Mnogi poljoprivredni proizvođači, ali i znanstvena zajednica i agronomska struka ističu da su velike teškoće s kojima se svakodnevno muče poljoprivrednici, komplicirane birokratske procedure, popularno rečeno „papirologija“, suočavanje s golemim državnim administrativnim aparatom i brojnim institucijama i inspekcijama, te nedovoljna informiranost i educiranost poljoprivrednih proizvođača u vezi zakonskih propisa i novodonesenih uredbi i pravilnika, osobito onih iz EU. Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – APPRRR (u daljnjem tekstu Agencija) značajan je dio tog aparata u sektoru poljoprivrede.

Upitali smo zamjenika ravnateljice Agencije Antuna Vujića na koji način se olakšava poljoprivrednicima snalaženje u njihovim obavezama, ali i pravima prema Agenciji, odnosno prema RH, pa i prema EU, s obzirom da je najveći dio proračuna za poljoprivredu i ruralni razvoj iz europske omotnice.

  • Je li Agencija prijateljski nastrojena prema poljoprivrednicima ili je, što bi djeca rekla, „babaroga“ od koje proizvođači trebaju zazirati ?

-Agencija za plaćanja prilikom dodjele izravne potpore i IAKS mjera ruralnog razvoja poljoprivrednicima postupa sukladno detaljnim pravilima Zajedničke poljoprivredne politike propisanim EU Uredbama i nacionalnim zakonodavstvom. Pri tome za zaprimljene jedinstvene zahtjeve za izravnu potporu i IAKS mjere ruralnog razvoja provodi administrativne kontrole i kontrole na terenu te odobrava i isplaćuje potpore.

Antun Vujić, zamjenik ravnateljice APPRRR

Kontrola ispunjavanja uvjeta prihvatljivosti za potporu provodi se putem administrativne provjere i kontrole na terenu, a obuhvaća provjeru: točnosti i cjelovitosti podataka u jedinstvenom zahtjevu, sukladnosti sa uvjetima prihvatljivosti za pojedine mjere potpore i poštivanja pravila višestruke sukladnosti. Administrativne provjere provode se u uredima Agencije za plaćanja uz pomoć informatičkog sustava i uključuju unakrsne provjere kojima se utvrđuje nesukladnost s propisanim uvjetima. Nakon provedenih navedenih kontrola za sve utvrđene nesukladnosti Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 640/2014 propisane su administrativne kazne (sankcije) koje je Agencija za plaćanja dužna primijeniti. Rad Agencije za plaćanja je kontroliran od strane revizora Europske Komisije, Europskog revizorskog suda, Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA) i Nadležnog tijela – Ministarstva poljoprivrede.

  • Što to znači?

To znači da je Agencija za plaćanja ustrojena po pravilima Europske komisije kao institucija koja ima ovlasti i zadaću odobravati, kontrolirati i isplaćivati potpore iz Europskih fondova poljoprivrednicima u Republici Hrvatskoj. Dakako, odobravanje, kontrolu i isplatu potpore, Agencija za plaćanja obavlja sukladno propisima – Europskog parlamenta i Vijeća te Sabora i Ministarstva Poljoprivrede RH.

To znači da kompliciranost i kompleksnost provedbe ne ovise o Agenciji za plaćanja već o donositelju propisa. Provedbu propisa od strane Agencije za plaćanja nadziru Europska Komisija i Nadležna tijela Ministarstva kao i Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije.

Kad bi i ako Agencija za plaćanja postupala “prijateljski” prema korisnicima, a ne sukladno propisima Europska Komisija bi oduzela akreditaciju Agenciji za plaćanja te bi hrvatski poljoprivrednici ostali bez potpore iz EU fondova. Takav razvoj događaja vjerojatno u Republici Hrvatskoj nitko ne priželjkuje pa stoga Agencija za plaćanja, pod budnim okom revizora Europske Komisije, mora provoditi svaki članak i stavak Uredbi EU iz područja potpora u poljoprivredi.

  • Pravila i propisa se svakako treba pridržavati, no na koji način poljoprivrednim proizvođačima pomažete kako bi se lakše snašli s predavanjem zahtjeva i ponekad kompliciranom dokumentacijom?

