Prva interaktivna radionica FAIRshare projekta održana je krajem siječnja 2022. godine. Na radionici je prisustvovalo 10 sudionika pretežno iz poljoprivrednog sektora, te predstavnik Gospodarskog lista. Radionica je održana u organizaciji konzultantske tvrtke IPS Konzalting iz Siska putem online platforme.

Cilj ove radionice bio je pobliže upoznati sudionike s razvojem hrvatske verzije “one-stop“  digitalne platforme za poljoprivrednike, temeljene na austrijskom modelu „My Farm, My Way“, (Moja farma, moj put) koja se razvija u sklopu projekta FAIRshare financiranog iz programa EU Obzor 2020 (H2020). Glavni cilj projekta je osigurati poljoprivrednim savjetnicima i njihovim organizacijama učinkovito korištenje digitalnih alata i usluga za podršku produktivnoj i održivoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Kakva bi trebala biti hrvatska digitalna platforma?

Hrvatska digitalna platforma će sadržavati pregled inovativnih i održivih poljoprivrednih projekata i poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj. Zatim kalendarski pregled aktivnosti u poljoprivrednom sektoru. Ona će i omogućiti prijenos znanja za poljoprivrednike kroz članke i webinare; kao i pregled FAIRshare aplikacija, alata za umrežavanje i osposobljavanje poljoprivrednika. Platforma će biti orijentirana na ključne teme unutar nove Zajedničke poljoprivredne politike. To su ekološka poljoprivreda, implementacija održivih tehnoloških rješenja i digitalizacija poljoprivrednog sektora.

U sklopu radionice, moderatori su s polaznicima prošli kroz DESTEP (demografski ekonomski, socijalni, tehnološki, okolišni i politički čimbenici) i SWOT analizu (snage, slabosti, prilike i prijetnje). Interaktivna komunikacija se odvijala u 3 virtualne grupe. Također, sudionici radionice morali su promisliti o idejama te zajednički osmisliti izjave o viziji ovog projekta. One najbolje opisuju budućnost, utjecaje i ciljeve samog projekta.

U završnom dijelu radionice raspravljalo se o ključnim koracima koje je potrebno poduzeti da bi se ostvarila vizija. Odnosno, da bi se osiguralo kvalitetno provođenje samog projekta. FAIRshare radionica omogućila je svim polaznicima kvalitetnu međusobnu komunikaciju i raspravu. Raspravljalo se o važnim temama i izazovima vezanim uz poljoprivredni sektor u Hrvatskoj. Naglasak je bio na digitalizaciju poljoprivrede, uzimajući u obzir trenutno stanje i potrebe poljoprivrednika u Hrvatskoj.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUporni i marljivi proizvođači krumpira iz Međimurja
Sljedeći članakHPK: “Stočarski sektor treba snažnije podržati!”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.