Malčiranje predstavlja mjeru pokrivanja tla organskim ili anorganskim materijalima s ciljem zaštite tla od negativnog utjecaja atmosferskih pojava.

U prirodi ne postoji „gola zemlja“, sloj humusa uvijek je pokriven nekom vrstom biljnog pokrova, a ako je iz nekog razloga taj pokrov uništen, vrlo brzo na tome mjestu izbijaju samonikle biljke (u vrtu ih smatramo korovima) kako bi „popravile“ nastalu štetu. Gola i nezaštićena zemlja podložna je utjecaju sunčevih zraka koje isušuju površinu tla, vjetru koji raznosi suhu površinu, kiši koja razara strukturu tla i ispire humus. Stvara se pokorica ispod koje nema kisika, sjeme teško proklija, a zimi mraz prodire u dubinu.

Prednosti malčiranja biljnim ostacima

Pokrivanjem tla raznim organskim tvarima održavamo optimalne uvjeta za rast biljaka te sprečavamo rast korova. Zemlja ispod malča nije zbijena od kiše, sprječava se ispiranje humusa, vjetar ju ne raznosi niti se ne isušuje tako brzo pa nije ispucana. U ljetnim mjesecima malč sprječava prodor vrućine i zadržava vlagu. Tlo ispod malča je uvijek nekoliko stupnjeva hladnije pa biljke lakše podnose visoke temperature.

Malčiranjem se stvaraju i produžuju optimalni uvjeti za razvoj i život mikroorganizama i glista koji se hrane organskim pokrovom i zaslužni su za mrvičastu i rahlu strukturu tla.

Golo nezaštićeno tlo

Koji materijal koristiti za malčiranje?

Između zemlje i malča se odvija proces razgradnje i radi toga debljina malča ne smije biti prevelika kako bi zrak mogao normalno cirkulirati  i kako ne bi došlo do truljenja. Ovisno o vrsti pokrova, idealna debljina je oko 3 do 5 cm. Savjetujemo da za početak stavite tanji sloj malča i dopunite ga kad se razgradi. Malčiranjem proizvodimo kompost na licu mjesta.

Na jesen možemo sve slobodne gredice malčirati  da bi na proljeće dobili rahlo, mrvičasto tlo bogato hranjivim tvarima. Gredice prije malčiranja nemojte prekopavati! Možete koristiti usitnjene organske ostatke, najčešće slamu, sijeno, lišće, pokošenu travu, ljekovito i začinsko bilje, a ako nema ničeg drugog koristi se ovčja vuna. Pokošena trava u tankom sloju jako se brzo razgrađuje i pretvara u humus.

Pokrov od ljekovitog bilja ima blagotvorno djelovanje na tlo i na biljke. Kopriva poboljšava kvalitetu humusa, a vole je i kišne gliste. Listovi gaveza obogaćuju tlo kalijem i takav malč je pogodan za uzgoj rajčica. Lišće bi trebalo ostati na jesen ispod drveća, grmlja i živica kao prirodan pokrov.

Rahlo tlo ispod malča

Nedostaci malčiranja

Uz sve prednosti , malčiranje može imati i nedostatke. Svedite nedostatke na minimum:

  • U proljeće se zimski pokrov mora ukloniti da bi se hladna zemlja brže osušila i ugrijala
  • Slama se jako sporo razgrađuje i potrebno joj je dosta dušika kako bi se pretvorila u humus. Pomiješajte je sa zelenim dijelovima biljaka da se poboljša odnos ugljika i dušika
  • Ljeti tijekom nekoliko kišnih dana zaredom moramo paziti da ne dođe do truleži. Uklonite malč i stavite novi kad se tlo prosuši
  • Ako na gredice planiramo sijati vrlo sitno sjeme ili sjeme koje klija na svjetlu, tada malč nanosimo tek kad biljke niknu i malo ojačaju
  • Kroz zimu sloj malča ne smije biti debeo kako ne bi privlačio miševe
  • Puževi se skrivaju u malču no ne ostavljaju u njemu jajašca.  Ako imate probleme s puževima, za malčiranje koristite tanki sloj sijena jer njegove čvrste vlati odbijaju puževe, a na stazice postavite biološke klopke.

Mnogi izbjegavaju malčiranje jer misle da takvi vrtovi izgledaju neuredno. Nama je dobro malčirano tlo prekrasno – znači nam manje pljevljenja i kopanja, manje zalijevanja, manje gnojenja,  jednostavnije i čišće branje plodova te mrvičasto, rahlo tlo bogato životom.

Prethodni članakŠto će pokretati poljoprivredna vozila budućnosti?
Sljedeći članakŠtetni gljivični toksini u pšenici: rastuća prijetnja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.