Panel pod nazivom Dopunske djelatnosti na OPG-ovima – izazovi, posljedice i prilike održan je u prosincu na Agronomskom fakultetu u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog agroekonomskog društva i Agronomskog fakulteta. Panel je okupio brojne dionike, od poljoprivrednika, predstavnika Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva do europskih i saborskih zastupnika te studenata, koji žele iskorak na ovome polju.
Na panelu je iznesen podatak da broj onih koji se bave dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG-ovima) iznosi svega 2,2 posto ili 3.336 OPG-a, što je značajno ispod europskog prosjeka od pet posto. Naime, Hrvatska je jedna od rijetkih članica EU-a koja je 2018. godine uvela poseban Zakon o OPG-ovima kao lex specialis, stvarajući hibridni status između OPG-ova i obrta. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika u Hrvatskoj djeluje oko 111.000 OPG-ova i 38.000 SOPG-a, što zajedno čini 96 posto svih poljoprivrednika.
EU potiče razvoj dopunskih djelatnosti
Eurozastupnik Marko Vešligaj kazao je da je, zbog mogućnosti da dopunskim djelatnostima povećaju prihode i konkurentnost OPG-ova, potrebno napraviti reviziju administrativnog opterećenja i ograničenja u radu OPG-ova te potaknuti daljnji razvoj dopunskih djelatnosti. Osim toga, drži da bi bilo dobro primijeniti i pozitivna iskustva drugih EU zemalja, primjerice Francuske i Danske, kao što je udruživanje u zadruge, posebno na brdsko-planinskim područjima, jer stanovništvo u tim krajevima kod nas nestaje.Dodao je da, umjesto da olakša poslovanje, Zakon uvodi administrativna ograničenja koja često usporavaju razvoj malih proizvođača i preradu na gospodarstvima.
Primjeri drugih EU članica pokazuju značajne razlike u administrativnom, ali i poreznom opterećenju. EU je prepoznala potrebu olakšanja administracije, pa se od uskoro planiraju ograničiti službene kontrole po gospodarstvu, ukinuti godišnju reviziju učinka i spriječiti ponovljene inspekcije unutar iste godine.
O situaciji u Hrvatskoj govorio je ravnatelj Uprave za poljoprivrednu politiku, EU i međunarodne odnose u Ministarstvu poljoprivrede Dalibor Janda, koji je kazao da Zakon omogućuje da OPG-ovi upišu jednu ili više dopunskih djelatnosti, jačajući ekonomsku otpornost ruralnih područja, potičući poduzetnički duh i diverzifikaciju prihoda. Nadam se da će još više poljoprivrednika prepoznati šansu za rast, veću konkurentnost i održivi razvoj, kazao je Janda.
Prema njegovim riječima, mora se znati do koje je granice OPG, a gdje počinje bavljenje dopunskom djelatnošću, bilo da je riječ o ugostiteljstvu ili turističkim uslugama. Dakle, postoji mogućnost prodaje vlastitih proizvoda na OPG-u, ali ne i tuđih, jer to onda spada u Zakon o trgovini. Sada imamo veliki problem, a to je prodaja proizvoda sa Zelene tržnice na OPG-ovima, upozorio je Janda.
Agroturistički OPG-ovi ni na nebu ni na zemlji
Voditeljica Udruge ruralnog turizma Hrvatske Aleksandara Kuratko Pani upozorila je na administrativno opterećenje agroturističkih OPG-ova. Dodala je da, iako je intencija zakona bila dobra, papirologija i komplicirane procedure odvraćaju OPG-ove od bavljenja dopunskim djelatnostima.
Zatražili smo pokretanje postupka vrednovanja ovoga Zakona i podzakonskih akata koji, umjesto stimuliranja, narušavaju principe seoskog agroturizma i ugrožavaju proizvodnju zaštićenih proizvoda. Primjerice, tko nema svoje žito, ne može prodavati proizvode od žita, bilo da je riječ o kruhu ili kolačima. Upitna je i prodaja soparnika, lumbije… naglasila je Kuratko Pani.
Istaknuto je na panelu da seoski turizam nigdje nije zakonski definiran, a među 8.034 ugostiteljska OPG-a, vinotočja i dr., samo je 341 OPG imao registrirane ugostiteljske djelatnosti. Nadalje, 15.100 poljoprivrednika se bavi agroturizmom u Hrvatskoj, a prema procjeni njihov ukupan broj i dalje raste, ali i pada u pojedinim županijama.
Vlasnik ruralne kuće za odmor OPG Mohokos u Međimurju Zvonko Lajtman, koji na 1,8 ha ima i uzgoj povrća i 85 stabala kestena, kaže da su se morali preregistrirati kako bi mogli nastaviti s radionicama tradicijskih vještina za djecu u drvenoj kući, za koju imaju i europski certifikat Ecolabel, prvi koji je u Hrvatskoj dodijeljen nekoj kući. S druge strane, kaže, Ministarstvo turizma nas potiče da idemo na tradicionalne proizvode, kao što je međimurska gibanica i pekmez, kojima trebamo dati dodanu vrijednost, a nemamo sve vlastite sastojke za njihovu proizvodnju i prodaju, navodi sporni primjer Lajtman.
Pravna nesigurnost koči proizvodnju hrane
Upravitelj PZ Marina kod Splita, Jakša Najev, kazao je da se u pravoj šumi zakona brojni proizvođači maslinova ulja u Dalmaciji, kojega smiju proizvoditi, ali ne i prodavati, više ne mogu snaći. Osim toga, ne možemo računati da će biti više mladih poljoprivrednika, kojih u Upisniku ima 14 posto, ali je i više od polovine upisanih starije od 60 godina, jer nema pravne sigurnosti.
Saborski zastupnici, članovi saborskog Odbora za poljoprivredu, Sandra Benčić i Mate Vukušić, ukazali su na primjere dobre prakse u Austriji, gdje obitelji mogu živjeti i od 10 mliječnih krava, ako imaju razvijen agroturizam, dok je naše stočarstvo u nikada goroj situaciji. Uz to, ukazali su i na nisku razinu domaće samodostatnosti u proizvodnji hrane; mlijeka je tako dovoljno samo 40 posto, kao i mesa, dok se zakonska regulativa mijenja i po 20 puta!?
U opširnoj raspravi predsjednica Udruge malih sirara Romina Zadravec kazala je da preradu mlijeka treba izjednačiti s primarnim poljoprivrednim proizvodima te smanjiti PDV na pet posto za mliječne prerađevine, kako bi bili cjenovno konkurentniji. Na njezinom OPG-u dnevno se preradi 300 litara mlijeka u sir, a otvorili su i kušaonicu sira i vrhnja.
Predsjednik Udruge OPG-ova Hrvatske Robert Hadžić kazao je da, uz brojna administrativna ograničenja i porezne namete, OPG-ovi ne mogu biti konkurentni. On je istaknuo primjer poljoprivrednih gospodarstava u Italiji, Sloveniji i Nizozemskoj, koji prodaju niz drugih proizvoda na svome imanju, dok se oni sami bave mljekarstvom ili drugim vrstama poljoprivrede.
Student Timon Fabijenec kazao je da je nužno pojednostaviti administraciju na svim razinama ako želimo da mladi, školovani ljudi ostanu u poljoprivredi.
foto: Marinko Petković