-Poljoprivrednim gospodarstvima za savjete i pomoć pri popunjavanju njihovih zahtjeva na raspolaganju su djelatnici u 21 podružnici , a uz njih, u vrijeme kampanje podnošenja zahtjeva, pomažu djelatnici područnih jedinica Ministarstva poljoprivrede nadležne za stručnu podršku poljoprivrednicima (Savjetodavna služba) i regionalni uredi Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH).

Poljoprivredna gospodarstva imaju na raspolaganju i web aplikaciju AGRONET  putem koje sami ili uz pomoć gore spomenutih djelatnika mogu popuniti  Jedinstveni zahtjev. Jedinstveni zahtjev sadrži 43 različite potpore i mjere za koje se može podnijeti zahtjev u isto vrijeme i na istom mjestu,  znači „Papirologija“ je svedena na minimum. Jedinstveni zahtjev već je popunjen nizom podataka koji su raspoloživi u različitim službenim bazama i registrima (Upisniku poljoprivrednika,  ARKOD sustavu evidencije poljoprivrednog zemljišta, Jedinstvenom registru domaćih životinja (JRDŽ), Upisniku ekoloških proizvođača, podacima o područjima s ograničenjima i nizom drugih podataka.

Zahtjev sadrži niz upozorenja vezano uz obveze korisnika. Korisnik prema domaćem nazivu svoje Arkod parcele lako prepoznaje o kojoj se površini radi te tako jednostavno i deklarira poljoprivrednu aktivnost, kulturu koju te godine proizvodi, a isto tako ima na raspolaganju identifikacijske brojeve sve stoke koju je prijavio u JRDŽ.

Treba napomenuti da se zahtjevi podnose do 15.5. u godini a isplate korisnicima započinju već krajem iste godine i završavaju, kako je i propisano, do 30. 6. slijedeće godine.

            Koliko se proizvođača nalazi u prekršaju?

  • Poznato je da je u djelokrugu Agencije i kontrola. Sve što je prijavljeno i isplaćeno, mora u praksi, na terenu, odgovarati onome što je u dokumentima. Mnogi smatraju da Agencija nije dovoljno fleksibilna i da se proizvođači previše sankcioniraju i novčano kažnjavaju, što umanjenjem plaćanja, a što kaznama zbog kršenja preuzetih obaveza (godišnjih i višegodišnjih). Kakvo je zapravo realno stanje? Koliko je proizvođača u prekršaju i koliko „Odluka“ Agencije se osporava i dobiva sudski epilog?

-U svom svakodnevnom radu osnovni je cilj pri organizaciji provedbe izravnih potpora Agencije za plaćanja pojednostavljenje procesa ostvarivanja potpore za poljoprivredna gospodarstva. Cijeli proces je informatiziran kako bi u što kraćem roku svake godine stavio na raspolaganje za naših 110 000 korisnika gotovo 3,8 milijardi kuna, a pri tome poštujući akreditacijske kriterije Agencije i EU i HR provedbene propise koji definiraju kriterije za  potpore.

U sagledavanju ukupnog napora svih državnih institucija u pogledu smanjenja „birokratizacije“ za poljoprivrednike treba imati na umu da potpora u poljoprivredi nije „prirodno“ pravo poljoprivrednika već za istu poljoprivrednik ima i određene obveze. Dakle, ako se poljoprivrednik bavi poljoprivrednom proizvodnjom te posjeduje poljoprivredne resurse ne znači da automatski i ostvaruje potporu. Za potporu je potrebno ispuniti dodatne, ponavljam, propisane uvjete kao što je npr. osnovni uvjet poljoprivredne aktivnosti ili prihvatljivosti parcele tj. poljoprivrednog zemljišta za ostvarivanje potpore.

Također, ako poljoprivrednik ne poštuje propisane uvjete te ne ostvaruje pravo na potporu, to ne znači da je poljoprivrednik „loša“ osoba ili da nema poljoprivrednu proizvodnju već da jednostavno nije ispunio sve propisane uvjete.

Isto tako bitno je istaknuti da od 110.000 poljoprivrednika koji ostvaruju potporu tek njih 2,2% ima neku od sankcija tj. umanjenje potpore što govori da su u slučaju 97,8 % poljoprivrednika propisana prava i obveze potpuno razumljiva i provedena.

