Ususret 13. međunarodnom sajmu inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji AGRO-ARCA 2022., koji će se održati od 13. do 15. svibnja u Prelogu, na Agronomskom fakultetu u Zagrebu sredinom travnja održan je Inovacijski forum na temu ”Provedba mjera Ministarstva poljoprivrede s akademskom zajednicom” s osvrtom na inovacije u poljoprivredi u novom programskom razdoblju.

Dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. Ivica Kisić kazao je da se kroz inovacije može poboljšati i unaprijediti poljoprivredna proizvodnja na terenu i riješiti problem na dobrobit svih, jer se i poljoprivredna istraživanja negdje moraju provesti, bilo to na malim OPG-ovima ili većim poljoprivrednim gospodarstvima.  

Suvremene farme traže visoku razinu znanja

Prema dekanovim riječima, Rusija ima 135 milijuna obradivih hektara, Ukrajina 35 milijuna ha, a Hrvatska 1,3 milijuna obradivih ha. Dakle, hrana je, kaže, u ovoj krizi postala oružje; ona sve više traži visokosofisticiranu proizvodnju, kao što su suvremene farme u gradovima; na 40 katova se uzgajaju rajčice i paprike, što kod nas još nije zaživjelo; traži i visoku razinu znanja, osobito u ekološki prihvatljivoj poljoprivredi.

Tu je i sve veći problem nedostatka radne snage u ruralnim područjima, iako je tradicionalnu vršilicu žita, koja je trebala 15 radnika, uspješno zamijenio kombajn s dva radnika; danas imamo i nekoliko strojeva za trganje metlica, podsjetio je dekan. Istaknuo je da je 50 posto diplomskih radova na fakultetu primjenjivo na istraživanjima na obiteljskim gospodarstvima

Na panelu su sudjelovali i državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak, prof. dr. sc. Draženka Komes,  prof. dr. sc. Nikola Španić, te predsjednik Hrvatske zajednice inovatora i prorektor za inovacije, transfer tehnologija i komunikacije prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.

Govoreći o proljetnoj sjetvi, Majdak je kazao da je Petrokemija, unatoč problemima s plinom, proizvela dovoljne količine gnojiva za proljetnu sjetvu. Tako bi trebalo biti, kaže, i za onu na jesen. Dodao je da Hrvatska poljoprivreda ima samodostatnost što se tiče žitarica i uljarica; međutim, postoji nesrazmjer u njihovoj proizvodnji u odnosu na proizvodnju voća i povrća, koja je nedostatna. Vlada je išla na dodatne intervencije u stočarstvu, koje je najugroženija skupina, uslijed poremećaja na tržištu.

Komes je istaknula da su pomalo razočarani trenutnim stanjem u domaćoj prehrambenoj industriji; njena je produktivnost na 51 posto prosječne produktivnosti zemalja EU-a. Dodala je da problem predstavlja i preveliki uvoz hrane, jer pokrivenost njezinog uvoza s izvozom iznosi 56 posto. Uz to, ukazala je na nedostatak ulaganja u znanost i istraživanje.

Predstavnica Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Tajana Radić kazala je da na 500 poljoprivrednika u Hrvatskoj imamo jednoga poljoprivrednog savjetnika; u Austriji je jedan savjetnik na 100 poljoprivrednika. Ona je navela da oko 100.000 hrvatskih poljoprivrednika prima potpore, a da ih je samo 20.000 poreznih obveznika. Tu je i 2000 poljoprivrednih udruga, od kojih je 400-ak aktivnijih, u prvom redu na lokalnoj razini, plus 2000 eko udruga.

Za veću primjenu znanstvenih istraživanja u poljoprivrednoj praksi nužna je bolja koordinacija, a ne ide glatko niti uvođenje privatnih savjetodavnih službi. Odgovarajući na upite, Majdak je kazao da bi HPK u svoj rad trebala uključiti i inovacije i udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije. Inače, od 72 milijuna kuna, 85 posto sredstava je namjenjeno sektoru stočarstva za nabavu robota za mužnju; 15 posto je za preciznu poljoprivredu u ratarstvu.

Promocija inovacija u poljoprivredi

Na sajmu Agro Arca, čija je zemlja-partner ove godine Mađarska, sudjelovat će 200 izlagača od kojih je 100 inovatora iz 20 zemalja, kazao je glavni tajnik Hrvatske zajednice inovatora Matija Žugec. On je najavio promociju inovacija u poljoprivredi, prehrambenoj industriji i poljoprivrednoj mehanizaciji. Radi se o natjecateljskom sajmu, međunarodnog tipa; dosad je održan 13 put u više gradova od Karlovca, Biograda, Trilja i dr.

Načelnik u Ministarstvu poljoprivrede Mladen Fruk govorio je o poticanju inovacijama u  poljoprivredno-prehrambenom sektoru, za koje će u idućih pet godina, do 2027. godine, biti na raspolaganju 1,75 milijardi eura plus sredstva iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Naime, istraživanja u zemljama EU-a pokazala su da uporaba senzora, dronova i satelita, kao i umjetne inteligencije, digitalnih platformi, virtualne stvarosti, 3D printera i društvenih mreža, utječu na povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača. Najavio i novi Leader pristup u provedbi koncepta pametnih sela. Jedino pametno selo kod nas, priznato od strane Europske komisije je Babina Greda u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje