100 godina postojanja Agronomskog fakulteta u Zagrebu obilježeno je svečanom sjednicom održanom krajem rujna u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Sjednica je održana pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Grabar – Kitarović te predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.
Sjednici
su nazočili brojni visoki uzvanici među kojima je bila Blaženka Divjak ministrica Ministarstva znanosti i obrazovanja,
emerita Ana Stavljenić- Rukavina kao izaslanica
gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića, rektor Sveučilišta Damir Boras kao i rektori, prorektori,
dekani i prodekani ostalih sveučilišta te veleučilišta u Hrvatskoj kao i izvan
nje.
Najstarija poljoprivredna institucija
Uvodni govor održao je prof. dr. sc. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta: Danas naš fakultet slavi 100 godina postojanja. Pozvali smo vas da s nama podijelite radost naše velike obljetnice. Uspjeha na cijelom ovom putu ne bi bilo da fakultet nema svoje vrijedne zaposlenike – profesore, asistente, administrativno i tehničko osoblje, emerituse i akademike, ali i vrijedne studente, te brojne drage kolege, poslovne partnere i prijatelje. Srećom, onako kako mi agronomi znamo, svoju proslavu smo podijelili u niz manifestacija od proljetne sjetve ove godine, pa preko žetvenih svečanosti, do berbi i na kraju našeg tradicionalnog preko pola stoljeća starog simpozija agronoma kojeg organiziramo s kolegama i prijateljima s osječkog Sveučilišta – Fakulteta agrobiotehničkih znanosti. Tako vam svima zaista dajemo prigodu da s nama podijelite ovo slavlje. Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je najstarija i najveća visokoobrazovna ustanova iz područja poljoprivrede u Hrvatskoj, a spadamo u prvih pet osnovanih visokih učilišta na našem Sveučilištu. Kroz svoju povijest prošli smo različita razdoblja, odnosa državnih vlasti, gospodarskih uvjeta i društvenih uređenja, ali uvijek posvećeni svojoj misiji – najboljem visokoškolskom obrazovanju i znanstveno stručnoj djelatnosti za dobrobit Hrvatske. S obzirom na kretanja broja studenata i položaja agronomske struke u društvu posljednjih godina, svojim aktivnostima, posebice u međunarodnim natječajima, projektima i ponudi studijskih programa i suradnje pokazujemo da ćemo i u razdoblju pred nama sustavnim radom na unaprjeđenju kvalitete moći zadržati svoju prednost i ostvarivati stalnu misiju – biti vodeća visokoškolska i znanstvena institucija u Hrvatskoj i kao takva prepoznata u EU i svijetu.
Dekan Grgić uručio je nagrade laureatima: dr. sc. Miji Saboliću iz tvrtke Poljodar tim d.o.o., prof. Jose Cisnerosuizu iz North Carolina State University te Martinu Gerzabeku iz Universität für Bodenkultur iz Beča.
Povijest fakulteta
Prof.dr.sc. Zoran Grgić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu, u svom je govoru obuhvatio najznačajnije trenutke u prvih 100 godina fakulteta.
–Počeci, od osnivanja do stvarnog početka rada Fakulteta ukazuju na probleme i suprotstavljanja početku visokoškolskog rada u području poljoprivrede te da je bila potrebna velika ustrajnost, ljubav prema struci, a najviše domoljublje da se konačno aktom Povjerenstva za prosvjetu i vjeru 26.9.1919. godine donese provedbena odluka o početku školske godine s 1.10.1919. godine, samostalnog Gospodarsko šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Već nakon prvih 20-ak generacija školovanja „agronoma općeg tipa“ napravljene su prve veće reforme u školovanju agronoma, a najznačajnije su provedene u nekoliko navrata do kraja 50-ih godina prošlog stoljeća kad se fakultet odvaja od Šumarskog i seli iz centra grada na sadašnje Maksimirsko dobro.
