Udruga istarskih eko proizvođača, potrošača i svih koji podržavaju ekološku i održivu poljoprivredu u svom programu djelovanja ima od 2012. godine jedinstvenu Solidarnu ekološku tržnicu.
Dorian Siljan, predsjednik Udruge istarskih eko proizvoda (utemeljena 2007. na inicijativu tridesetak istarskih ekoloških proizvođača, a sada okuplja pedesetak, dok udruga ima stotinjak članova) s velikim zadovoljstvom ističe da Solidarna ekološka tržnica (SET) u Istri djeluje kao mjesto plasmana certificiranih ekoloških proizvoda. U Puli se nalazi na adresi Trg 1. istarske brigade (utorkom), u Rovinju svaku drugu srijedu u OŠ J. Dobrile) te u Novigradu.
Njezina je izuzetna vrijednost da potrošači izravno od poljoprivrednika kupuju njihove ekološke proizvode koji su zdravi, iznimne nutritivne vrijednosti i proizvedeni na odgovoran način. Kupovanjem eko proizvoda potrošači tako izravno subvencioniraju očuvanje istarske bioraznolikosti, a udruzi se mogu priključiti isključivo eko proizvođači koji imaju eko markicu za svoju djelatnost ili su u prijelaznom razdoblju.
Što se sve nudi na Solidarnoj ekološkoj tržnici?
Nudimo raznoliko certificirano eko povrće, voće i druge proizvode iz Hrvatske. Konkretno kolega i ja nudimo povrće u sezoni, a pridruži nam se i još jedna povrćarka. Iz Slavonije nam dolazi voće (jabuke, marelice, šljive, kruške, trešnje, ovisno o sezoni), iz Buzeta Krušvar nudi brašno, žitarice i slično, tu je med iz Istre, mlijeko i mliječni proizvodi iz Karlovca, lješnjaci iz Dvora na Uni, Dubravka Bašlin iz Vodnjana s tvrtkom Svijet biljaka nudi kontroliranu ekološku proizvodnju sadnica ljekovitoga i aromatičnog bilja, te ostali ekološki proizvođači od kojih su neki stalni, a jave se i povremeni, kaže Siljan.
Feodora Gubaš Štifanić, po struci dizajnerica, ekološki vrlo osviješćena osoba, priključila se udruzi i djeluje u administraciji Solidarne ekološke grupe. Veli da su je sveukupna kretanja u svijetu glede ekologije potakla da se priključi grupi, a posebice se počela zanimati za permakulturu, za vrt u skladu s prirodom, tj. da se od vrta ne očekuju veliki prinosi i plodovi nego da oni budu prirodni. Spor je taj proces eko osvješćivanja, ali ipak kreće, ne miruje.
Zanimljivo je da uz starije ima i mladih koji se bave ekološkom proizvodnjom, a naša je prednost da djelujemo na turističkom području, tako da među brojnim gostima ima onih koji su ekološki osviješćeni i upravo traže eko proizvode. Isto tako smo uočili da mladi roditelji, mlade mame žele za svoje bebe zdrave, ekološke proizvode. Istina, cijene eko proizvoda opravdano su više, proizvodnja je složenija, nema pesticida, iznad svega je u prvom planu ljudsko zdravlje, napominje Feodora.
Vrlo je bitno da Solidarne ekološke tržnice pružaju izravnu mogućnost komunikacije s proizvođačima koji su spremni pružiti sve informacije o ekološkoj proizvodnji.
Imamo Google grupu u kojoj su proizvođači i potrošači koji imaju svoje kartice za narudžbu. U praksi to dobro funkcionira kod nas, ali i kada dođu ekološki proizvođači, primjerice iz Osijeka i doline Neretve, onda se ranije mogu pripremiti za isporuku eko proizvoda. Također, Zelena mreža organizira susrete i posjete na imanjima ekoloških proizvođača, primjerice mi smo posjetili poljoprivrednike u Slavoniji. Mi kao građanska inicijativa ne možemo imati formu članarine nego to zovemo donacijama i s tim sredstvima pomažemo ekološke poljoprivrednike, recimo za nadzor ekološke proizvodnje. Prije dvije godine dali smo sredstva u vidu kredita za uređenje zemljišta za sadnju trešnji. Projekt je realiziran, a tri godine otplaćuje se pozajmica, istaknula je Feodora Gubaš.
Udruga djeluje aktivno i na promotivnom planu pripremom određenih materijala (brošure, letci, godišnji kalendari).
Udruga istarskih eko proizvođača poručuje: Čuvajmo zemlju za sutra i pensajmo za naprid!
(Mislimo prema naprijed, mislimo prema budućnosti).
Pročitajte više:
Solidarna poljoprivreda: model za veću održivost obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava
Program za pravedan, zdrav i ekološki prehrambeni sustav te održivo korištenje šuma
