Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora održao je 12 veljače tematsku sjednicu o unaprjeđenju rada Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APRRR).
Na sjednici se raspravljalo o aktivnostima koje je potrebno poduzeti za učinkovitiji rad Agencije te izazovima s kojima se susreću poljoprivredni proizvođači pri prijavljivanju projekata na natječaje za čije je raspisivanje i provedbu Agencija zadužena. U raspravi su sudjelovali predstavnici APRRR-a, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), predstavnici krovnih udruženja i saveza poljoprivrednih proizvođača te saborski zastupnici.
Na odluke se predugo čeka
Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir u uvodnom je govoru istaknula da je krajem 2024. godine završilo razdoblje u kojem se koriste sredstva iz Programa ruralnog razvoja. Krenulo se i s natječajima koje APRRR provodi u okviru strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje od 2023 do 2027.godine. Naglasila je da je provedba natječaja iz dva programska razdoblja zahtjevan posao. Na odluke ugovora za provedbu projekata se (pre)dugo čeka.
Stoga je Odbor za poljoprivredu nekoliko puta ukazao na potrebu kadrovskog kapacitiranja Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i pronalaženje načina za zadržavanje stručnjaka s potrebnim znanjima i vještinama. Petir je navela da izazovi na koje ukazuju poljoprivredni proizvođači vezano za rad Agencije su dugotrajnost provedbe postupaka i brzina provedbe natječaja, zastoj u protoku informacija između Agencije i korisnika, nedostatna međuresorna suradnja, preveliki administrativni zahtjevi, dugotrajnost obrade zahtjeva i dostave natječajnih odluka, vrijeme potrebno za realizaciju natječaja kao i isplatu sredstava.
–To bitno utječe na provedbu samih projekata, a moglo bi utjecati i na ukupnu iskorištenost raspoloživih sredstava. Na sadržaj i brzinu provedbe natječaja ne utječe samo Agencija, često zahtjevna europska pravila dodatno se nadograđuju novim nacionalnim zahtjevima što opterećuje poljoprivrednike i druge korisnike sredstava, ali i Agenciju. Izdavanje potrebne suglasnosti rješenja od strane drugih tijela državne uprave također usporava procese donošenja odluka. Najviše su prigovori zbog predugih čekanja rješenja prihvatljivosti zahvata na okoliš što neke korisnike onemogućava i u prijavama na natječaj, upozorila je Petir. Naglasila je da značajan dio rada Agencije ovisi o međuresornoj suradnji koja mora biti protočnija.
Ravnatelj APRRR-a Nikola Dolački istaknuo je da je u 15 godina rada Agencije ukupno krajnjim korisnicima isplaćeno 10 milijuna eura. U razdoblju od 2013. do 2025. godine ukupno je isplaćeno 8,3 milijuna eura. Za potpore u poljoprivredi na godišnjoj razini isplaćuje oko 520 milijuna eura. Od potpora koje poljoprivrednik može ostvariti kod Agencije su između ostalih proizvodno vezana plaćanja za stoku, proizvodno vezana plaćanja za biljnu proizvodnju, program državne potpore za osjetljive sektore kao što su maslinovo ulje, duhan, mliječne krave, te IAKS mjere ruralnog razvoja.
Pravednija i ranija isplata potpora
-Dio rada Agencije su i Programi ruralnog razvoja. Kroz uspješno rješavanje zahtjeva poljoprivrednika očuvan je veliki broj radnih mjesta. Tako kroz mjeru 4 očuvano je 25.898 radnih mjesta i 2.992 je novih radnih mjesta. Mjera 6 jedna je od najpopularnijih mjera, gdje je očuvano 4.044 radnih mjesta i oko 2.111 je novih radnih mjesta. Radi se o mladim poljoprivrednim gospodarstvima. Mjera 7 odnosi se na kapitalna ulaganja, čiji su korisnici bile jedinice lokalne samouprave, naveo je Dolački.
