Kompostiranje je ekološki prijateljska metoda pretvaranja organskog otpada u vrijedno gnojivo u svrhu oplemenjivanja i povećanja plodnosti tla. No, postoji posebna vrsta komposta koja nadmašuje klasični kompost svojim blagodatima za tlo i biljke – to je biodinamički kompost.
Kompost je organski materijal koji se razgrađuje i pretvara u stabilnu i hranjivu supstancu za tlo. Ovaj proces naziva se kompostiranje i uključuje razgradnju ostataka hrane, biljnih ostataka, lišća, trave, piljevine, i drugog organskog otpada. Rezultat ovog procesa je humus, bogat hranjivim tvarima i izuzetno koristan za tlo.
Slaganje kompostne hrpe
Kompost poboljšava strukturu tla, povećava sposobnost zadržavanja vode, smanjuje eroziju, i potiče rast biljaka. Obični kompost može sadržavati širok spektar organskog otpada dok biodinamički kompost, s druge strane, poštuje stroge smjernice biodinamičke poljoprivrede. To znači da se koriste specifične biljke i organski materijali koji su pažljivo odabrani kako bi se potaknula energetska i ekološka ravnoteža.
Kompostna hrpa slaže se slojevito pazeći na njezin omjer veličina. Širina hrpe koju počinjemo slagati pri njezinom dnu može biti 2,5-3 m, dok će krajnja širina po završetku na vrhu biti 2-2,5 metra zbog trapezastog oblika. Visina može biti 1,5-2 m, a duljina ovisi o količini materijala kojim slažete hrpu, veća količina znači i veću dužinu. Nakon što je kompostna hrpa složena, dobro se sabije (hodanjem po vrhu) i prekrije slamom ili suhom travom.
Nakon posložene kompostne hrpe, slijedi dodavanje (prepariranje) biodinamičkih pripravaka i to od pripravka 502 do 507, koji služe kao pomoć u dozrijevanju komposta i balansiranju nutritivnih tvari koje se u njemu nalaze. Prema uputi, kompostni biodinamički pripravci se pripremaju na definirani način i to od stolisnika, kamilice, koprive, hrastove kore i maslačka koji se umeću po određenom redoslijedu u samu kompostnu hrpu, a na kraju se pripravkom od valerijane zalije cijela kompostna hrpa.
Za kompostiranje se ne preporuča dodavanje određenih tvari kao što su kuhani kuhinjski otpaci, korice limuna, naranče, grejpa ili banane koji ne potječu iz bioloških nasada iz razloga što pljesnive korice stvaraju antibiotike što ometa rad mikroorganizama zaduženih za truljenje. Korice možemo pustiti da prevriju u poklopljenoj posudi s vodom i tek tada ih možemo dodati kompostu.
Kompost je zreo nakon 6 mjeseci
Nakon najmanje šest mjeseci kompost je zreo i spreman za upotrebu. Gnojidba kompostom u kojem su sadržani navedeni biodinamički pripravci ima funkciju oživljavanje tla, a samo živa materija može stvoriti novi život pun vitalnosti i zdravlja. Kompostiranje je izuzetno vrijedan i ekološki prihvatljiv način koji doprinosi poboljšanju plodnosti tla te poticanju zdravog biljnog rasta. Dok obični kompost ima svoje prednosti, biodinamički kompost, usmjerava se prema principima biodinamičke poljoprivrede kako bi povećao sadržaj hranjivih tvari u kompostu te ubrzao proces razgradnje. Dodatne informacije možete dobiti u referentnoj ustanovi za biodinamičku poljoprivredu Centra dr. Rudolfa Steinera, Donji Kraljevec.
Izvor: Gospodarski kalendar
Foto: Arhiva Centar dr. Rudolfa Steinera