-I u ovoj krizi se vidi da naši ljudi ne mogu bez tržnica, koje su uvijek bile mjesto gdje se može naći ono što ima ‘miris, boju i okus’, a toga nema u trgovačkim centrima, kaže Miroslav Devald, vlasnik i prodavač OPG-a Draženke Kešić iz okolice Daruvara.
U skladu s odlukom Nacionalnog stožera Civilne zaštite, tržnice su nakon dva tjedna pauze, otvorile zelene dijelove tržnica u Velikom tjednu pred Uskrs. Poslovanje na otvorenom se odvija po novom u zatvorenim drvenim kućicama, uz obvezno pridržavanje biosigurnosnih mjera, te korištenje zaštitnih maski i rukavica. Kako to izgleda u praksi provjerili smo na dvije najveće gradske tržnice u Zagrebu, na Dolcu i Trešnjevci, te Zelenoj tržnici na Žitnjaku, koja je postatla ‘drive in’ tržnica.
OPG Brankice Solina iz prigradskog zagrebačkog naselja Struge, bila je jedna od samo četiri otvorena kioska na Dolcu, od deset postavljenih drvenih kućica, koje su počele raditi početkom travnja. Ipak, gospođa Brankica je bila zadovoljna utrženim povrćem, pa je njezin suprug morao po još ‘jednu dostavu’.Svu salatu, blitvu i rotkvice, prodala je još prije 11 sati, a gradske tržnice sad po novom rade od 8 do 13 sati.
Mora se raditi u i vrijeme koronavirusa
Inače, OPG Solina prodaje već godinama svoje povrće i klijance na Dolcu, a ima 6000 „kvadrata“ pod plastenikom, te 1,2 ha na otvorenom.
– Poljoprivredom se bavimo još od
1903. godine, pune tri generacije, više od sto godina, ponosno nam je rekla gospođa Brankica,
noseći zaštitnu masku, kao i sve prodavačice na Dolcu, osim brončane statue
kumice Barice, koja je postala prava turistička atrakcija, kao i sama tržnica. 
Šarenilo voća i povrća na drvenim klupama je nestalo, a zamjenile su ga dezifekcijska sredstva na ulazu na tržnicu. Red za ulazak uz obvezno dezificiranje ruku, protezao se kojih pedeset metara, iako nisu sve prehrambene trgovine na tržnici radile. Neki prodavači ostavili su kontakte na zatvorenim štandovima tržnice, da ih se može nazvati za dostavu povrća.
Supružnici iz OPG Siniše Uzelca, zbrajali su prodano voće i povrće u drvenoj kućici, a nadaju se da će uskoro, ‘biti bolje’, jer ljudima treba jedno vrijeme da ‘stanu na noge’, pa su i sami puno povrća izgubili u dva tjedna dok gradske tržnice nisu radile, a ne mogu svi se baviti dostavom i on line prodajom, iako je i to pomoglo.
Na tržnicu Dolac, nije se odmah vratio OPG Eko Hujić iz Sv. Ivana Zeline koji su se za vrijeme zabrane rada tržnice, morali okrenuti dostavi robe, iako je to možda nekih 10 posto od prodaje eko povrća na tržnici.
–Bolje i to nego ništa, a svi skupa moramo učiniti sve da pobjedimo koronavirus i zato podržavam sve odluke Nacionalnog stožera, ističe Hujić.
Redovi na tržnicama manji nego u trgovinama
Na trešnjevačkoj tržnici radilo je desetak kućica, a među njima je bio i OPG Draženke Kešić iz okolice Daruvara. Miroslav Devalad, vlasnik i prodavač na štandu, kaže da kupaca na sreću ima, a voće i povrće se najviše traži. Dobar posao već danima na ovoj tržnici radi OPG Marice Kušinec iz Lakteca kod Sv. Ivana Zeline, koja ima povrće,voće, ali i tijesto i jaja, pod natkrivenim dijelom tržnice. Ovaj OPG je radio svaki dan, ali na tržnici, koja je bila zatvorena zbog pandemije koronavirusa, nije bilo ljudi, koji su se sada vratili pa je i promet puno veći. Obvezni razmak od dva metra, unatoč lako uočljivim žutim oznakama na tržnici, malo tko uspije držati među užurbanim kupcima, koji su jedva dočekali da mogu sa razlogom ‘malo na zrak’.
Iz Udruge hrvatskih tržnica koja okuplja 36 tvrtki koje upravljaju tržnicama na malo, upitali smo stručnog tajnika dr. Miljenka Ernoića, kakve su njihove informacije s terena:.
–Prema dospjelim povratnim informacijama od naših članica možemo reći kako se u okvirima koji su propisani organizirala prodaja na tržnicama na zadovoljavajući način. Većina prodavača svježeg povrća i voća je bila prisutna na tržnicama prema dinamici koju je odredila uprava tržnica uglavnom na način da je ograničena prodaja sa jedne klupe i svaki drugi dan, dok su prednost imali OPG-i koji pordaju sa klupa svoje proizvode. Inače kontrola prodaje vlastitih proizvoda povezana je sa poljoprivrednom inspekcijom, dok mi kao udruga provodimo projekat certificiranja seljačkih tržnica u koji je uključeno 16 tržnica, odnosno isto toliko gradova, no nažalost ove godine je upitno kako će se provesti projektne aktivnosti vezane uz obilazak proizvođača.
