Vinova loza, kao rijetko koja druga poljoprivredna kultura, može se uzgajati u raznim klimatskim uvjetima, na raznim tlima i raznim sustavima uzgoja.
Upravo zbog te rijetke sposobnosti prilagođavanja i vrlo intenzivnog rasta (koji moramo regulirati rezidbom), vinova loza pogodna je uzgoju na brajdi, pergoli, odrini, lomači itd. Za takvu vrstu uzgoja primjenjuju se isključivo viši i visoki uzgojni oblici, s visinom stabla trsa od 1,5 pa čak do 3 metra. Srednje visoki uzgoj (90 – 120 cm) koristi se za špalirni uzgoj ili tunelsku brajdu, a drugi visoki uzgojni oblik (130 – 300 cm) koristi se kod krovne visoke brajde (ispred podruma, klijeti, kao hlad za sjedenje itd.).
Dakako, ovakav uzgoj iziskuje specifičan uzgoj i rezidbu, ali i obilnu gnojidbu zbog velikog opterećenja i hrane za normalan rast i vegetaciju vinove loze.
Svakako treba izbjegavati sjeverna i zasjenjena mjesta, jer nema dovoljno sunca i nisu prikladna za uzgoj vinove loze. Na takvim položajima mladice i grožđe slabije se razvijaju.
Nekad je bilo pravilo da se za takav sustav uzgoja sade kultivari koji imaju veliki list (zbog hlada), ili izravno rodeći hibridi zbog male ili nikakve zaštite od bolesti i štetnika.
U cijeloj vinogradarskoj Hrvatskoj brajde su prisutne (pod različitim imenima) i činile su važnu sastavnicu života. U Dubrovačkoj Republici bilo je uvriježeno pravilo da svaki ljetnikovac ima odrinu (brajdu) od Malvasije, Krivalje i Trojke. Od prve su proizvodili vino, a druge dvije su služile za jelo i rakiju. Dubrovačka Malvasija imala je duboki korijen u povijesti Dubrovačke Republike. Godine 1850. pepelnica je gotovo izbrisala taj kultivar, koji se održao i preživio na gdjekojoj brajdi. Pedesetih godina prošlog stoljeća veliki entuzijast Marko Anđelinić pronašao je najbolji klon Dubrovačke malvasije na nekoj brajdi i počeo ga širiti u Konavosko polje. Pronašli su i najprikladniji oblik armature, i posađeno je stotinjak hektara Malvasije dubrovačke. Sve zahvaljujući brajdi.
Bogdanuša bijela, kao autohtoni kultivar otoka Hvara, također voli povišene uzgojne oblike, pa nisu rjetkost brajde ovog kultivara na otoku Hvaru. Na Pagu su poznate brajde od Gegić bijelog, autohtonog kultivara Hrvatskog primorja i sjeverne Dalmacije.
I velik dio kontinentalne Hrvatske uzgaja vinovu lozu na brajdi ispred svojih klijeti, vinograda, vikendica. U Samoborskom vinogorju vrlo rijetko klijet nema brajdu. Brajda prvenstveno štiti podrum od ljetnog sunca i daje hlad ispod brajde, gdje se u pravilu nalaze stol i klupe. Puno je bratimstva sklopljeno upravo “pod brajdom”, kad se kušalo i pilo vino domaćina. Kod samoborskih klijeti (his, pivnic, klet) vrlo je česta brajda od Lovrijenca crnog, kultivara otpornog na gljivične bolesti i niske zimske temperature. Lovrijenac crni daje dobre i redovite prirode, a po kakvoći je bolji od Frankovke.
Upravo na ovom primjeru odabir kultivara je vrlo bitan (bilo za hlad, vino, zobaticu, zelenilo), jer su u istom vinogorju angroekološki uvjeti drukčiji, pa se valja posavjetovati s vinogradarskim stručnjakom.
Odabir kultivara za brajde
Izbor kultivara je vrlo širok s obzirom na vinogorja i klimu. Možemo saditi stolne sorte grožđa i grožđe za proizvodnju vina. Za hobiste koji ne žele proizvoditi vino, a htjeli bi imati brajdu, može odgovarati i izravno rodeći hibrid (koji ne treba prskati), a grožđe se može uporabiti za jelo, te za proizvodnju pekmeza, džema ili slatkog od grožđa. Nikako ne za proizvodnju vina. Neki vole stolne kultivare vinove loze za jelo pa ih sade na okućnicama, kod vikendica ili klijeti. Današnji vinogradari za brajdu sade visokokvalitetne vinske kultivare kao što su Chardonay, Bijeli pinot, Graševinu, Traminac, Rizvanac, Zeleni silvanac i druge.
Od stolnih kultivara za visoke uzgojne oblike pogodni su: Alphonso lavalee crni, Afus ali bijeli, Muškat hamburg crni, Kraljica vinograda bijela, Cardinal crveni, Early cardinal, Plemenka bijela, Plemenka crvena, Italija bijela, Ribol crni, Emper crveni, Muškat aleksandrijski bijeli, Krivaja bijela, Dijamante, Matilde, Michele, Palieri, Pasiga, Perlon, Victorija.
U Dalmaciji, na otocima, te na Hrvatskom primorju vrlo je malo kultivara koji na brajdi daju zadovoljavajuće rezultate. Dok je u kontinentalnoj Hrvatskoj obrnut primjer, i vrlo malo kultivara vinove loze ne daje zadovoljavajuće rezultate na brajdi.
Osim kultivara koji su genetski predodređeni za povišene i visoke sustave uzgoja, trebalo bi saditi kultivare koji ranije dozrijevaju, koji podnose gušći sklop sadnje, da grozdovi nisu prezbijeni (botritis), te da nisu preosjetljivi na vjetar i niže temperature.
