Kad je riječ o hrani i zdravom načinu života, postoje mnoga vjerovanja koja su se uvriježila kao istinita. No, zapravo se radi o zabludama.
- Ugljikohidrati više debljaju nego bjelančevine i masti
Činjenica je da svaka hrana deblja. Sagorijevanjem 1 grama šećera stvara se isti broj kalorija kao i kod sagorijevanja iste količine bjelančevina, ili upola manje nego kod iste količine masti. Oni koji su posebno zabrinuti za svoje kilograme i koji se plaše svake kriške kruha ili porcije špageta, učinit će bolje ako obrate pažnju na maslac koji stavljaju na kruh, ili na sos kojim prelijevaju špagete.
- Višestruko nezasićene masne kiseline ne stvaraju kalorije
Nažalost, one ih ipak stvaraju. Iako one igraju korisnu ulogu u borbi protiv srčanožilnih oboljenja (jer snizuju razinu kolesterola u krvi), ne znači da su one istovremeno i najbolje u borbi protiv pretilosti.
- Vitamini i minerali pružaju energiju
Ne. Jedini hranjivi sastojci koji pružaju kalorije ili energiju su masti, proteini i ugljikohidrati. Međutim, održavanje dobrog zdravlja nije moguće bez odgovarajuće količine vitamina i minerala.
- Industrijski proizvedena hrana, kojoj su pridodani vitamini i
minerali, isto je toliko hranjiva kao i prirodna hrana
Nakon industrijske prerade nekih namirnica, uništeni su neki od sastojaka i oni se naknadno nadomještaju, ali ne svi i ne uvijek. Prema tome, hranjiva vrijednost takove prerađene hrane i prirodne hrane nije jednaka.
- Ako već mala količina vitamina čini dobro, veće količine će učiniti
još više koristi
To je jedna od najčešćih i najopasnijih zabluda. Za svaki vitamin znaju se dnevne potrebe. Znatno prekoračenje tih količina može učiniti više štete nego koristi. U prošlosti su neke majke davale dojenčadi povećane količine vitamina D (koji se inače propisuje u prevenciji rahitisa). To je uzrokovalo nepopravljiva oštećenja bubrega njihove djece. Stara Grčka poslovica kaže: “Ničeg previše”.
- Tjelovježba igra samo manju ulogu u kontroli tjelesne težine
Ima ljudi koji misle da tjelovježba sagorijeva premalo kalorija da bi bila od koristi u kontroli tjelesne težine, zatim da fizička aktivnost mora biti ekstremno iscrpljujuća ako se želi smršaviti, i konačno, da je uvijek poslije vježbe čovjek toliko gladan da će u povećanom obroku ubrzo nadoknaditi sve izgubljene kalorije. Ni jedno, ni drugo, niti treće mišljenje nije točno.
- Svi mi trebamo svakodnevno hranjive dodatke u cilju odgovarajuće ishrane
Ne. Raznolika, dobro uravnotežena prehrana koja se sastoji od svježih i umjereno prerađenih namirnica je najbolji način da osigurate ne samo adekvatnu, nego i stvarno dobru ishranu. Ako niste baš sasvim zadovoljni s onim što je ovdje rečeno i želite uzimati još i dnevni dodatak u obliku nekog multi-vitamina i minerala, u redu, uzimajte, ali, nikako preko preporučene dnevne doze. Svakako se tu zaustavite.
- Stručnjaci se nisu usuglasili oko toga da li zasićene masti i kolesterol imaju utjecaja na srčana oboljenja
Postoje neke diskusije o točnoj ulozi tih tvari u nastanku srčanih bolesti. Međutim, nema neslaganja među znanstvenicima da su te masti i kolesterol prisutni u razvoju srčanog koronarnog oboljenja.
- Bjelančevine su “super” hrana i meso, posebno govedina je najbolji protein
Bjelančevine su čudesni hranjivi sastojci. Bez njih život ne bi mogao postojati. Ali one su samo jedna od 40-ak vrsta osnovnih hranjivih sastojaka koje moraju biti prisutne u hrani u određenim količinama da bi se održavalo dobro zdravlje. Osim toga, nakon što pojedemo dovoljno proteina potrebnih za obavljanje tjelesnih funkcija, višak se razgrađuje i iskorištava u energetske svrhe ili se odlaže u obliku masti. Stoga, jesti više – nije i bolje za organizam.
Najbolje bjelančevine su one koje su po sastavu najbliže bjelančevinama u našem organizmu. To su majčino mlijeko, jaja, kravlje mlijeko, pa tek onda meso, ribe, perad itd.
- Mi danas znamo većinu onoga što se mora znati o prehrani
U stvari, postoji još mnogo toga što se mora naučiti. Na primjer, da li smo stvarno već identificirali sve osnovne hranjive i važne komponente u hrani (nema tome baš previše godina kad su se vlaknaste tvari smatrale nevažnima)? Koja je hrana najbolja u sprječavanju bolesti i pružanju maksimalnog zdravlja kroz duže razdoblje života? Kako ishrana i drugi faktori međusobno djeluju u degenerativnim oboljenjima? Koliko bjelančevina trebamo i da li postoje neke nepovoljne nuspojave ako se prekorači određena razina? Još mnoga pitanja čekaju odgovore.
Izvor: Gospodarski kalendar
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
