Pšenica je najrasprostranjeniji usjev na svijetu. Prema istraživanju koje su proveli fitopatolozi iz Ujedinjenog Kraljevstva, gotovo polovica usjeva pšenice diljem Europe pogođena je gljivičnim infekcijama koje uzrokuju nastanak ovih toksina.
Problematične mikotoksine proizvodi i gljivica koja uzrokuje palež klasa, bolest koja pogađa pšenicu, ali i druge žitarice. Konzumiranje proizvoda kontaminiranih mikotoksinima uzrokuje bolesti kod ljudi i stoke, pa mikotoksini smanjuju vrijednost žitarica.
Pšenica igra veliku ulogu u prehrani čovječanstva, osiguravajući 18 % ukupnih kalorija u prehrani ljudi na globalnoj razini. Kontaminirani usjevi i toksini iz roda Fusarium predstavljaju značajnu prijetnju našem zdravlju, pogotovo jer samo djelomično razumijemo njihove učinke. Ali povrh zdravstvenih problema, pšenica je iznimno važna globalna kultura. Tako je ključno održavati visoke prinose uz sigurnu proizvodnju hrane. Ne samo zbog klimatskih promjena već i rata u Ukrajini (koja je bila četvrti najveći svjetski izvoznik pšenice). Sprječavanje kontaminacije mikotoksinima stoga je važno i za održavanje stabilne cijene pšenice i za zaštitu naše prehrambene sigurnosti.
Gljivični toksini
Istraživački tim ispitao je najveće dostupne skupove podataka prikupljenih od vlada različitih država i velikih agrobiznisa, koji prate mikotoksine roda Fusarium u zrnima pšenice koji ulaze u lance opskrbe hranom za ljude i životinje. Korištenjem podataka iz cijele Europe iz proteklih 10 godina, tim je izgradio dosad najpotpuniju sliku prijetnje mikotoksinima i kako se ona mijenja.
Mikotoksini roda Fusarium otkriveni su u svim europskim zemljama. Polovica pšenice namijenjene ljudskoj prehrani u Europi sadrži mikotoksine, dok je u Velikoj Britaniji čak 70 % pšenice kontaminirano. Vlade postavljaju zakonska ograničenja za razine kontaminacije pšenice mikotoksinima koju ljudi smiju konzumirati. Ovi propisi pružaju učinkovitu zaštitu, pri čemu 95 % pšenice namijenjene prehrani zadovoljava sigurnosne granice za koncentraciju mikotoksina. Međutim, sam nalaz da su mikotoksini sveprisutni je zabrinjavajući, budući da učinak stalne, niske razine izloženosti mikotoksinima u našoj prehrani tijekom života nije poznat.
Ekonomska šteta
Kada mikotoksini dosegnu određenu razinu, namjena kontaminiranih žitarica se preusmjerava iz ljudske u stočnu hranu. Uzgajivače žitarica to košta, utječe na tržišne cijene žitarica i zdravstvene probleme stoke. Posljedično, tim je otkrio zabrinjavajuće visoke razine mikotoksina u pšenici kojom se hranila stoka. Daleko ga je više nego u ljudskoj hrani. To uzrokuje zabrinutost za zdravlje životinja, ali također daje sliku o tome kako bi razine mikotoksina u prehrambenoj pšenici mogle izgledati bez trenutnih propisa.
Diljem Europe, procjenjuje se da je 75 milijuna tona pšenice (5 % prehrambene pšenice) premašilo granicu dopuštenu za ljudsku prehranu između 2010. i 2019. Degradiranje tih količina na stočnu hranu jednako je gubitku od oko 3 milijarde eura u posljednjih deset godina.
Interakcija toksina – sve veća prijetnja
Zabrinjavajuće je što su istraživači otkrili da 25 % prehrambene pšenice sadrži više mikotoksina roda Fusarium. A i taj postatak je vjerojatno veći iz razloga što sva pšenica nije rutinski testirana na druge toksine. To znači da će se drugi potencijalno štetni toksini vjerojatno provući ispod radara. Moguće je da ovi toksini djeluju sinergistički i imaju štetne učinke na zdravlje koji su veći od djelovanja jednog toksina samostalno. Znanstvenici su zabrinuti zbog rastućih razina sukontaminacije i mogućih sinergija između toksina.
Palež klasa je bolest koja varira iz godine u godinu. Autori ove studije otkrili su da su u Sredozemlju razine mikotoksina u godinama s velikim brojem bolesti postale veće od 2010.g. Razine mikotoksina tijekom epidemija 2018. i 2019.g. bile su najveće ikada zabilježene.
Što uzrokuje povećanje Fusarium mikotoksina? Istraživači smatraju da promjene u poljoprivrednoj proizvodnji (kao što su prakse očuvanja tla koje pružaju stanište za gljivicu Fusarium) i klimatske promjene (kao što je toplije, vlažnije vrijeme koje pak pogoduje razvoju tih gljivica) igraju važnu ulogu. Od vitalne je važnosti imati bolje sustave za praćenje kako se bolest paleža klasa mijenja na terenu i za predviđanje koja su okruženja u budućnosti najugroženija.
Svaki od nas pojede oko 66 kg pšeničnog brašna godišnje na primjer, u tjestenini i kruhu. Važno je da pšenica bude zaštićena od infekcije Fusariumom kako bi se smanjio zdravstveni rizik za ljude. Razvoj boljih načina za zaštitu usjeva od gljivičnih patogena jedini je način za uspješno ublažavanje negativnih ekonomskih i zdravstvenih učinaka mikotoksina. Kako pojave mikotoksina postaju sve ozbiljnije u skladu s klimatskim promjenama i ovaj problem postaje sve veći.
