„Slavonska kobasica“ i „Komiški rogač“ su 41. i 42. proizvod iz Hrvatske s europskom zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla.

Ova dva naziva proizvoda upisani su u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla te zaštićeni na području cijele Europske unije. EU znak zaštićene oznake izvornosti odnosno zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla koji se nalazi na ambalaži, potrošaču jamči kupnju autentičnog proizvoda.

Slavonska kobasica

Postupak zaštite naziva „Slavonska kobasica“ pokrenula je Udruga Čuvari slavonske tradicije koja je Ministarstvu poljoprivrede podnijela zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla pod nazivom Slavonska kobasica“. 


„Slavonska kobasica” je trajna fermentirana kobasica proizvedena od usitnjenog svinjskog mesa i slanine (udio mesa iznosi najmanje 70 %) uz dodatak kuhinjske soli i začina (usitnjene slatke i ljute crvene paprike, mljevenog papra i češnjaka), što se nadjeva u svinjsko tanko crijevo.

Proizvodni postupak traje najmanje 45 dana i u tom se vremenu nadjeveno svinjsko tanko crijevo podvrgava procesima fermentacije, dimljenja, sušenja i zrenja. Riječ je o izduženoj kobasici valjkastog oblika koja se proizvodi na području Slavonije. Ovitak je tamnosmeđe do crvenkaste boje, a tekstura čvrsta i elastična. Presjek nadjeva je smeđe do tamnocrvene boje, osim masnog tkiva koje može biti bijele do narančaste boje.

Mozaičnog je izgleda zbog ravnomjernog rasporeda i veličine komadića mesa i masnog tkiva. Izvana ima miris po dimu drva jasena, graba ili bukve, a iznutra po fermentiranom mesu i češnjaku. Okus je skladna kombinacija fermentiranog mesa, soli, češnjaka, paprike i mljevenog papra, što daje blagu ljutost bez gorčine i kiselosti. Proizvodnja „Slavonske kobasice“, osim što predstavlja gastronomski identitet Slavonije te se nalazi i u njenoj turističkoj ponudi, dio je i tradicije, kulture i načina života lokalnog stanovništva Slavonije, jer je proizvod nastao iz tradicionalne svinjokolje kao jednog od najvažnijih običaja slavonskog sela.

Komiški rogač

Postupak zaštite naziva „Komiški rogač“ pokrenula je Udruga Komiški rogač. „Komiški rogač” je tehnološki zreli plod autohtone sorte rogača Komiški krupni s područja otoka Visa vrste Ceratonia Siliqua L., koja je upisana u Hrvatsku banku biljnih gena.

„Komiški rogač” prepoznatljiv je po plodu odnosno mahunama tamnosmeđe boje koje kad dozriju postižu duljinu od 10 do 20 cm i masu od 17 do 40 g te po specifičnom slatkastom okusu i mirisu koji podsjeća na čokoladu i kakao.

Za prepoznatljivi, izraženije slatkasti okusni i mirisni profil „Komiškog rogača” zaslužan je visok udio šećera u plodu, koji iznosi minimalno 40 %. Proizvod „Komiški rogač” na tržište dolazi u dva oblika, kao „Komiški rogač” plod i „Komiški rogač” mljeveni. Mljeveni rogač je izraženije slatkastog okusa te intenzivnijeg mirisa po čokoladi i kakau od tehnološki zrelog cijelog ploda rogača jer se prilikom lomljenja kore miris otpušta jačim intenzitetom.

S 42 poljoprivredna i prehrambena proizvoda čiji je naziv registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla, Hrvatska zauzima visoko sedmo mjesto među državama članicama. Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda obilježava se 14. travnja, na dan kada je 2015.g. naziv „Krčki pršut“ registriran u Europskoj uniji kao prva hrvatska zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla.

Svi registrirani nazivi proizvoda iz Hrvatske:

  • Krčki pršut
  • Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres
  • Neretvanska mandarina
  • Ogulinsko kiselo zelje / Ogulinski kiseli kupus
  • Baranjski kulen
  • Lički krumpir
  • Istarski pršut / Istrski pršut
  • Drniški pršut
  • Dalmatinski pršut
  • Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak
  • Zagorski puran
  • Krčko maslinovo ulje
  • Korčulansko maslinovo ulje
  • Paška janjetina
  • Šoltansko maslinovo ulje
  • Varaždinsko zelje
  • Slavonski kulen / Slavonski kulin
  • Međimursko meso ‘z tiblice
  • Slavonski med
  • Lička janjetina
  • Istra (ekstra djevičansko maslinovo ulje)
  • Paška sol
  • Zagorski mlinci
  • Paški sir
  • Bjelovarski kvargl
  • Brački varenik
  • Varaždinski klipič
  • Malostonska kamenica
  • Rudarska greblica
  • Dalmatinska pečenica
  • Dalmatinska panceta
  • Lički škripavac
  • Bračko maslinovo ulje
  • Zagorski bagremov med
  • Zagorski štrukli / Zagorski štruklji
  • Meso istarskog goveda – boškarina / Meso istrskega goveda – boškarina
  • Samoborska češnjovka / Samoborska češnofka
  • Lumblija
  • Goranski medun
  • Dalmatinska janjetina
  • Slavonska kobasica
  • Komiški rogač
Prethodni članakOdržana konferencija ,,Sigurnost hrane i izazovi sigurnosti hrane u Jugoistočnoj Europi“
Sljedeći članakGotovo 182 tisuće eura za razvoj lovstva i ribarstva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.