Kad je riječ o hrani i zdravom načinu života, postoje mnoga vjerovanja koja su se uvriježila kao istinita. No, zapravo se radi o zabludama.

  • Ugljikohidrati više debljaju nego bjelančevine i masti

Činjenica je da svaka hrana deblja. Sagorijevanjem 1 grama šećera stvara se isti broj kalorija kao i kod sagorijevanja iste količine bjelančevina, ili upola manje nego kod iste količine masti. Oni koji su posebno zabrinuti za svoje kilograme i koji se plaše svake kriške kruha ili porcije špageta, učinit će bolje ako obrate pažnju na maslac koji stavljaju na kruh, ili na sos kojim prelijevaju špagete.

  • Višestruko nezasićene masne kiseline ne stvaraju kalorije

Nažalost, one ih ipak stvaraju. Iako one igraju korisnu ulogu u borbi protiv srčanožilnih oboljenja (jer snizuju razinu kolesterola u krvi), ne znači da su one istovremeno i najbolje u borbi protiv pretilosti.

  • Vitamini i minerali pružaju energiju

Ne. Jedini hranjivi sastojci koji pružaju kalorije ili energiju su masti, proteini i ugljikohidrati. Međutim, održavanje dobrog zdravlja nije moguće bez odgovarajuće količine vitamina i minerala.

  • Industrijski proizvedena hrana, kojoj su pridodani vitamini i
    minerali, isto je toliko hranjiva kao i prirodna hrana

Nakon industrijske prerade nekih namirnica, uništeni su neki od sastojaka i oni se naknadno nadomještaju, ali ne svi i ne uvijek. Prema tome, hranjiva vrijednost takove prerađene hrane i prirodne hrane nije jednaka.

  • Ako već mala količina vitamina čini dobro, veće količine će učiniti
    još više koristi

To je jedna od najčešćih i najopasnijih zabluda. Za svaki vitamin znaju se dnevne potrebe. Znatno prekoračenje tih količina može učiniti više štete nego koristi. U prošlosti su neke majke davale dojenčadi povećane količine vitamina D (koji se inače propisuje u prevenciji rahitisa). To je uzrokovalo nepopravljiva oštećenja bubrega njihove djece. Stara Grčka poslovica kaže: “Ničeg previše”.

  • Tjelovježba igra samo manju ulogu u kontroli tjelesne težine

Ima ljudi koji misle da tjelovježba sagorijeva premalo kalorija da bi bila od koristi u kontroli tjelesne težine, zatim da fizička aktivnost mora biti ekstremno iscrpljujuća ako se želi smršaviti, i konačno, da je uvijek poslije vježbe čovjek toliko gladan da će u povećanom obroku ubrzo nadoknaditi sve izgubljene kalorije. Ni jedno, ni drugo, niti treće mišljenje nije točno.

  • Svi mi trebamo svakodnevno hranjive dodatke u cilju odgovarajuće ishrane

Ne. Raznolika, dobro uravnotežena prehrana koja se sastoji od svježih i umjereno prerađenih namirnica je najbolji način da osigurate ne samo adekvatnu, nego i stvarno dobru ishranu. Ako niste baš sasvim zadovoljni s onim što je ovdje rečeno i želite uzimati još i dnevni dodatak u obliku nekog multi-vitamina i minerala, u redu, uzimajte, ali, nikako preko preporučene dnevne doze. Svakako se tu zaustavite.

  • Stručnjaci se nisu usuglasili oko toga da li zasićene masti i kolesterol imaju utjecaja na srčana oboljenja

Postoje neke diskusije o točnoj ulozi tih tvari u nastanku srčanih bolesti. Međutim, nema neslaganja među znanstvenicima da su te masti i kolesterol prisutni u razvoju srčanog koronarnog oboljenja.

  • Bjelančevine su “super” hrana i meso, posebno govedina je najbolji protein

Bjelančevine su čudesni hranjivi sastojci. Bez njih život ne bi mogao postojati. Ali one su samo jedna od 40-ak vrsta osnovnih hranjivih sastojaka koje moraju biti prisutne u hrani u određenim količinama da bi se održavalo dobro zdravlje. Osim toga, nakon što pojedemo dovoljno proteina potrebnih za obavljanje tjelesnih funkcija, višak se razgrađuje i iskorištava u energetske svrhe ili se odlaže u obliku masti. Stoga, jesti više – nije i bolje za organizam.

Najbolje bjelančevine su one koje su po sastavu najbliže bjelančevinama u našem organizmu. To su majčino mlijeko, jaja, kravlje mlijeko, pa tek onda meso, ribe, perad itd.

  • Mi danas znamo većinu onoga što se mora znati o prehrani

U stvari, postoji još mnogo toga što se mora naučiti. Na primjer, da li smo stvarno već identificirali sve osnovne hranjive i važne komponente u hrani (nema tome baš previše godina kad su se vlaknaste tvari smatrale nevažnima)? Koja je hrana najbolja u sprječavanju bolesti i pružanju maksimalnog zdravlja kroz duže razdoblje života? Kako ishrana i drugi faktori međusobno djeluju u degenerativnim oboljenjima? Koliko bjelančevina trebamo i da li postoje neke nepovoljne nuspojave ako se prekorači određena razina? Još mnoga pitanja čekaju odgovore.

Izvor: Gospodarski kalendar

Prethodni članakDobivate li previše bjelančevina u prehrani?
Sljedeći članakObjavljena je lista “najprljavijeg” voća i povrća
Ivo Belan, dr. med.
Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Dr. Ivo Belan je liječnik opće medicine. Živi u Zagrebu, gdje je i završio Medicinski fakultet. Kao liječnik radio je u Pakracu, Engleskoj i Libiji. Velik dio svog vremena posvećuje medicinskoj publicistici. Njegovi napisi, pisani pristupačnim stilom, naišli su na veoma dobar prijem kod čitatelja. Zdravstvene teme o kojima piše uvijek su zanimljive i poučne. Suradnik je u Gospodarskom listu već više od 20 godina. Veliki je ljubitelj i promotor rekreativnog trčanja, a izdao je i knjigu ''Jogging'', u kojoj je obradio rekreativno trčanje sa svih aspekata. Bio je sudionik čitavog niza svjetski poznatih maratona.