Mogu se čuti i izjave kako se jeftino kupljene uvozne jabuke prodaju ispod cijene domaće i na taj način konkuriraju hrvatskoj jabuci. Uvijek su takvi naslovi poduprti pokojom izjavom hrvatskih stručnjaka, ili nekog drugog voćarskog djelatnika zastupljenog u medijima. Kako bismo razmotrili mogućnost da netko čuva dvije godine jabuku u hladnjači, pa je onda prodaje, analizirat ćemo cijene jabuke u maloprodaji i otkriti gdje se nalazi razlika cijene jabuka između one cijene koju smo dobili kad smo je predali u hladnjaču do one prodajne cijene u lancima.

Kakve su cijene jabuka u hipermarketima?

Od mnoštva sorata izdvojit ćemo samo dvije sorte: zlatni delišes i idared: Idared 1. klase, pakiran u kartonskoj ambalaži se cijeni po 6, 7 ili 8 kn/kg. Idared 2. klase u vrećici s 2 kg jabuka po 10 ili 11 kn (5,00-5,50 kn/kg). Zlatni delišes 1. klase u kartonu se prodaje po 8, 9 ili 10 kn/kg, Zlatni delišes 2. klase u vrećici s 2 kg jabuka po 11 ili 12 kn (5,50-6,00 kn/kg) Voćari,kad gledaju te cijene, pitaju se gdje je razlika od veleprodajne cijene koju otkupljivači plaćaju voćarima do ove cijene u dućanu? Gdje je razlika cijene od 2 kn/kg do 10 kn/kg? Analizirajmo što se nalazi u strukturi cijene jabuka koju kupimo u hipermarketu:
1. PDV od 25%
2. marža hipermarketa, s raznim superrabatima, sudjelovanjem u marketingu i sl.
3. ambalaža u koju jabuka ide i to karton, vrećica, drvena gajba i sl.
4. trošak sortiranja
5. transport jabuke i to od hladnjače do hipermarketa, te od voćnjaka do hladnjače
6. trošak hlađenja i to kroz struju, trošak materijala (Smartfresh i slično)
7. investicija i trošak kredita
8. trošak jabuke kupljene od voćara
Analizirat ćemo najprije cijenu jabuke od hipermarketa do hladnjače. Ako je cijena jabuke 10 kn/kg, onda odmah trebamo odbiti PDV u iznosu od 25%, odnosno u konkretnom slučaju je to 2 kn. Došli smo do 8 kn. Marža hipermarketa je od 25%-30%. Računat ćemo da je prosjek 30%. Ako oduzmemo 30% marže od 8 kn dobijemo 6,15 kn. Ako uzmemo u obzir razne rabate, udjele u marketingu kojim hipermarketi opterećuju otkupljivače, možemo zaokružiti tu cijenu na 6 kn/kg. To je dakle cijena po kojoj otkupljivač fakturira jabuku hipermarketu za jabuku, čiju prodajnu cijenu vidimo da je 10 kn/ kg. To je apsolutno prvoklasna jabuka bez primjedbe od strane hipermarketa. Ambalaža za jabuku kojoj analiziramo cijenu je kartonska ambalaža s podloškom. Cijena takve ambalaže je oko 0,80 kn/kg. Računamo: 5,55 – 0,80= 4,75 kn/kg. Trošak sortiranja se obično kreće u našim hladnjačama od 0,20 do 0,25 kn/kg. Uzet ćemo da je cijena sortiranja 0,25 kn/kg. 4,75 kn – 0,25 kn = 4,50 kn/kg. U idućem broju nastavit ćemo analizu troškova otkupljivača, te ćemo konačno zaključiti zašto nema nikakvog racionalnog razloga za čuvanje jabuke dvije godine.

Drugi dio članka možete pročitati OVDJE 

"" 

Prethodni članakPoljoprivredni proizvodi zaštićene kvalitete: Komisija odobrila tri nove prijave
Sljedeći članakAktualno razmatranje stanja u sektorima žitarica i uljarica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.