Tada već imamo nastavne smjerove koji odgovaraju specijalizacijama agronoma po granama poljoprivrede. Prihvaćanjem Statuta 1967. godine nastava je podijeljena na smjerove i odsjeke, a na inicijativu studenata nastava se još jednom reformira 1968/69.g. u pravcu smanjenja teoretske, a povećanja praktične nastave.
Nastavni planovi mijenjaju se svakih 10-ak godina, pa tako upis u 5 odsjeka 1978/79 g. prerasta u 8 profila godine 1982/83 g., sa specijalizacijom već od prve godine studija. Od akademske godine 1996/97.g. se u promijenjenim društvenim uvjetima vraća ponovno koncepcija nastave na opće agronome u dodiplomskom studiju i specijalizacijama u okviru poslijediplomskih studija.
Tada se zajedno s 5 fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osniva i interfakultetski studij Uređenje krajobraza, koji kasnije postaje studij Krajobrazne arhitekture. Od akademske godine 2005/06.g. sukladno školovanju po Bolonjskom sustavu, na fakultetu se odvija 9 preddiplomskih studija, a od 2008/09.g. i 13 diplomskih studija.
Odmah nakon osnivanja počeli su poslijediplomski studiji, magisteriji i kasnije doktorski studiji. Od uvođenja „Bolonje“ na fakultetu se također razvijaju specijalistički poslijediplomski studiji i cjeloživotno obrazovanje, a posvećeni smo i međunarodnoj prepoznatljivost i sudjelovanje stranih nastavnika i studenata pri čemu surađujemo s većim brojem visokih učilišta i sveučilišta u neposrednom i širem okruženju.
Usmjeren na opću agronomsku struku Fakultet je od gotovo samih početaka činilo 21 zavoda.
Godine 1978. dolazi do preustroja na 9 instituta koji su organizirani prema specijalizacijama agronoma, a imaju svoju autonomiju u znanstveno stručnom radu i pravnoj osobnosti.
Poljoprivredni fakultet s obzirom na područja djelovanja dobiva naziv Fakultet poljoprivrednih znanosti. Nakon 1992. godine i odvajanja dijela Instituta, Zavoda i pokušališta fakultet mijenja naziv u Agronomski, a sastavljen je od 28 zavoda.
Fakultet ima pravnu osobnost unutar Sveučilišta i svoju organizaciju zadržao je do svibnja 2019. godine kad su zavodi strukovno udruženi u 7 odsjeka.
Programi Agronomskog fakulteta među najboljima u svijetu!
-Promjene naziva i ustrojstva kroz stogodišnju povijest, pokazuju da se u gotovo pravilnim vremenskim razmacima prilagođavamo promjenama u visokom obrazovanju i znanosti, a već dugo se ne bavimo samo poljoprivredom, nego širim dijelom biotehničkog znanstvenog područja pri čemu smo oslonjeni na srodne i druge fakultete Sveučilišta u Zagrebu.
Znanstveno stručna djelatnost Fakulteta je vrlo aktivna od samih početaka. Znanstvenici i nastavnici Fakulteta inzistirali su na neodvojivosti znanosti na opću i primijenjenu, pa je Fakultet uvijek uključen u prijenos znanstvenih spoznaja i vještina u stručnu praksu.
Obujam znanstvenih i stručnih aktivnosti stalno se povećao, a
međunarodna suradnja posebice razvijena nakon polovice 90-ih godina prošlog
stoljeća, značajno su pomogle povećanju broja znanstvenih projekata i
publikacija, unaprjeđenju nastave i stručnog rada, a time i mjesta Fakulteta na
različitim svjetskim ljestvicama uspješnosti. Agronomski fakultet je postao
vodeća nacionalna institucija u istraživanju i visokom obrazovanju iz područja
poljoprivrede, a u suradnji s različitim institucijama , istaknuo je dekan Grgić.
