrane čini privlačnijim mlađim generacijama. Nove tehnologije imaju potencijal ponuditi potrošačima veću transparentnost kako se proizvodi hrana. Osim poljoprivrede, digitalne tehnologije su i ključ da ruralne zajednice budu privlačnije za život mladim ljudima smanjujući probleme udaljenosti od velikih gradskih središta, navode iz SMARTER-a.

Izvor: Smarter.hr

Prethodni članakKako suzbiti trsov ušenac?
Sljedeći članakVažnost gnojidbe dušikom u proizvodnji pšenice
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.