Naglasio je da je Agencija zadužena i za zajedničku organizaciju tržišta (ZOT) tzv. Vinsku omotnicu, gdje je provedeno 40 natječaja i odobreno 650 projekata, a ukupno je isplaćeno oko 67,7 milijuna potpore. Kroz Školsku shemu su osigurani besplatni obroci svježeg voća i povrća te mlijeka i mliječnih proizvoda učenicima osnovnih i srednjih škola. Ukupno je isplaćeno oko 22 milijuna eura.
–Agencija je zadužena i za provedbu mjera u pčelarstvu, gdje se kroz nabavu opreme, edukaciju pčelara, istraživanje tržišta i promociju na tržištu pokušava pomoći pčelarima. Iskorišenost omotnice je 100 posto i ukupno je isplaćeno oko 25 miliujuna eura. Najnovije su izvanredne mjere potpora za Covid krizu, situaciju u Ukrajini i Afričku svinjsku kugu te ostale izvanredne mjere. Ukupno je isplaćeno 61. 511.530, 14 eura kako bi se pomoglo poljoprivrednicima u njihovim aktivnostima, rekao je Dolački.
Naglasio je da Agencija intenzivno radi na dobroj suradnji s poljoprivrednicima. Kao glavne izazove u radu Agencije naveo je osiguranje pravednije isplate potpora, unaprjeđenje monitoring sustava, korištenje dostupnih tehnoloških rješenja i usklađenje vremena podnošenja zahtjeva za IAKS mjere kako bi se omogućila ranija prijava pa time i ranija isplata potpora. Dolački je ukazao i na potrebu unapređenja upravljanja bazama i registrima, daljnju informatizaciju, modernizaciju postojeće tehnologije sustava za provedbu mjera ruralnog razvoja, kadrovsko kapacitiranje i poboljšanje međuresorne suradnje s ministarstvima i županijskim upravnim tijelima.
Samo 2,7% poljoprivrednika prima investicijske potpore
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Marinko Beljo rekao je da po provedbi mjera i potpora hrvatska Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju jedna od učinkovitijih u Europskoj uniji. Naglasio je važnost zadržavanja stručnjaka koji rade u sustavu potpora, snažniju informatizaciju i ubrzavanje procesa korištenja potpora. Beljo je upozorio da samo 2,7 posto hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava prima investicijske potpore te se to mora mijenjati kako bi se ojačali mali i srednji poljoprivredni proizvođači.
Ministarstvo priprema plan natječaja za 2025. i 2026. godinu koji bi uskoro trebali biti dostupni korisnicima i Agenciji, što će omogućiti bolje planiranje i rast poljoprivredne proizvodnje.
Predsjednik Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda Branko Kolak rekao je da se glavna primjedba na rad Agencije odnosi se na dužinu trajanja natječaja.
–Još nemamo nikakvih informacija tko je prošao na prošlogodišnjem natječaju za provedbu intervencije 73.11. Nema nikakvog roka do kada ćemo dobiti informaciju, a možemo čekati i još godinu dana. Struktura natječaja je takva da se preferira izgradnja objekta. Situacija je u građevinskom sektoru prije dvije godine i danas drugačija kad su u pitanju cijene. Postavlja se pitanje iznosa potpore koji je primjerice 65 posto, a vrijednost građevinskog dijela posla je 40 posto. Iznos potpora se rapidno smanjuje, a cijena mehanizacije raste, upozorio je Kolak.
Oni koji se žale čekaju odluku i do dvije godine
Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet rekao je da je u pčelarstvu oko 9 tisuća korisnika potpora. Pčelarima je iz Programa ruralnog razvoja najzanimljivija mjera 73.12, ali postoje određeni problemi.