Među brojnim govorima izaslanik Vlade i Hrvatskog državnog sabora Radovan Fuchs rekao je da 100 godina u životu jednog naroda, jedne nacije nije puno, ali 100 godina egzistiranja jedne visokoškolske ustanove i institucije je jedna respektabilna brojka.
-Želim da Agronomski fakultet i u idućih 100 godina uspješno ispunjava svoju misiju, bude inspirativno i izvrsno mjesto za studiranje i istraživanje, a to sve uz pridržavanje visokih etičkih načela i svojih osnovnih vrijednosti od kojih posebno treba istaknuti znanje, mudrost i humanost, istaknula je ministrica Divjak u svojem obraćanju.
Pokazano je da naša agronomska struka ima itekako duboke temelje te slavi 100- godišnjicu u godini kad Sveučilište u Zagrebu slavi u kontinuitetu svojih 350 godina postojanja, a programi Agronomskog fakulteta se priznaju u svijetu među najboljima, među 20-30 najboljih općenito. naglasio je rektor Boras.
Moramo se mijenjati!
Svakako treba naglasiti da je svečana sjednica u KD Vatroslava Lisinskog bila kruna cjelogodišnjih aktivnosti kojima se obilježava ovaj veliki jubilej Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Predsjednica odbora za obilježavanje ove značajne obljetnice prof.dr.sc. Mirjana Herak Ćustić koordinirala je cijeli niz događanja koja su prethodila u mjesecima prije svečanih sjednica:
Uređenje eksterijera i interijera Fakulteta, medijsku kampanju i snimanje promotivnog filma o Fakultetu, aktiviranje bivših studenata – Alumni i uključivanje sadašnjih studenata, promociju znanstvenih i stručnih aktivnosti na Agronomskom fakultetu te organizaciju kulturnih i sportskih događanja.
U istom tjednu krajem rujna održan je Bal agronoma – na kojem su se družili i zabavljali uz pjesmu i ples brojni agronomi, nekadašnji studenti, a danas javni i državni djelatnici, poduzetnici i uspješni gospodarstvenici. I na Fakultetu je održana svečana sjednica na kojoj su dodijeljena priznanja perspektivnim studentima, zaslužnim nastavnicima i djelatnicima Fakulteta, kao i priznanja i zahvalnice svima koji su pridonijeli obilježavanju 100. obljetnice postojanja Fakulteta.
Gospodarski list uključio se u proslavu i organizirao okrugli stol o budućnosti poljoprivrednog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, koji je održan u svibnju na Agronomskom fakultetu. Primajući zahvalnicu, Goran Beinrauch, dipl.ing.agr., glavni urednik Gospodarskog lista, čestitao je prvih 100 godina Agronomskom fakultetu uz zahvalu za uspješnu suradnju kroz cijelo stoljeće, budući da su brojne generacije agronoma, stručnjaka i profesora s Fakulteta bili dugogodišnji suradnici Gospodarskog lista, i osim studentima, znanje su prenosili na stranicama Gospodarskog lista korisnim člancima svim našim pretplatnicima, gospodarima-poljoprivrednim proizvođačima. Dekana i sudionike sjednice podsjetio je da Agronomski fakultet i Gospodarski list dijele bogatu povijest, jer su četiri glavna urednika Gospodarskog lista obnašala i funkciju dekana Agronomskog fakulteta, a to su dr. Oton Frangeš, dr. Alois Tavčar, dr. Albert Ogrizek i dr. Pavao Kvakan.
Završit ćemo riječima dekana Grgića: U zadnjim godinama i po onome što očekujemo mi ćemo, sve je jasnije, morati kreirati fakultet kao otvorenu, nikad do kraja ispisanu knjigu, otvorenu, ne zatvorenu, okrenutu sebi, namijenjenu sebi i profesorski dociranu, nego vrlo proaktivnu, kreativnu, sposobnu ne samo privući nego i zadržati pozornost domaće, ali i vanjske znanstvene i stručne javnosti. Zato se moramo mijenjati, dosta i u kratkom vremenu!