Manji dio tržnica organizirao je i tzv. drive in tržnice. Ukupna
posjećenost tržnica je manja što je razumljivo zbog restrikcija broja
prodavatelja, kontrole ulaska i izlaska kupaca te činjenice kako su se građani
ipak istrošili u vrijeme predblagdanske kupovine pa uvijek nakon toga nastupi
zatišje,
istaknuo je Ernoić.
Na Zelenu tržnicu samo automobilom, a sada i po cvijeće
Među 15 gradskih tržnica u Zagrebu otvorena je i Zelena tržnica na Žitnjaku, koja je od veleprodaje povrća i voća preurađena u ‘drive in’ tržnicu maloprodaje, odnosno direktnu kupnju iz automobila, već zapakirane robe, a po prvi put i cvijeća. Naime, na gradskim tržnicama nema uvjeta za njegovu sigurnu prodaju u sklopu suzbijanja koronavirusa, odnosno Covida-19.
Zelena
tržnica na Žitanjaku primila je na početku pet, šest proizvođača cvijeća iz
okolice Ludbrega, koji su do njihova zatvaranja prodavali cvijeće na gradskim
tržnicama u Zagrebu, a na Zelenu tržnicu se vratilo i deset proizvođača povrća
i voća, koji ‘nisu bili zadovoljni’, a ukupno je radilo 15 prodavača.
OPG Franje Vardira iz Malog Bukovca kod Ludbrega, kaže da ljudi ne znaju da mogu sada jedno na Zelenoj tržnici, koja je prije bila veleprodaja, osim povrća i voća, kupiti i u maloprodaji i cvijeće. Dodao je da su cvjećari najviše izgubili od svih poljoprivrednika, jer su za vrijeme dok su gradske tržnice bile zavorene, dva, a u nekim gradovim i tri tjedna, morali su baciti većinu uroda, koju su planski sadili za Cvjetnicu, odnosno Veliki tjedan prije Ukrsa.
Vardir razočarno zbraja:
–Bacili smo 20.000 maćuhica, 10.000 jaglaca, a nešto manje potočnica, ali i svih drugih vrsta balkonskog i vrtnog cvijeća . Nama to nitko, ne može nadoknaditi jer smo izgubili mjesec i pol rada, a ja sam još i dobro prošao jer i dalje izvozim cvijeće u Sloveniju, koja na sreću nije zavorila vrtne centre. Izvoz cvijeća se odvija normalno, ali sve je teže naći prijevoznike zbog karantene, koji mogu izvoziti cvijeće, koje je specifična roba. Što se tiče proizvodnje u plastenicima, odnosno prodaje na gradskim tržnicima, to nije roba za veću dostavu, ljudi ga hoće vidjeti prije nego što ga uzmu odnosno kupe.
Prodaja rezanog cvijeća ide bolje, a besplatna dostava teže
OPG Baškarić iz Dugog Sela pokrenula je besplatnu dostavu cvijeća za narudžbe veće od 100 kuna, ali se u praksi prodaja rezanog cvijeća, OPG Herceg, preko društvenih mreža, gdje su se oglašavali, pokazala isplativija.
–Dobro je da je krenula i prodaja cvijeća na
Zelenoj tržnici, kaže Lucija Baškarić, jer nije lako dnevno odraditi 30
narudžbi od Vrbovca do Zaprešića, jer se uvijek neka narudžba zagubi. Što se
tiče gubitaka za vrijeme obustave prodaje cvijeća na gradskim tržnicama, Lucija
ističe da su imali dosta gubitaka kod proljetnica, koje su trebale ranije izaći
na tržište, kao što su maćuhice, tratinčice.
Povrćari izgubili stalne kupce na Zelenoj tržnici
OPG Ružice Kolarić iz Ludbrega, prodaje na Zelenoj tržnici već niz godina povrće. No, Ružica nije bila zadovoljna, jer su kaže, kćerka i ona sada ‘radile više, a zaradile manje’. Ona drži da njih na Zelenoj tržnicu ‘nisi nu trebali zatvarati’.
–Čemu? Jel vidite koliko je je ovdje prostora, između svakog štanda je bilo i po 15 metara, a sada i više. Ovako smo zbog nove regulacije rada, samo automobili mogu pristupiti na tržicu, izgubili stalne kupce, koji su povrće kupovali na veliko, a ovi novi kupci traže i po dvije glavice luka, ističe Ružica Kolarić.
S druge strane, OPG Štefanije Maruševec iz općine Vidovec u Varaždinskoj županiji, prodavao je na tržnici povrće, uglavnom krumpir i luk, a imao je i cvijeće.
Ivan Maruševec, prodavač, kazao nam je da su kupci pred Uskrs tražili uglavnom rotkvicu, salatu i mladi luk, a tek netko tu i tamo kupi i vreću krumpir, čiju cijenu nisu mijenjali, iako su cijene povrća u trgovačkim lancima ovih nekoliko kriznih tjedana ‘otišle gore’.
–Mi smo ovdje na Zelenoj tržnici, bili naviknuli na veleprodaju, a sada moramo raditi maloprodaju, tako da ne mogu biti zadovoljan, jer nema dovoljno kupaca, kao na gradskim tržnicama, da bi se takav posao i isplatio. Vidite da veći dio kamiona, njih možda i 30-ak, na tržnici nije otvoren, a to ipak nešto znači, jer ljudi ne da ne žele nego ne mogu raditi sa minusom, koji je iz dana u dan sve veći. Posebno ako i dalje ulažete svoj novac u robu koju ne možete prodati. Tako da ne vidim svjetlo na kraju tunela u kojem se sada nalazimo, ako ova situacija sa koronavirusom, koji nas je sve jako pogodio, potraje dulje, zaključuje Maruševec.
