Vremenski uvjeti tijekom prosinca 2025. i siječnja 2026. godine pogodovali su zimskom mirovanju vegetacije. U vrijeme pisanja ovog teksta parcele i usjevi još su uvijek prekrivene snijegom, a temperature zraka negativne.
Nakon što se snijeg otopi, potrebno je pregledati usjeve. Stanje krmnih kultura nakon zimskog razdoblja ovisi o nekoliko čimbenika: kvaliteti sjetve i sjemena, fazi u kojoj je usjev „ušao u zimu“, o načinu, intenzitetu i duljini korištenja, odnosno starosti usjeva, provedenim agrotehničkim mjerama u prošloj, ali i ranijim godinama te o samom tlu.
Prezimljavanje lucerne
Ako je lucerna sijana u kasno-ljetnom roku sjetve i mlade biljke lucerne su prije zime razvile 5-8 pravih listova, mogu podnijeti temperature -10oC do -15oC bez snježnog pokrivača, odnosno pod snijegom do -21oC. Razvijeni usjevi lucerne tijekom jesenskog razdoblja započinju proces mirovanja kad temperature padnu ispod 10oC, a mirovanje vegetacije nastupa pri 5oC. Lucerna razvija korijenov vrat u tlu na dubini 1 do 10 cm pa su pupovi iz kojih izbijaju novi izdanci zaštićeni. Dobro podnosi niske temperature zahvaljujući rezervnim hranivima koja nakuplja u korijenu i prizemnim dijelovima biljke tijekom vegetacije.
Nakon prve godine korištenja može podnijeti temperature -20oC do -25oC, a starenjem lucerišta otpornost biljaka na smrzavanje se smanjuje. Na dobro prezimljavanje utječe optimalna gnojidba kalijem. Da bi etablirano lucerište dulje trajalo i da bi se nadoknadila hraniva iznesena iz tla urodom, potrebno je godišnje primijeniti oko 400 kg/ha mineralnog gnojiva PK formulacije rano ujesen, nakon predzadnje košnje ili rano tijekom proljeća (tijekom kasne zime) pri „kretanju vegetacije“, ovisno o rasporedu oborina. Razina gnojidbe ovisi o plodnosti tla, ranije ostvarenim urodima i planiranom urodu te o starosti lucerišta.
Proljetno „kretanje vegetacije“ i agrotehničke mjere njege
Izgled etabliranih lucerišta nakon „izlaska iz zime“ ovisi o starosti lucerišta, plodnosti tla, ali i o agrotehničkim mjerama provedenima tijekom proteklog razdoblja korištenja lucerišta. Pri tome provedena gnojidba (količina i dinamika) ima veliki značaj. Da bi lucerište što dulje trajalo, potrebno je voditi računa o tome da se svakim otkosom kroz ostvareni urod iznosi određena količina hraniva koje zatim treba vratiti u tlo ako se želi zadržati razina plodnosti tla i održati posijani usjev u dobroj kondiciji. Nedovoljna gnojidba kalijem jedan je od razloga propadanja lucerne. Kod mladog usjeva lucerne iz kasno-ljetne ili rano-jesenske sjetve može doći do izvlačenja biljaka iz tla (tzv. sriježi) zbog razlika između dnevnih i noćnih temperatura, odnosno radi noćnog smrzavanja i dnevnog odmrzavanja tla.
Valjanjem se ponovno uspostavlja veza korijena biljke i tla za daljnji rast i razvoj lucerne. Ako se na takvom usjevu ne provede valjanje, mlade biljke će propasti ili će njihov rast i razvoj biti usporen, a biljke loše kondicije. Na starijim lucerištima učinkovita agrotehnička mjera je drljanje koje treba provesti tijekom kasne zime nakon provedene gnojidbe, jer se mineralno gnojivo na taj način unosi u tlo i pospješuje njegove djelovanje.
Gnojidba
Izdanci iz krune korijena počinju rasti i razvijati se kad temperatura tla poraste na 5oC, a porast lucerne počinje pri srednjoj dnevnoj temperaturi od 7oC do 9oC. U idealnom slučaju, proljetni porast započinje iz pupova krune koji su se formirali tijekom prethodnog ljeta i jeseni. Zdravstveno stanje biljaka, jesenski vremenski uvjeti i pravilna gnojidba utječu na proljetni porast etabliranih lucerišta. Neravnomjeran porast ukazuje na oštećenja uslijed izmrzavanja ili od glodavaca. Oštećene biljke imaju slabiju energiju porasta i postižu manji urod. Za ravnomjernije „kretanje“ proljetnog porasta važna je pravodobna i uravnotežena gnojidba. Proljetno „kretanje vegetacije“ zasijanih usjeva ovisi o temperaturama tla i zraka, svjetlosti i oborinama. Prvu prihranu ne treba obaviti prerano (ako su usjevi još u mirovanju, odnosno, ne po smrznutom tlu i hladnom vremenu), nego u vrijeme proljetnog kretanja vegetacije.
Tijekom druge i treće godine korištenja lucerišta potrebno je gnojidbom dodati 20 kg/ha N (40 na lošijim tlima), 60 kg/ha P2O5 i 60 kg/ha K2O. Navedene količine hraniva mogu se primijeniti tijekom proljeća ili ujesen, ovisno o očekivanoj količini i rasporedu oborina. Fosfor i kalij dodan u većoj količini od one koja se iznese nisu izgubljeni jer se vežu u tlu, a ako se dodaje manje od prinosom iznijetih hraniva, tlo se osiromašuje. Što se tiče prihrane lucerne dušičnim gnojivima u drugoj, trećoj ili četvrtoj godini života, ili čak nakon svakog otkosa, ona je nepotrebna jer površinska prihrana dušikom inicira rast travnih vrsta koje imaju plitak korijen. Lucerna u drugoj godini života ima korijen dužine 50-80 cm pa dušik dodan površinski u prihrani iskoriste biljne vrste plićeg korijena.
Foto: mr. sc. Tatjana Međimurec
