U RH godišnje nastaje više od 286.000 tona otpada od hrane, a cilj je do 2028. smanjiti otpad od hrane za 30 posto.
Početkom srpnja u Zagrebačkom inovacijskom centru d.o.o. – ZICER na Zagrebačkom Velesajmu održana je konferencija pod nazivom Hrana nije otpad: Nauči više! Učini više!
S ciljem promocija projekta Grad Zagreb je organizirao konferenciju na kojoj su sudionici, kroz tri panela, odgovorili na ključna pitanja kako spriječiti i doprinijeti smanjivanju bacanja hrane kroz procese proizvodnje ili u trgovini te na koji način poboljšati sustav doniranja hrane potrebitima. Cilj je utvrditi što mogu učiniti građani-potrošači, što realni sektor proizvodnje i znanstvene institucije i vidjeti pozitivne primjere iz prakse u Hrvatskoj i u drugim državama, kako bi cijeli sustav bio učinkovitiji.
Treba podići svijest i promicati odgovornost!
Konferencijom se htjelo informirati javnosti oko svih aktivnosti na području grada Zagreba, koje se provode kroz dobrovoljni sporazum za sprječavanje i smanjenje otpada od hrane, i koji je potpisan s Ministarstvom poljoprivrede, a u kojem sudjeluje ukupno 12 predstavnika s područja grada Zagreba.
Hrana se zbog različitih razloga rasipa i baca kroz cijeli lanac opskrbe hranom, od primarne proizvodnje, prerade i proizvodnje, distribucije, skladištenja i prodaje, ugostiteljskih objekata i institucionalnih kuhinja do kućanstava. Stoga je u cilju podizanja svijesti, vezano uz problem prekomjernog bacanja i promicanja odgovornosti svih dionika lanca opskrbe hranom potrebno provesti niz aktivnosti, u svrhu promjene navika i ponašanja ljudi prilikom rukovanja hranom.
Doprinos cilju održivog razvoja
–Prema najnovijim podacima, u RH nastaje više od 286.000 tona otpada od hrane godišnje. Poticanje smanjenja nastajanja otpada od hrane jedna je od mjera Plana sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane Republike Hrvatske 2019. – 2022. koji predstavlja doprinos cilju 12.3 održivog razvoja Ujedinjenih naroda, tj. postizanju smanjenja globalnog otpada od hrane po glavi stanovnika na maloprodajnoj i potrošačkoj razini, za 50 posto i smanjenju gubitaka hrane u proizvodnim i opskrbnim lancima do 2030. godine, zaključak je konferencije.
Na konferenciji je spomenut i Milanski pakt i sprječavanje i smanjenje nastajanja otpada od hrane. Prema hijerarhiji gospodarenja otpadom od hrane, prednost se daje upravo sprječavanju nastajanja otpada od hrane, a to znači učinkovitu proizvodnju, preradu, skladištenje, prodaju i ostalu distribuciju hrane, uz minimalno stvaranje viškova. S obzirom na to da postoje specifičnosti te različiti razlozi gubitka hrane i nastajanja otpada od hrane, svaka faza od proizvodnje, prerade, distribucije do konzumacije hrane zahtijeva različite pristupe u prepoznavanju uzroka i načina rješavanja problema prekomjernog bacanja hrane. Stoga je važno omogućiti preduvjete i pokrenuti dobre prakse kojima se može osigurati sprječavanje nepotrebnog bacanja hrane po pojedinim fazama lanca opskrbe hranom.
Unaprjeđenje sustava doniranja hrane
–Nastavljamo daljnje iskorake provedbom mjera i aktivnosti sadržanih u novom Planu sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane do 2028., kojeg je usvojila Vlada RH i za koji je osigurano 5,7 milijuna eura, kao i s provedbom reformske mjere Unaprjeđenje sustava doniranja hrane u RH iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, kazao je Zdravko Barać, ravnatelj Uprave za stočarstvo u kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede RH.
Naglasio je kako su u sklopu spomenute reformske mjere NPOO-a, ukupne vrijednosti 4,2 milijuna eura, do sada potpisani ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banke hrane u vrijednosti 1,9 milijuna eura, za 41 posrednika u lancu doniranja hrane i za 9 banki hrane. Sustav se kontinuirano nadograđuje te se planira novi poziv u svrhu omogućavanja pokretanja banki hrane u županijama koje ne raspolažu istima te daljnjeg infrastrukturnog opremanja posrednika u lancu doniranja hrane.
Planirano je da će banke hrane započeti sa svojim radom najkasnije početkom 2024.g. te preuzeti ulogu koordinatora u doniranju hrane u svojoj županiji. Također, kako bi se olakšalo doniranje hrane unaprijeđen je zakonodavni okvir za doniranje hrane, izrađen vodič za doniranje, a uspostavljen je i IT sustav koji je do danas spasio 700 tona hrane, a broji 322 donatorska i 109 posredničkih profila.
–Ustanova ,,Dobri domʺ kao ustanova Grada Zagreba i na ovaj način potvrđuje svoje kontinuirano postupanje u vidu aktivnog doprinosa postizanju zajedničkog općeg cilja poticanja smanjenja otpada od hrane u svrhu učinkovitijeg i održivog korištenja resursa, u cijelom lancu opskrbe hranom i pripreme obroka te smanjenja siromaštva. U tom pravcu djeluje interdisciplinarna radna skupina koja prati ispunjenje obveza, razvijamo nove projekte u cilju unaprjeđenja i standardiziranja radnih procesa unutar djelatnosti ustanove koji rezultiraju smanjenjem otpada od hrane i otpada uopće i to racionalnim postupanjem s namirnicama u fazi narudžbe te obrade istih, edukacijom zaposlenika i svih dionika odnosno suradnika, poticanjem unaprjeđenja doniranja hrane i razmjenom iskustava, izjavio je Alen Župan, ravnatelj Ustanove ,,Dobri domʺ Grada Zagreba.
Najviše odbačene hrane dolazi iz domaćinstava
Kad je riječ o Hrvatskoj, kod nas se godišnje baci 286.379 tona hrane odnosno oko 71 kilogram po glavi stanovnika, što je ekvivalent vrijednosti od oko 600 milijuna dolara. Prosjek po glavi stanovnika, kad je riječ o bacanju hrane u EU je 131 kilogram, a u svijetu čak 160 kilograma hrane. Od ukupno odbačene hrane u Hrvatskoj 76 posto dolazi iz kućanstava, a 24 posto iz poslovnog sektora. Građani Hrvatske godišnje bace 129.616 tona jestive hrane, dok se baci i 86.726 tona nejestivog dijela. S druge strane poslovni sektor godišnje izgubi 50.723 tona jestive hrane i 19.311 koji je nejestivi dio. Poruka svima je: Ne bacajmo hranu, jer hrana nije otpad!
