U ovom broju članku doznati više o Zdravku Miholiću, dipl. ing. agr. koji savjetuje poljoprivrednike u Istarskoj županiji, u kojoj radi upodručnoj jedinici Buzet, Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Viši savjetnik Zdravko Miholić, dipl. ing. agr., od 1993. zaposlen je u Poljoprivrednoj savjetodavnoj službi, danas u sklopu Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Buzetu, u Istarskoj županiji. Po odsluženju vojnog roka upisao se na Agronomski fakultet u Zagrebu na kome je diplomirao (VVV smjer) 1993.g. Prije toga u Poreču je završio dvije godine srednje poljoprivredne škole. Usavršavao se unutar programa koje je organizirao (tadašnji) Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu: 1) „Projekt očuvanja i razvoja ruralnih prostora Hrvatske ( valorizacija, zoniranje i revitalizacija krajobraza na Korčuli); 2) Proizvodnja i korištenje travnjaka“; 3) „Proizvodnja kvalitetnog mlijeka“. Usavršavao se i kroz razne seminare, VIP projekte, savjetovanja, osobne kontakte sa stručnjacima i znanstvenim institucijama te kroz rad na terenu. Ulagao je najviše u vlastito znanje na području voćarstva. Služi se engleskim jezikom.

Savjetovanje vezano uz voćarstvo

Obavljanje poslova savjetovanja poljoprivrednika, kroz svoj radni vijek, odvijalo se najviše vezano uz voćarstvo, uključujući i zaštitu voćnih vrsta od bolesti i štetnika. Pri tom sam koristio metode individualnog, teoretskog i praktičnog rada, kao i metode grupnog rada s poljoprivrednicima preko predavanja i demonstracija. Posao je uključivao i izradu pisanih materijala za širi krug korisnika te korištenje masovnih medija za prijenos informacija i saznanja, rekao je Miholić, koji je i suautor knjige „Jabuka-kraljica voća“ (2005.), brošura u izdanju Poljoprivredne savjetodavne službe: „Podizanje novih nasada voćnjaka“ (2004.) te „Šljiva -tehnološke smjernice za integriranu proizvodnju“ (2008.), a s radovima iz voćarstva sudjelovao je na nekoliko simpozija agronoma i raznih stručnih skupova. Za brojne časopise, biltene i zbornike pisao je stručne članke ponajviše vezane uz voćarsku proizvodnju pri čemu je u više navrata bio i u prilozima za HRT, te televizijskoj emisiji Boje zemlje.

U svom dosadašnjem radu bavio se i istraživanjima vezanim uz karakteristike maslinovog ulja, istraživanjem ponašanja sorti pšenice na području središnje Istre, te istraživanjem svojstava ploda autohtonih tipova oraha na području središnje Istre. Proučavao je i ponašanje jarog stočnog graška „Baccara“na području Buzeštine i Čićarije. Od 2008. do 2017. pratio je u pokusnom nasadu u blizini Motovuna ponašanje 11 novih sorti šljiva na području središnje Istre.

Zajednički prepoznajemo probleme i tražimo rješenja

Ponedjeljak je uglavnom predviđen za rad u uredu i prijem stranaka (Agronet kampanja, izračuni ekonomskih veličina za brojne mjere, pomoć pri popunjavanju zahtjeva za Mjeru 76.1. vezanu uz osiguranje, stručni savjeti, suradnja sa lokalnom i regionalnom samoupravom…,). U ostatku tjedna posao se obavlja i na terenu, od provođenja savjetničkih paketa na poljoprivrednim gospodarstvima, preko FADN istraživanja na 25 gospodarstava u Istri. Tu je, zatim, održavanje predavanja iz programa mjera za korisnike IAKS mjera, Eko shema, Proizvodno vezanih plaćanja te onih za polaznike izobrazbe iz Održive uporabe pesticida, opisuje svoje svakodnevne obaveze Miholić.

Na terenu kroz sezonu prati i podatke s instaliranih meteoroloških stanica te ulove na feromonskim lovkama postavljenim na voćnim vrstama. Na osnovu toga mogu se dati preporuke vezane prije svega uz zaštitu voćaka a i one npr. vezane za mjere zaštite od suše.

Periodično održava i demonstracijske aktivnosti gdje zainteresiranima prezentira određene postupke pri uzgoju voćaka. U novije vrijeme to je problematika ozbiljnih ograničavajućih čimbenika vezanih uz klimu (ekstremne pojave u vezane uz temperature, oborine itd.), divljač i ptice, bolesti i štetnici, problemi sa plasmanom vlastitih proizvoda.

Kao savjetniku za voćarstvo i kao osobi s uvažavanjem biblijskog pogleda na život, najdraži mi je rad s poljoprivrednicima na terenu, u prirodi, gdje zajedno prepoznajemo moguće probleme i zajednički tražimo i rješenja, zaključuje Miholić.

Prethodni članakUskrs – svjetlost koja pobjeđuje tamu i simbolika koja nadilazi stoljeća
Sljedeći članakŠtete od olujnih vjetrova trgaju plastenike i bacaju poljoprivrednike u očaj
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.