O krškim pašnjacima

  • Budući da se zadnjih godina najviše „prašine“ podiglo oko krških pašnjaka, možete li u kratkim crtama objasniti zašto su se brisale površine iz ARKOD-a i jesu li pravilnici o uporabi takvih pašnjaka dovoljno stručno razrađeni, s obzirom da postoje značajne razlike u uvjetima pašarenja u raznim krajevima, a posebice po vrsti stoke, jer ne pasu jednako krava u Lici i koza na otocima?

Krški pašnjak i poljoprivredna aktivnost na krškom pašnjaku budućnost je poljoprivrede u Republici Hrvatskoj. Budućom Zajedničkom poljoprivrednom politikom u novom Programskom razdoblju Europske unije dana je mogućnost državama članicama da krške pašnjake ili općenito trajne travnjake definiraju s puno većom fleksibilnošću i to prema specifičnim uvjetima obavljanja poljoprivredne aktivnosti po pojedinoj državi članici ili regiji. Tzv. „Zeleni paket“ tj buduće eko-sheme mogućnost su redefiniranja uvjeta za ostvarivanje potpore na krškim pašnjacima.

No trenutne Uredbe EU kao i pozitivni propisi Republike Hrvatske definiraju krške pašnjake po modelu starog programskog razdoblja koje je još uvijek aktualno.

Naime, krš kao poseban okoliš te specifično stanište biljaka i životinja, zauzima 50% Republike Hrvatske. Područje krša je područje pretežno ekstenzivne poljoprivredne proizvodnje tj provođenje pašarenja na samoniklim travnjacima koji su obrasli travom te djelomično prekriveni niskim raslinjem, stijenama ili drvećem. Uz prirodno, samoodrživo stanje pašnjake, dodatni uvjet za potporu jesu prohodnost pašnjaka za stoku te poljoprivredna aktivnost u smislu same ispaše.

Nažalost, prilikom obaveznih, propisanih, kontrola na terenu od strane Agencije za plaćanja, dio kontroliranih krških pašnjaka nije ispunjavao ta dva uvjeta; umjesto da su to prohodni pašnjaci oni su u potpunosti zarasli i neprohodni; umjesto da je krškim pašnjacima provođena ispaša, pašnjaci nisu popaseni, travna smjesa je ostala netaknuta, čak i u višegodišnjem razdoblju. Možemo zaključiti da je izostanak aktivnosti napasivanja na krškim pašnjacima glavna nesukladnost koja je rezultirala umanjenjem potpora.

Arkod je evidencija uporabe poljoprivrednog zemljišta na području Republike Hrvatske.

Samo poljoprivredno zemljište na kojem se provodi poljoprivredna aktivnost može biti upisano u Arkod.

Zemljište obraslo šumom, šikarom, degradacijskim razvojnim stadijima šumskih sastojina, makijom, garigom, šibljacima i sličnom drvenastom vegetacijom, koje nije pristupačno i prohodno stoci, na kojem nije moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima i na kojem obrada ne može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja i čišćenja, nije poljoprivredno zemljište i ne može se upisati u Arkod.

Takvo nepoljoprivredno zemljište briše se iz Arkoda ili po zahtjevu poljoprivrednika ili po službenoj dužnosti.

Promjene tj brisanje u Arkodu definirano je u članku 9. Pravilnika o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (NN 54/2019 i 126/2019) te su propisana jasna pravila tko i u kojem slučaju briše nepoljoprivredno zemljište iz Arkod-a.

Također, Arkod kao sustav prepoznaje i poljoprivredno zemljište koje je definirano kao „Privremeno neodržavana parcela«. Navedeno se odnosi na Arkod parcelu na kojoj poljoprivrednik trenutno ne obavlja poljoprivrednu djelatnost utvrđenu Zakonom o poljoprivredi odnosno ne proizvodi poljoprivredne proizvode niti održava poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj u skladu s pravilnikom koji uređuje provedbu izravnih plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja.

Takvo zemljište, u skladu s Pravilnikom, ako više od dvije godine nije održavano, tj nije poljoprivredno zemljište, Agencija za plaćanja briše iz Arkoda.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakPriprema domaćih suhomesnatih proizvoda na gospodarstvu
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Odgovorni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu kao odgovorni urednik uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja i dr. Član je Hrvatskog novinarskog društva i Zbora agrarnih novinara, kao i Hrvatskog društva biljne zaštite.