Kocet je istaknuo da vezano uz tu mjeru neki konzultanti nisu dobro pripremili natječaj. Iznos korištenja njihovih usluga bio je izuzetno velik te prilikom izdavanja rješenja administrativne kontrole poljoprivrednicima su izdane kazne zbog krive procjene konzultanta. Izrazio je i nezadovoljstvo jer još nisu izdana rješenja za mjeru 77.01. Smatra da je godinu dana dovoljno vrijeme da korisnici ove mjere budu obrađeni i da im se izdaju rješenja.
–Što se tiče sektorskih intervencija imali smo dosta lošu komunikaciju s Ministarstvom poljoprivrede i Agencijom za plaćanje vezano za Pravilnik, a nastradao je korisnik. Pozivamo Agenciju i Ministarstvo da prije objave Pravilnik bude usaglašen. Kad je riječ o odbijenim zahtjevima, uvjerili smo se da žalbeni rokovi ne funkcioniraju zadovoljavajuće. Iskustvo je Hrvatskog pčelarskog saveza da pčelari koji se žale čekaju i do dvije godine odluku. To odbija ljude da se žale, rekao je Kocet.
Predsjednik Središnjeg saveza uzgajivača hrvatskog posavca Mijo Latin pohvalio je rad podružnice Agencije za plaćanje u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnom razvoju u Sisačko-moslavačkoj županiji. Međutim, upozorio je na pritužbe uzgajivača konja i ostalih poljoprivrednika na funkcioniranje monitoring sustava koji je vrlo nepouzdan te ga je potrebno unaprijediti.
–Proces od podnošenja zahtjeva do isplate potpora mora se ubrzati, predugo traje. Nekada su potrebne i nadopune koje nemaju smisla. Potpora za mlade poljoprivrednike iznosi 75 tisuća eura. Da bi podnio zahtjev, mladi poljoprivrednik mora imati 30 posto svojih sredstava. To je nemoguće, jer banke ne žele dati mladom poljoprivredniku pozajmicu. Mislimo da bi to trebalo riješiti na drugi način, istaknuo je Latin.
Unatoč uloženim značajnim sredstvima, poljoprivredna proizvodnja sve manja
Predsjednik Saveza udruga uzgajivača hrvatskog hladnokrvnjaka Miško Šklempe upozorio je da unatoč značajno uloženim sredstvima u poljoprivredu nikada nije bila manja poljoprivredna proizvodnja. Smatra da se kroz natječaje ne potiče proizvodnja i to se mora promijeniti. Kao primjer naveo je vlastito gospodarstvo na kojem ima 400 grla stoke i 100 hektara zemlje. Ono ne može proći niti na jednom natječaju.
–Na natječajima prolaze veliki i oni kojima poljoprivreda nije osnovna djelatnost. Na jednom natječaju se javi 3 tisuće, a prođe ih 300. Ljudi koji su dobili novce iskoristili su za ono što im nije poljoprivredna djelatnost. Netko je fiktivno na jednom gospodarstvu napravio pet ili šest OPG-ova što je rak rana proizvođača, rekao je Šklempe.
Kao rješenje predlaže model kapitalnih ulaganja po sektoru.
Sudionici sjednice su istaknuli važnost žurnijeg raspisivanja sektorskih natječaja i potrebu usklađivanja provedbenih Pravilnika s dionicima sektora kako bi se prepoznale potrebe sektora i izbjeglo kažnjavanje korisnika. Potrebno je ubrzati postupke izdavanja odluka, poštivati žalbene rokove i uravnotežiti kazne. Također treba uzeti u obzir i rast troškova, poput onih u građevinarstvu koji potencijalne korisnike potpora dovode u nezavidan položaj.
Pozvano je na jačanje komunikacije korisnika i Agencije, češće provođenje edukacije poljoprivrednika, mogućnosti ispravaka i dopune prijava. Zaključeno je da će Odbor za poljoprivredu pripremiti preporuke za Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i druga nadležna tijela kako bi se unaprijedio rad Agencije.
.){kind=link}