Europski parlament usvojio je stajalište o reformi poljoprivredne politike EU-a nakon 2020. godine. Pregovarački tim Parlamenta započet će pregovore s ministrima država članica, a  Europska je komisija još 2018. iznijela svoj prijedlog buduće Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) s ciljem da poljoprivredna politika EU-a postane više održiva i fleksibilnija kako bi mogla nastaviti pružati sigurnost hrane širom EU-a.

Za subvencioniranje agrara u Europskoj uniji predviđeno je oko 380 milijardi eura u idućih sedam godina. Na jednoj strani su gospodarski interesi, a na drugoj zaštita okoliša. Nova reforma poljoprivrede u Europskoj uniji pruža poljoprivrednicima više mogućnosti kod provedbe mjera za zaštitu okoliša, a Europska Komisija namjerava u budućnosti određivati samo ciljeve, dok bi svaka zemlja članica trebala sama odlučiti kako će te ciljeve ostvariti, pri čemu program svake zemlje mora odobriti EK. Novost u prijedlogu Europske komisije su i takozvane eko sheme – ekološka pravila – za dodatne mjere zaštite okoliša, koje mora ponuditi svaka zemlja članica. Poljoprivrednici ih ne moraju prihvatiti, ali s njima mogu zaraditi dodatni novac. Najviše rasprave bilo je oko točke reformskog paketa na razini EU kroz ukidanje izravnih plaćanja jer bi maksimalni iznos trebao biti 100.000 eura po korisniku.

Okoliš i eko sheme

Tijekom rasprave u Vijeću i EU parlamentu najveći naglasak je stavljen na veće ambicije u vezi s okolišem i to uvođenjem instrumenata kao što su obvezni programi za ekologiju (što je novost u odnosu na sadašnju politiku) i strožu uvjetovanost. Poljoprivrednici će dobiti financijsku potporu pod uvjetom da usvoje prakse korisne za klimu i okoliš, u skladu s novim zahtjevima tzv. uvjetovanosti koji će zamijeniti višestruku sukladnost.

Poljoprivrednici koji će dobrovoljno odabrati prakse koje nadilaze osnovne uvjete za okoliš i klimu mogu računati na dodatnu financijsku potporu u okviru “eko-shema”, za koje će države članice morati rezervirati 20% od raspoloživih sredstava za izravna plaćanja.

Na razini EU parlamenta stavljen je velik naglasak na zaštitu okoliša, iako neki zeleni aktivisti smatraju da to nije dovoljno. Parlament smatra da se za eko-shemu treba izdvojiti čak 30%. Također, smatra kako bi10% obradivih površina trebalo ići za neproizvodne krajobrazne elemente koji su korisni za bioraznolikost. Samo polovica ovog cilja dobit će potporu kroz eko-sheme i agro-ekološke klimatske mjere, druga polovica (poput zaštite močvarnih i vodnih područja, primjenu plodoreda, trajnih travnjaka) bit će obavezna, ali bez daljnje potpore.

Za razdoblje 2021.-2027. najmanje 30% od ukupnih sredstava EU bilo bi namijenjeno za pomoć poljoprivrednicima u borbi protiv klimatskih promjena, održivom upravljanju prirodnim resursima i zaštiti bioraznolikosti.  

Države članice će u svojim strateškim planovima ZPP-a biti dužne prikazati na koji način će postići veću razinu ambicija od trenutne u pogledu okolišnih i klimatskih ciljeva kroz načelo “bez odstupanja”. Poboljšani uvjeti koje je predložila Komisija povezuju izravna plaćanja i određene mjere ruralnog razvoja s novim načinom rada, s više poljoprivrednih praksi i standarda prihvatljivijih za okoliš i klimu.

Konačno, Komisija predlaže i ograničavanje na 30% izdataka za ruralni razvoj za obveze upravljanja okolišem i klimom bez plaćanja za područja s prirodnim ograničenjima. Kroz takve mjere, ZPP će poljoprivredu staviti u središte Europskog zelenog sporazuma.

Bolje usmjerenje izravnih plaćanja

Komisija želi i da buduća ZPP daje prioritet malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima i potakne mlade poljoprivrednike na bavljenje poljoprivredom.  

Zbog toga je Komisija predložila:

• višu razinu potpore po hektaru za mala i srednja poljoprivredna gospodarstva (redistributivno plaćanje);

• postupno smanjivanje godišnjih izravnih plaćanja iznad 60.000 EUR po poljoprivrednom gospodarstvu i ograničenje isplate na 100.000 EUR po poljoprivrednom gospodarstvu, s ciljem pravednije raspodjele novca;

• najmanje 2% omotnica izravnih plaćanja država članica za mlade poljoprivrednike koji će se potrošiti na namjenske mjere pod oba stupa ZPP-a i mjere koje olakšavaju pristup zemlji i lakši prijenos poljoprivrednog zemljišta.

Pristup zasnovan na učinku

Europska komisija predlaže pojednostavljivanje i modernizaciju načina rada ZPP-a, te umjesto poštivanja pravila naglasak stavlja na rezultate i učinke. Nacionalne vlade trebale bi izraditi strateške planove u kojima će navesti kako namjeravaju provesti ciljeve EU-a na terenu i podnositi ih Komisiji na odobrenje. Komisija bi trebala provjeravati njihovu uspješnost, a ne samo usklađenost s pravilima EU-a.

Buduća ZPP predlaže razvoj, potporu i ulaganje u naše ruralne zajednice, putem:

• pomaganja novim generacijama poljoprivrednika da se pridruže toj profesiji te omogućavanjem lakšem pristupa zemljištu mladim poljoprivrednicima;

• promicanja zapošljavanja, rasta, socijalne uključenosti i lokalnog razvoja u ruralnim područjima, uključujući bioekonomiju i održivo šumarstvo;

• poboljšanja odgovora poljoprivrede EU-a na društvene zahtjeve za hranom i zdravljem, uključujući sigurnu, hranivu i održivu hranu, otpad od hrane, kao i dobrobit životinja;

• pružanje kontinuirane podrške ruralnim zajednicama kroz inicijativu pametnih sela i lokalne razvoje koje vode zajednice u okviru LEADER programa.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakDostupna aplikacija za prijavu šteta na PG-ovima
Sljedeći članakŠto donosi strategija „Od polja do stola“?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.